Habit

Nas desetorica postulanata, Vladimir Ban iz Rijeke, Otto Barany iz Bečeja, Tomislav Benaković iz Županje, Zrinko Čarnojević iz Cernika, Mladen Ilijević iz Daruvara, Željko Kujundžić iz Starog Žednika, Tomislav Malagurski iz Zagreba, Karlo Medved iz Čakovca, Sandro Tomašević iz Rijeke, Josip Župan iz Našica, stigli smo iz Samobora 25. kolovoza, 2006. u pratnji magistra postulanata kako bi nastavili započeti put odziva Kristu u novicijatu provincije sv. Ćirila i Metoda na Trsatu. Iz Samobora su nas srdačno ispratili gvardijan sa ostalom braćom i sestrama kojima se od srca zahvaljujemo na prekrasnoj godini iskustva.

A doček je bio još srdačniji od strane trsatskog gvardijana, magistara, braće i sestara. Pomalo zbunjeni i umorni, ali puni volje i ljubavi prema Kristu i bratstvu odmah smo prionuli na posao. Smjestili smo se u novouređene sobe i drugi dan «vatreno krštenje». Hodočasnici i sve obveze koje uz njih idu. Pomalo nespretni, a punih srdaca uz iskustvo magistara i ostale braće sve je dolično.

Trodnevne duhovne vježbe vodi magistar a mi upijamo kao spužve svaku riječ, ton glasa, kretnju, a on govori o Kristu i životu u bratstvu. Ta predanost, susretljivost i ljubav braće donosi nam sigurnost i mir te svjesni sebe i obveze obećanja Kristu i bratstvu spremni smo reći glasno i javno «Evo me!».

I dolazi taj dan. 2. rujna., 2006. Jutro 06.30. Bazilika Majke Božje Trsatske. Svi su tu. Provincijal, mnoštvo braće iz provincije (kažu sestre da ih nikada toliko nije bilo). Molitva, ushit, očekivanje, lagana uznemirenost. Slušamo, gledamo, molimo. Pregršt prekrasnih riječi i želja i habit je na nama. Čestitke, pjesma, Isus. A kako li će tek biti na prvim te vječnim zavjetima!

Hvala ti Isuse na daru poziva, hvala ti na daru braće, hvala ti što me voliš. I, molim te daj da sebe volim onako kako ti mene voliš da bih više volio Tebe u sebi i Tebe u braći ljudima!

fra Vladimir Ban