BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Za ovaj marijanski blagdan moglo bi se reći da je lijep i nepoznat. O čemu se zapravo radi? Blagdan Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Dogmu o Marijinom bezgrješnom začeću svečano je proglasio papa Pio IX 1854. godine. Iako je tek 8. prosinca 1854. Papa Pio IX svečano izjavio da je Gospa začeta bez istočnog grijeha i da je to tada bila dogma vjere u koju trebaju vjerovati svi vjernici, to je vjerovanje vjernika bilo stoljećima prije toga. Kad se Gospa ukazala u Lourdesu četiri godine kasnije 1858. godine, rekla je svetoj Bernadetti: “Ja sam Bezgrješno Začeće” potvrđujući Papinu odluku da proglasi dogmu o Bezgrješnom Začeću četiri godine ranije. Ovaj blagdan se često zamjenjuje s događajem kada je Marija začela Isusa, no radi se o dvije različite pojave. Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije” za razliku od gore spomenutog događaja, podrazumijeva crkveni nauk da na Mariju nije prešao, istočni praroditeljski grijeh. Bog ju je od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu njezine majke Ane predodredivši Mariju za majku Isusu Kristu. Također vjerujemo da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. Upravo zbog tog nadasve uzvišenog sadržaja tog nauka o Mariji, uveden je u kalendar opće Crkve, uz druge i ovaj marijanski blagdan “Bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije”.

S divljenjem promatramo Marijinu čistoću. Ona je prva vjernica u Isusa. Ona je prva kršćanka. Mariju gledamo kao uzor za nas. Svakodnevno se borimo protiv iskušenja i grijeha, ili zbog događaja u prošlosti koji su nas povrijedili. Možemo se i trebamo moliti Mariji da nam pomogne na našem putu, da nam pomogne u borbi protiv iskušenja i grijeha.

Otajstvo bezgrješnog začeća je izvor nutarnjega svjetla, nade i utjehe. Usred životnih kušnji i napose protivština koje čovjek doživljava u sebi i oko sebe, Marija, Kristova Majka, poručuje nam da je milost veća od grijeha, da je Božje milosrđe snažnije od zla i da zna preobraziti zlo u dobro. Nažalost mi svakoga dana imamo iskustvo zla, koje se očituje na mnoge načine u odnosima i u događajima, ali koje ima svoj korijen u čovjekovu srcu, tom ranjenom, bolesnom srcu koje nije kadro samo sebe izliječiti. Sveto pismo nam otkriva da je u izvoru svakoga zla neposlušnost Božjoj volji i da je smrt zavladala jer je ljudska narav podlegla napasti Zloga. Ali Bog neće iznevjeriti svoj naum ljubavi i života: putem dugog i strpljivog hoda pomirenja pripravio je novi i vječni savez, zapečaćen krvlju njegova Sina, koji, da prinese samoga sebe kao žrtvu okajnicu, “od žene bi rođen” (Gal 4, 4). Ta žena, Djevica Marija, unaprijed je uživala blagodati otkupiteljske smrti svoga Sina te je od začeća očuvana od ljage grijeha. Zato nam, svojim bezgrješnim srcem, kaže: uzdajte se u Isusa, On će vas spasiti.

Dragi prijatelji, beskrajne li radosti imati za majku Bezgrešnu Mariju! Svaki put kada osjećamo svoju krhkost i kada nas zli duh navodi na zlo, možemo se obratiti Njoj i naše srce prima svjetlo i utjehu. I u kušnjama života, u olujama koje prijete da nam pokolebaju vjeru i nadu, sjetimo se da smo njezini sinovi i da su korijeni naše egzistencije u beskrajnoj Božjoj milosti. Sama Crkva, premda je izložena negativnim utjecajima svijeta, nalazi uvijek u njoj zvijezdu vodilju koja joj pomaže pronaći pravi put i ići u smjeru koji joj je pokazao Krist. Marija je naime Majka Crkve, kao što su to svečano proglasili papa Pavao VI. i Drugi vatikanski koncil. Dok, stoga, zahvaljujemo Bogu za taj divni znak njegove dobrote, povjerimo Bezgrešnoj Djevici svakoga od nas, naše obitelji i zajednice, čitavu Crkvu i cijeli svijet.

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *