Tome Erdödyja Bakača 53
10450 Jastrebarsko
tel. + 385 1 6282-110


Grad Jastrebarsko (udomaćeno Jaska) smješteno je 30-tak kilometara jugozapadno od Zagreba. Spominje se u dokumentima Podgorske županije 1249. godine,  a od 12. siječnja 1257. godine datira bula kralj Bele IV., kojom je Jastrebarsko dobilo  status slobodnog kraljevskog trgovišta. U njemu, uz druge značajne vjerske i kulturne spomenike, je i Franjevački samostan s proštenjarskom crkvom Bl. Djevice Marije kao spomenik I. kategorije. Glavno proštenje je na prvu nedjelju poslije blagdana Gospe Karmelske, kada samostansku crkvu pohodi velik broj ljudi iz cijele okolice pa i dalje.


16. st.        Dominikanci podižu crkvu i samostan
1573.         Dominikanci napuštaju Jasku
1578.        samostan služi kao vojno skladište
1602.        ban Tomo Erdödy, pobjednik nad Turcima kod Siska 22. lipnja 1593. godine, obnovio crkvicu i samostan te ga predao Franjevcima, koji su došli iz Bosne
1692.        Sigismund Erdödy daruje franjevcima prihode prebende sv. Petra
1704. – 1730.     gradnja istočnog i zapadnog krila samostana s baroknim karakteristikama
1730.        nastaje mramorni umivaonik u sakristiji
1731.         počeli radovi na proširenju crkve
1733.        podignut zvonik
1734.        kipar Giovanni de Rossi izrađuje mramorni glavni oltar darovnom ostavštinom Barbare Sidonije Peranski (udovica grofa Krste Delišimunovića)
1735.        Valentin Metzinger izradio oltarnu sliku Uznesenja bl. Djevice Marije
1740.        dovršena crkva bl. Djevice Marije s nišama na pročelju
1743.    Bratovština jaskanskih građana dogradila je kapelu Majke Božje Škapularske
1746.        postavljena propovjedaonica u obliku otvorene školjke
1747.        u potpunosti završena uređenje crkve bl. Djevice Marije sa bočnim oltarima sv. Franje  i sv. Antuna Padovanskog
1750.    16. travnja senjski biskup Juraj Vuk Čolnić posvetio crkvu i blagoslovio obnovljeni samostan
1755.    izgrađen oltar u kapeli Majke Božje Škapularske
1845.        postavljena sunčana ura u klaustru
20. st.        početkom stoljeća izgrađen bočni oltar sv. Valentina te pod zvonikom oltar Bičevanog Krista
1908.        Osvald Bietri iz Genove oslikao crkvu
1957.        franjevci preuzimaju privremenu upravu novoosnovane župe sv. Ivana Krstitelja u Gornjem Desincu
1964.        obnovljena fasada
1979.    Obnovljene su orgulje kao i glavni oltar Uznesenja bl. Djevice Marije, te oltari Gospe Škapularske, sv. Franje i sv. Antuna. Darom kardinala Josepha Ratzingera, današnjeg svetog oca pape Benedikta XVI, postavljeno je mramorno svetohranište i bijeli mramorni oltar u obliku ljiljanovog cvijeta okrenut narodu, koji je izradio varaždinski kipar Ljudevit Minđek. Novi oltar i svetohranište posvetio je tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić.
1982.        2. kolovoza (Porcijunkula) iz Jaske odlazi franjevac o. Viktor Crnković, veliki obnovitelj prošteništa, a samostan preuzimaju u najam od 25. godina redovnici cisterciti
2008.    Franjevci ponovno u Jaski. Od 14. rujna bogoslužje predvodi i brine o samostanu o. Velimir Tomašković

Jaskanski kraj ima uistinu bogatu povijest. Iz njega su potekla ili su s njim bila povezana mnoga znamenita imena nezaobilazna u hrvatskoj povijesti. Najznačajnija takva osoba je zasigurno zagrebački nadbiskup kardinal bl. Alojzije Stepinac, rođen u Brezariću 8. svibnja 1898. Iako ovdje ne možemo sve spomenuti ipak se izdižu neka imena: zagrebački nadbiskup Antun Bauer (1856.-1937.) i kardinal Franjo Kuharić (1919.-2002.), porečko-pulski biskup Dragutin Nežić (1908.-1995.), varaždinski biskup Josip Mrzljak (1944.-), zagrebački biskup Benedikt Vinković (1581.-1642.), ohridski nadbiskup franjevac Rafael Levaković (1590.-1653.), zagrebački biskup Martin Borković (1597.-1697.), biskup Josip Lang (1857.-1924.), Tomaš Mikloušić (1767.-1833.), Ante Starčević (1823.-1896.), David Starčević (1840.-1906.), Vladko Maček ( 1879.-1964.), Ljubo Babić (1890.-1974.)...

Svete mise: radni dan: 7.30 osim utorkom kada je u 19.00 (zimi 18.00) sati , nedjelja i blagdan: 7.30, 9.30, 19.00 (zimi 18.00) sati