Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmajera u Osijeku održan je 26. rujna 2008. godine prigodan znanstvenu skup kojim se obilježila ova važna obljetnica. Kao povod obilježavanju ove visoke obljetnice uzima se osnivanje studija filozofije Studium Philosophicum Essekini, koji je postojao od 1707. do 1779 godine. Ono što je za nas od osobite važnosti je činjenica da su studij osnovali i vodili osječki franjevci, članovi nekadašnje provincije sv. Ivana Kapistrana. Ovdje svakako treba napomenuti da su osječki franjevci 1724. godine otvorili i studije teologije Studium theologicum Essekini, koji je djelovao do 1783. godine. Oba ova učilišta djelovala su kao visoka učilišta 1. razreda. Svoj ugled i  visoki stručni standard koji su oba ova učilišta postigla tijekom svoga djelovanja mogu u prvome redu zahvaliti stručnoj i moralnoj zauzetosti svojih profesora, od kojih su se mnogi isprofilirali u ugledne znanstvenike. Spomenimo samo neke od tih ljudi koji su svojim radom ostavili duboki trag ne samo

u vremenu u kojem su djelovali nego su u mnogo čemu utjecali na kasniji razvoj različitih znanstvenih grana suvremene hrvatske znanosti. U prvom redu to su fra Andrija Kačić Miošić autor popularne hrvatske pjesmarice Razgovor ugodni naroda Slovinskog, zatim svestrani fra Marijan Lanosović, slavonski gramatičar, pisan brojnih filoloških djela, plodan crkveni i teološki mislilac te autor priručnika crkvenog prava, njima treba pridodati i franjevce Emerika Pavića, Josipa Paviševića, Aleksandra Tomikovića, Matiju Petra Katančića, Stjepana Vilova, Ivana Velikanovića i dr.
Studij filozofije u Osijeku ponovno je ustrojen tek u novije vrijeme, akademske 2004./2005. godine ali svoje početke on veže uz djelovanje ovih dvaju učilišta koja su osnovali i vodili osječki franjevci. Iz tog se razloga u organizaciju ovoga skupa uključila i naša Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, kao pravni slijednik nekadašnje Provincije sv. Ivana Kapistrana, koju je u organizacijskom odboru predstavljao prof. dr. sc. fra Emanuel Hoško. Osim naše Provincije organizatori ovoga skupa bili su Sveučilište Josipa Jurja Strossmajera u Osijeku, ujedno i domaćin skupa, zatim Filozofski fakultet u Osijeku, gdje se skup održavao te Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu.
Program je započeo prigodnim pozdravnim govorima organizatora skupa, kojemu su se najprije obratili predstavnici grada Osijeka i županije Osječko – baranjske, zatim predstavnik Osječkog sveučilišta, provincijal hrvatskih franjevaca fra Željko Železnjak i naposljetku dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ana Pintarić.
Prva sjednica započela je s radom u jutarnjim satima te je zbog velikog broja predviđenih referata potrajala do podneva. Prijepodnevna izlaganja tematski su uglavnom bila vezana uz djelovanje i strukturu franjevačkih visokih učilišta u 18. stoljeću. Dr. sc. Pejo Ćošković svojim je referatom, Razlozi osnutka i prva dva desetljeća djelovanja franjevačkog filozofskog učilišta u Osijeku, započeo ovaj niz od jedanaest znanstvenih izlaganja. Zatim su uslijedila izlaganja dr. sc. Roberta Skenderovića, Filozofsko učilište i bogoslovna škola u sklopu osječkog Generalnog učilišta, dr. sc. fra Ratka Radišića, Izbor i napredovanje nastavnika te upravno ustrojstvo osječkog Generalnog učilišta, dr. sc. s. Finke Tomas, Osobitosti tzv. franjevačke filozofije i teologije i referat dr. sc. fra Maria Cifraka, Lekcionari Nikole Kesića, Emerika Pavića i Marijana Lanosovića. Nakon njih svoje referate su izložili dr. sc. Marija Karbić, Ivan Stražemanac i njegov ljetopis kao paradigma franjevačke kronografije u Osijeku, dr. sc. Damir Karbić, «Zapamćenja» Josipa Paviševića i mr. sc. Veronika Reljac, Skotistička filozofija osječkog kruga u 18. stoljeću. Posljednja tri rada predstavili su franjevci fra Vatroslav Frkin, dipl. theol., Skotistička literatura u knjižnici franjevačkog samostana u Osijeku, mr. sc. fra Daniel Patafta, Zasade Jozefinističkog prava o odnosu Crkve i države u spisu Marijana Lanosovića i na kraju prof. dr. sc. fra Emanuel Hoško, «Assertiones ex universa theologia dogmatica» Filipa Matkovića i kraj djelovanja osječkog Generalnog učilišta. Teško je sažeti sve ono što je u ovim desetominutnim izlaganjima sve rečeno ali svakako treba spomenuti da je u mnogočemu dodatno rasvijetljena velika i važna uloga osječkih franjevaca i njihovih učilišta u prošlosti Slavonije ali općenito i hrvatskog naroda, posebno njihov značaj na području znanosti, kulture i obrazovanja.
U ranim poslijepodnevnim satima s radom je započela i druga sjednica ovoga znanstvenog skupa. Tijekom ove sjednice više će do izražaja doći neki drugi vidovi prosvjetnog, znanstvenog i ideološkog značenja za povijest Osječkog sveučilišta, jednim dijelom vezani uz Visoku bogoslovnu školu u Đakovu kao i uz prosvjetno, filološko i uže znanstveno djelovanje osječkih franjevaca, predavača na visokim učilištima u 18. st. Među prvim izlaganjima našli su se radovi dr. sc. Ive Džinića, Školovanje svećenika Đakovačko – srijemske biskupije u 18. st., dr. sc. Vladimira Dugalića, Jansenizam u slavonskim molitvenicima 18. stoljeća, dr. sc. Stjepana Radića, «Tentamen publicum ex praelectionibus logicis» …Emerici Raffay (Zagreb 1777.) u sustavu onovremene filozofske izobrazbe, zatim referati mr. sc. Luke Marijanovića, Antun Mandić kao školski ravnatelj škola u Hrvatskoj i Mladena Milića, asis., Jozefinistički (?) program teološkog i filozofskog školovanja u prvim desetljećima Visoke bogoslovne škole u Đakovu. Slijedeći radovi najvećim su dijelom vezani uz filološku analizu i vrednovanje pojedinih radova proizašlih iz pera osječkih franjevaca, kao važnih djela za daljnje proučavanje razvoja hrvatskog jezikoslovlja kroz povijest. To su radovi mr. sc. Josipa Majdandžića, Katančićev «Pravoslovnik», prof. dr. sc. Vlaste Rišner, O slovopisu i jeziku «Razgovora Stjepana Vilova», prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić, Lanosovićeva gramatika u slijedu slavonskih slovnica, zatim radovi prof. dr. sc. Diane Stolac, «Libelus alphabeticus» iz 1756. godine te prof. dr. sc. Miljenka Lapaine i prof. dr. sc. Loretane Despot, Prva hrvatska geometrija nastala u Osijeku 1786./7. godine. Posljednja dva izlaganja iz ovoga niza imali su doc. dr. sc. Milica Lukić s radom pod nazivom Jezične razlike spisa Bosanca Filipa Lastrića i Slavonca Đure Rapića i prof. dr. sc. Ivan Jurčević s radom na temu Katančić – prevoditelj psalama.
Skup je završen otvorenjem prigodne izložbe rukopisne i tiskane građe te filozofskih priručnika osječkog Filozofskog učilišta čiji je autor fra Vatroslav Frkin, koji je za ovu prigodu izložio nekoliko desetaka probranih knjiga nastalih u razdoblju od sredine 16. do početka 19. stoljeća a koje se čuvaju u knjižnici franjevačkog samostana u Osijeku. Neke od tih knjiga izazvale su veliki interes okupljenih iz razloga što neke od njih spadaju među raritete dok jedan dio tih knjiga ima veliku vrijednost i značenje za opću hrvatsku znanost.

Fra Daniel Patafta