|
Samostan sv. Ivana Krstitelja - Matična kuća Varaždin leži uz Dravu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na raskršću starih rimskih cesta iz Ptuja za Osijek te prema Zagrebu i Sisku. Gradu je 1209. kralj Andrija II. dao povlasticu slobodnog grada. Za vladanje pak Bele IV. franjevci su, negdje između 1239. i 1270, u Varaždinu primili u posjed crkvu sv, Ivana. PoveIjom istoga kralja dobili su i zemlju za uzdržavanje i uskoro podigli skromni samostan koji su vremenom proširivali. -
1415. dao je provincijal Ugarske provincije, kojoj je u sastavu Pečuške kustodije pripadao varaždinski samostan, fra Bartol iz Virovitice, uredbe o pravima i du?nostima kmetova varaždinskog samostana u Gornjem i Dolnjem Kučanu. -
1582. požar je uništio grad; izgorjeli su samostan i crkva; premda su franjevci ostali bez krova nad glavom, nisu napustili grad. -
1617. bivši ugarski provincijal fra Gabrijel Kirinić započinje izgradnju samostana; 1634. samostan je bio izgraden; imao je tri krila na dva kata. -
1641. Kirinić je podigao novi crkveni toranj. -
1650. počeo je fra Matija Jantolović graditi crkvu; već 1657. ju je posvetio zagrebački biskup Petar Petretić. -
1662. uspostavila je novoosnovana provincija sv. Ladislava, u kojoj je varaždinski samostan bio po važnosti odmah poslije zagrebačkoga. U Varaždinu ima bolnicu za svoje članove, a uskoro i ljekarnu koja je od 1679. do 1772. bila javna gradska ljekarna. -
1662. do 1686. i opet od 1717. do 1732. varaždinski su franjevci obavljali službu vojnih kapelana u mjesnom vojnom taboru. -
1678. samostan je dobio današnji izgled nakon što je bio obnovljen poslije potresa 1665. godine. -
1690. oltar B. D. Marije na nebo uznesene postaje oltar Majke Božje Škapularske; bratovština tog imena osnovana je 1673, a još 1603. Bratovština sv. krunice, zatim 1642. Pojasa sv. Franje, a 1673. i Bratovština Tijela Isusovoga, te 1677. Bratovština sv. Antuna Padovanskoga. -
1700. filozofsko učilište (1675) zajedno s bogoslovnim postaje generalno učilište 2. razreda; od 1741. do 1775. te dvije škole imaju samo pokrajinski značaj, a zatim su opet do 1783. generalno učilište. Učilište ponovno je djelovalo od 1806. do 1900. kao i od 1903. do 1919. -
1750. oslikao je ljekarnu u dvokatnoj zgradi u produžetku zapadnog krila samostana barokni slikar pavlin Ivan Ranger (1700-1753). -
1777. do 1784. franjevci vode gradsku pučku školu. -
1835. do 1854. franjevci su profesori varaždinske gimnazije. Kao nastavnici isticali su se glazbenik fra Fortunat Pintarić, latinski pjesnik fra Pavao Paulić te prvi tajnik varaždinske "Ilirske čitaonice" i prvi nastavnik hrvatskog jezika fra Hinko Hrgović. -
1904. osnovala je Provincija sv. Ćirila i Metoda u varaždinskom samostanu sjemenište. U tom drevnom školskom središtu 1925. osnovana je privatna gimnazija; otvorio ju je tadašnji provincijal fra Vendelin Vošnjak. -
1927. 4. rujna, blagoslovljen je kamen temeljac za zgradu klasične gimnazije s tzv. kolegijem; školska nastava je u njoj započela 1928/29. godine, gimnazija je 1932. dobila pravo javnosti za četiri niža razreda, a 1939. i za preostala četiri razreda; god. 1945. prestala je s radom, a zgrada gimnazije i sjemeništa nacionalizirane su.
Premda je car Josip II. još 1786. dokinuo sve bratovštine, u Varaždinu je još uvijek živo štovanje Škapularske Gospe; nakon što je 1912. osnovana Marijina misna zadruga, marijansko je štovanje dobilo nove poticaje. Svoju pastoralnu djelatnost varaždinski franjevci osobito potvrđuju ispovijedanjem i suradničkim ispomaganjem gradskog i prigradskog klera. U samostanu čuvaju bogatu knjižnicu sa zbirkom rukopisa, glazbenih zabilježbi i inkunabula Njegovalište u franjevačkom samostanu U sklopu franjevačkoga samostana u Varaždinu djeluje franjevačko njegovalište za stariju i nemoćnu braću naše provincije sv. Ćirila i Metoda. Njegovalište je smješteno na drugome katu samostana gdje se zdravstveno i duhovno skrbi o starijoj braći. Zdravstvenu skrb o bolesnoj braći vode medicinski tehničari Vladimir Petrić, fra Dražen, fra Davor i fra Tomica. Osim redovitoga molitvenoga i duhovngoa života, imamo i mjesečne rekolekcije koje nam vode braća iz Provincije.
|
