U Zagrebu 27. svibnja, u Katunima 28. svibnja i u Splitu 28. i 29. svibnja bio je međunarodni znanstveni skup "Hrvatski škotizam XX. stoljeća". Skup je hrvatski dio komemoracije 700. obljetnice smrti bl. Ivana Dunsa Škota (1265.-1308.), "usavršitelja serafskog naučitelja sv. Bonaventure", "najuzvišenijeg predstavnika Franjevačke škole" (Pavao VI, "Alma Parens"), te, u svakom slučaju, njezinog najoštroumnijeg naučitelja, kao što svjedoči naslov koji su mu dali učenici "oštroumni naučitelj". Diljem kršćanskog svijeta ista se obljetnica  slavnog skolastičkog učitelja obilježava u najpoznatijim sveučilišnim i studijskim centrima prigodnim tematskim skupovima. Primjerice: St. Bonaventure University, New York, USA, (listopad 2007.), Katoličko sveučilište u Lublinu, Poljska (travanj 2008.), zatim u Oxfordu (srpanj 2008.), u Bonnu i Kölnu (studeni 2008.), u Buenos Airesu (rujan 2008.), na Papinskom sveučilištu "Antonianum" u Rimu (siječanj 2009.), itd., a sve je to zajedno dio opće franjevačke proslave 800. obljetnice početaka Franjina Reda manje braće, koja se na razne načine obilježava u svim franjevačkim redovima, ograncima i zajednicama. Skup, koji se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, organiziraju Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu uz suradnju Južnoslavenske Konferencije provincijala OFM, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Papinske međunarodne marijanske akademije i Međunarodne škotističke komisije iz Rima.

Skup je otvorio u ime visokoga pokrovitelja skupa Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti akademik Tomislav Raukar. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić izrazio je radost što se prvi dan toga visokog znanstvenog skupa odražava u Zagrebu. "Upravo u Zagrebu je godine 1935. na inicijativu fra Karla Balića održan prvi Susret franjevačkih profesora slavenskih provincija koji se prepoznaje kao prvi škotistički kongres novoga doba", rekao je kardinal. Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac je izrazio zadovoljstvo održavanjem skupa u čijem je središtu Ivan Duns Škot koji zauzima značajno mjesto u srednjovjekovnoj filozofskoj misli, a čije je djelo prožeto naukom sv. Franje Asiškog. Fra Željko Železnjak, provincijalni ministar HFP sv. Ćirila i Metoda rekao je da je ovaj skup želi pokazati kako su se franjevci obrazovali u znanostima i ugrađivali u život Crkve, u ljude, postajući tako stvaratelji vjerskoga života, a prije svega pomoćnici i tješitelji naroda, bliski čovjeku, mudri u razumijevanju čovjeka u svim njegovim poteškoćama.
 
Znanstveni skup o hrvatskom škotizmu XX. st. usredotočen je, u kontekstu spomenutih škotističkih i opće-franjevačkih obljetnica, ponajprije na dolično obilježavanje lika i djela najvećeg hrvatskog promotora Duns Škota i škotizma tijekom XX. st., fra Karla Balića, člana Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja iz Splita. "Balićevo je djelo bilo takvo i toliko, u hrvatskim i svjetskim razmjerima, da smo smatrali našom dužnošću predstaviti ga na posebnom skupu današnjoj hrvatskoj kulturnoj javnosti, osobito novoj generaciji franjevaca koji, možda i ne znajući, žive i rade u sjeni ovog velikana iz Katuna", rekao je Josip B. Percan, koordinator organizacije Skupa.

Prvo izlaganje na prvoj radnoj sjednici imao je Nikola Vukoja s KBF-a u Zagrebu o temi "Škotistički kongres u Oxfordu i Edinburghu u svjetlu II. vatikanskoga sabora". U prvoj radnoj sjednici još su izlagali Bože Norac Kljajo s KBF-a u Splitu, Gabrijel Jurišić i Bruno Pezo iz Franjevačke klasične gimnazije Sinj  i Bruno Pezo iz Franjevačke klasične gimnazije Sinj. Izlaganje Giuseppea A. Poppija sa Sveučilišta Padova "Il 4˚ Congresso Scotista Internazionale di Padova, 1976" interpretirao je Josip B. Percan iz Škotističke komisije iz Rima. U drugoj radnoj sjednici izlaganja su imali Witold G. Salomon iz Škotističke komisije iz Rima, Miljenko Šteko, provincijski vikar Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM iz Mostara i Mirko Mataušić iz Hrvatskih studija i KBF-a u Zagrebu. U drugome dijelu druge radne sjednice još su imali izlaganja Alojz Ćubelić s KBF-a u Zagrebu i Filozofskog fakulteta DI u Zagrebu, Marijan Jurčević s Teologije u Rijeci, Zlatko Posavac iz Zagreba, Ivan Bekavac Basić iz Zdravstvenoga učilišta u Zagrebu  i Anto Gavrić iz Sveučilišta u Fribourgu i Filozofskoga fakulteta DI u Zagrebu.

U srijedu 28. svibnja bio je izlet u Katune, rodno mjesto Karla Balića (1899.-1977.) najvećega hrvatskoga škotiste XX. stoljeća. U 12, 30 sati je u župnoj crkvi svetu misu predvodio mons. Marin Barišić, nadbiskup splitski. Nakon toga je komemorativni govor o Karlu Baliću imao Gabrijel Jurišić iz Franjevačke klasične gimnazije u Sinju. Potom je nadbiskup predvodio molitvu na grobu pokojnoga Karla Balića. Navečer su u novome "Franjevačkome klerikatu otac fra Ante Antić", Ivana pl. Zajca bb, u Splitu predavanja imali Vincenzo Battaglia, predsjednik Papinske međunarodne marijanske akademija iz Vatikana, o mariologiji te je pročitano predavanje Barnabe Hekića, predsjednika Škotističke komisije o fra Karlu Baliću.

Trećega dana međunarodnoga znanstvenoga skupa "Hrvatski škotizam XX. stoljeća" u četvrtak 29. svibnja u Splitu izlagali su Vincenzo Battaglia, Benedykt Huculak, Lluis Oviedo Torro, Jose Antonio Merino Abad, Mile Babić, Krešimir Čvrljak, Tomislav Mrkonjić, Vatroslav Frkin, Edvard Kovač, Ante Stjepan Čovo, Jure Brkan, Stefano Cecchin i Josip B. Percan. Zaključne govore imali su Vincenzo Battaglia, predsjednik PAMI i Ante Akrap, predsjednik Organizacijskoga odbora. Na kraju riječ zahvale uputio je fra Željko Tolić, provincijalni ministar Franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelja. Budući da je to prvi tako veliki skup u novoj dvorani u novome Franjevačkom klerikatu otac fra Ante Antić, predloženo je da dvorana nosi ime „Fra Karlo Balić". Izlaganja sa skupa bit će objavljena u zborniku.