Trg Nikole Šubića Zrinskog 2, 44430 Hrvatska Kostajnica, Hrvatska
U ovom gradiću na lijevoj obali Une podno brda zvanog Djed boravili su franjevci i u predtursko doba, i to već od sredine 14. stoljeća. Pokroviteljstvo nad njima imali su gospodari grada, u 15. stoljeću Frankopani, a u 16. stoljeću Zrinski, sve dok 1556. grad nisu osvojili Turci.
– 1690. franjevci se vraćaju u Kostajnicu. Nakon što je kršćanska vojska oslobodila 1688. grad, ban Nikola Erdõdy omogućio je fra Pacifiku Dolovščaku podići drevni samostan i drevnu crkvu sv. Antuna. Franjevci su uspostavili župu u Kostajnici te u susjednim mjestima Zrinu i Sunji. Kostajničku župu preuzeo je 1706. biskup Martin Brajković i predao svjetovnom kleru
– 1694. 20. svibnja, ubijen je kao mučenik kršćanske vjere od Turaka fra Ladislav Horvat; turska vojska ga je smaknula na drugoj obali Une
– 1720. podigli su na ruševinama srednjovjekovnog samostana franjevci kapelu sv. Ane; u nju su smjestili oltar sv. Franje da ne padne u zaborav njihovo negdašnje boravište
– 1726. počinje priprava za gradnju zidane crkve; od 1729. do 1735. gradnju vodi fra Dionizije Bizančić uz pomoć bana Ivana Pálffyja; radove 1746. završava fra Bernardo Lacković
– 1751. počinje gradnja novog samostana, i to dijela koji se naslanja na sakristiju crkve
– 1753. postavljeni su u crkvi oltari sv. Antuna, sv. Barbare i sv. Franje; te oltare kao i propovjedaonicu 1764. pozlatili su i mramorizirali franjevački slikari Lazar Cvek i Luka Auleidner
– 1764. počinje gradnja crkvenog tornja; završio ga je 1779. fra Venancije Turek
– 1765. fra Anđeo Novosel vodi bratovštinu škapulara, a već ranije djeluje Bratovština franjevačkog pojasa
– 1779. franjevci su učitelji na tzv. normalnoj školi; prvi puta se još 1742. spominje fra Baltazar Vrbančić kao učitelj; laički učitelji preuzimaju 1793. učiteljsku službu, ali je od 1789. do 1873. škola imala svoje učionice u samostanu
– 1790. su državne vlasti dokinule samostan, ali odluka nije provedena; opozvana je tek 1801
– 1794. vodili su kostajnički franjevci župe u Hrastovici, Krapju i Lonji, a kao kapelani djelovali u Sunji, Kalniku, Mariji Gorici i u Lipovljanima; poslije 1804. vraćaju se u samostan
– 1797. nabavljene su sadašnje orgulje; djelo su Antuna Scholza
– 1885. predao je banjalučki biskup fra Marijan Marković samostanu vodstvo župe u Bosanskoj Kostajnici; u filijali Dobrljin 1933. podignuta je crkva sv. Križa, godine 1972. tu je župu biskup povjerio svjetovnom kleru
– 1890. zvonik crkve se obnavlja uz pomoć Gradskog poglavarstva nakon što je oštećen uslijed pogotka groma
– tijekom II. svjetskog rata zvonik je bio meta bombardiranja vojske stare Jugoslavije iz Bosne kao i meta savezničkog bombardiranja; obnovljen je tek početkom pedesetih godina
– 1991. nakon okupacije Hrvatske Kostajnice Srbi pljačkaju i pale samostan i crkvu te miniraju zvonik
– od 1995. građani Hrvatske Kostajnice u organizaciji poglavarstva grada te uz pomoć dobrih ljudi iz različitih udruga grada Zagreba čiste ruševine samostana i crkve
– 1996. franjevci preuzimaju župu sv. Nikole Biskupa, započinje obnova crkve i samostana
– od 1996. do 1998. mise se održavaju u privremenom župnom uredu u kući Maraković
– 1998. gradsko vijeće grada Hrvatska Kostajnica proglašava 13. lipanj, blagdan sv. Antuna Padovanskog, za Dan grada
– 1998. gradsko poglavarstvo darovalo je samostanu srebrni križ
– 1999. gradsko vijeće zbog osobitih zasluga u povratku života i duhovnoj obnovi grada u povodu Dana grada dodijelilo je fra Antunu Hajmileru najviše gradsko priznanje “Povelju grada”
– 13. lipnja 2000. sv. Misu u povodu blagdana sv. Antuna i Dana grada predvodio je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić
– 20. srpnja 2000. posvećeno je novo zvono
Današnji djelokrug samostana u Kostajnici uključuje naviještanje i dijeljenje sakramenata u samostanskoj crkvi, pastoralnu pomoć obližnjim župama i čuvanje kulturne ostavštine koja je nastala djelovanjem crkve i samostana.