Klanjec - Župa Navještenja blažene Djevice Marije

Filijalna kuća matične kuće Krapina

Gradić Klanjec nalazi se na rubu zapadnoga dijela Hrvatskog Zagorja, u porječju Sutle. U tom je kraju početkom 17. stoljeća bila gospodar velikaška obitelj Erdödy; ban Sigismund i njegov brat Nikola pozvali su franjevce provincije Bosne-Hrvatske iz obližnjeg mjesta Radakovo u Klanjec i poklonili im crkvu sv. Leonarda. Pred provincijalom Mihaelom Kumarom, kasnijim Ljubljanskim pomoćnim biskupom, obvezali su se podići braći samostan i novu crkvu. 

·         1632. nastanili su se franjevci u Klanjcu, nakon što su 1628. prihvatili poziv braće Erdödy.

·         1651. izgrađen je dio samostana i započelo proširivanje crkve sv. Leonarda koja je, proširena, 1665. posvećena Uznesenju B. D. Marije.

·         završen je cijeli samostan,  ali ga je 1716. teško oštetio požar, i to zajedno sa crkvom.

·         1706. počinje u samostanu djelovati filozofsko učilište; s manjim prekidima djeluje sve do 1783.

·         1716. ostale su kod požara samostana u knjižnici neoštećene slika Gospe Trsatske i slika sv. Antuna. Nakon toga je uspostavljena bratovština sv. Antuna, s velikim brojem članova obdarena mnogim povlasticama, njegovala je štovanje sv. Antuna u klanječkom kraju.

·         1721. završena je obnova crkve i samostana; u crkvi je našlo posljednje počivalište više članova obitelji Erdödy: ban Sigismund, Nikola, Franjo, Emerik i drugi. Sama crkva je uspješno preuređena; u nju je smješteno devet oltara u kasnobaroknom stilu.

·         1773. podignut je zauzimanjem Ivana Erdödyja novi samostan; on stoji i danas.

·         1789. uspostavio je biskup Maksimilijan Vrhovac u Klanjcu župu i povjerio je franjevcima.

·         1982, u južnom krilu samostana, u prizemlju, organiziran je muzej sakralne umjetnosti i osobita zavičajna zbirka. Samostanska knjižnica čuva 67 medicinskih knjiga iz 17. i 18. stoljeća, jer su ih ondje koristili samostanski ranarnici i ljekarnici pomažući u bolesti ne samo redovnicima nego i sugrađanima.

Temeljna zadaća klanječkog franjevačkog bratstva je pastoralno služenje u župi koja uz sam Klanjec broji 25 sela: Bezovina, Bobovec Tomaševečki, Bratovski Vrh, Cesarska Ves, Florijanovec, Goljak Klanječki, Gorkovec, Gredice, Kačkovec, Klanječki Dol, Ledine Klanječke, Lepoglavec, Letovčan Novodvorski s kapelom sv. Filipa i Jakova, Letovčan Tomaševečki, Lučelnica Tomaševečka s kapelom i prostorijama za vjeronauk, Mrzlo Polje, Novi Dvori, Police, Požarkovec, Radakovo, Rakovec Tomaševečki, Suhi Dol, Sveti Križ, Tomaševec i Turnišće Klanječko.

U Letovčanu Novodvorskom rođen je fra Teofil Harapin (1883-1944), u obitelji koja je dala više franjevaca; bio je profesor franjevačkog sveučilišta "Antonianum" u Rimu i Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu te filozofski i teološki pisac.