Lokacija:
Franjevačka 1
Koprivnica 48000
Tel:  048/642-160

Filter

Otajstvo Božića koje svake godine slavimo otajstvo je objave Božje ljubavi.

Na traženje i iščekivanje čitavog čovječanstva svemogući Bog u svojoj ljubavi i slobodi pruža konkretan odgovor: utjelovljuje se u Isusu iz Nazareta i uzima ljudsko obličje da bi čovjeku i čovječanstvu pokazao mjeru svoje ljubavi.

U Isusu iz Nazareta Bog je objavio da on nije nevjerni i odsutni Bog. On je živi i sveti Bog koji uvijek na nov način pokazuje i objavljuje svoju ljubav prema izabranom narodu, a time i prema čovječanstvu.

SRETAN BOŽIĆ I BLAGOSLOVLJENU 2020. želi

  • o. Marijan Opitz

Sveta Lucija djevica i mučenica (286. - 310) spomendan 13. prosinca

Slikovni rezultat za Sveta Lucija – navještaj božićnog svjetla - 13. prosincaSveta Lucija - svetica je ranoga kršćanskog vremena ali je i danas veoma štovana, a uz njezin blagdan se organiziraju različita veselja i igre za djecu i mladež. Živjela je na prijelazu iz 3. u 4.  stoljeće u Sirakuzi na Siciliji.  Kad joj je majka oboljela, pođe zajedno u Kataniju na grob Svete Agate. Pokazala se Svetica u snu Luciji  rekavši da će majka ozdraviti ali da će ona podnijeti mučeništvo poradi kršćanske vjere.  To je odlučno prihvatila te je svoje imanje razdijelila siromasima i posvetila se duhovnom životu Raskinula je zaruke, a zaručnik je prijavi kao kršćanku.  Po nalogu prokonzula Paskazija  uslijedilo je mučenje da bi se mučenica odrekla svoje nove vjere.  Pošto je šest snažnih muškaraca i šest volova nisu uspjeli pomaknuti sa mjesta i baciti među bludnice, uzalud su joj pokušavali  nauditi vatrom i smolom. Dugo su je mučili, iskopali su joj oči i na koncu ubodom mača u vrat  pogubili. Sveta Lucija je zaštitnica očiju, vida i očnih bolesti.

Kod mučenja je Sveta Lucija rekla: »Kad čisto živim, tijelo je moje stan Duha Svetoga!« Razjaren poganski mučitelj zagrozio joj se na to: »Dat ću te otpremiti u kuću bludnica da ti bude oskvrnjena čistoća i onda ćete ostaviti tvoj Duh Sveti.« A mudra je djevica odgovorila: »Ako mi budeš na silu oduzeo čistoću, moja duša neće biti oskvrnjena, nego ću imati na nebu dvostruku krunu. Grijeh je samo ono što čovjek učini slobodnom voljom.« Bog je sačuvao pred poganima djevičanstvo svoje službenice. Krvnik ju je probo mačem. Zato je umjetnici rado tako i prikazuju. U Sirakuzi nalazi se glasovita stara bazilika Sv. Lucije kamo još i danas mnogi hodočaste.

DOBRO JE ZNATI!!!

Došašće započinje nedjeljom koja pada najbliže 30. studenom, blagdanu Sv. Andrije, traje četiri tjedna i završava na Badnjak. Četiri nedjelje simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.   

Prvom nedjeljom došašća započinje nova liturgijska godina, a s njom i naš godišnji put prema Božiću.    Liturgijska godina slavi otajstvo Kristovo od utjelovljenja i rođenja do uskrsnuća, uzašašća, do paruzije, dolaska, a nedjeljna biblijska čitanja u novoj liturgiji obuhvaćaju tri susljedna godišnja kruga.   

Svaki je krug najizrazitije označen jednim sinoptičkim evanđeljem: GODINA A – Matejem, GODINA B – Markom, GODINA C – Lukom. Ivanovo se evanđelje zgodno umeće u sva tri kruga, najljepše u uskrsno vrijeme kada se čitaju tzv. Oproštajne besjede Isusove.   

Značenje došašća   

U vremenu Došašća idemo u susret Onome koji dolazi osloboditi i spasiti svoj narod. Došašće, advent (lat. ad venio – doći) vrijeme je čežnje za boljom budućnošću i budnoga iščekivanja Gospodinovog dolaska.    Crkva se spominje trostrukog Božjeg dolaska u našu povijest : Osnovni stav kršćanina u vremenu Došašća treba biti vjera, i to ne vjera koja prihvaća samo niz istina, već vjera koja je sposobna uočiti otajstvenu Gospodinovu nazočnost u sakramentima i u životnom svjedočenju svakog kršćanina. Bez te vjere nemoguće je stvarno slaviti Gospodinov sadašnji dolazak, jer sve ono što u liturgiji obavljamo bez toga bi bilo samo izvanjsko i stvar običaja.

Obilježja vremena došašća   

Vrijeme predanog i radosnog iščekivanja – to je došašće kao četverotjedno razdoblje na početku liturgijske godine. Boja misnog ruha je pokornička, ljubičasta. Molitve i čitanja govorit će i o pokori. Ali taj post i pokora imaju obilježje radosne priprave. Sva se čitanja u ovom vremenu usredotočuju na ključne osobe Starog i Novog Zavjeta, koje su bile pripremljene i odabrane od Boga kako bi Utjelovljenje bilo moguće: Blažena Djevica Marija, sveti Ivan Krstitelj, sveti Josip, sveta Elizabeta i Zaharija.   

Vrijeme iščekivanja treba nam proteći radno, živeći i radeći za bolje društvo, kada će nam se otkriti u punini Božja ljubav i smisao ljudske sudbine. Stoga vrijeme Došašća budi u ljudskim srcima nadu prožetu radošću. Ono uklanja svaku potištenost i očaj iz naših srca te daje poleta svim ljudskim naporima, svemu ljudskom radu i zalaganju za bolji i novi svijet prožet Duhom ljubavi. SVIM VJERNICIMA ŽELIM PLODONOSNO DOŠAŠĆE!     

Sveti Frasnjo Ksaverski svećenik, isusovac, veliki misionar (1506. - 1552.) spomendan 3. prosinca

Sveti Franjo Ksaverski rodio se na dvorcu Xavier, 7. travnja g. 1506. Svršivši prve i osnovne škole u domovini, pun ambicije za karijerom, nije se htio natjecati sa svojom braćom koja od reda bijahu vojnici, već je svoj životni poziv tražio u crkvenoj službi. Stoga je kao mladić u rujnu 1525. pošao u središte europske znanosti, u Pariz, na studij. Ondje se upisao na glasovito Sveučilište Sorbonu. Nakon četiri godine studija stekao je akademski stupanj "doktora". Ondje je počeo sanjariti o jednoj višoj karijeri, bogatoj prihodima u svojoj domovini. No njegov sudrug sa studija privukao ga je k sebi. Bio je to njegov zemljak Ignacije Loyola, kasniji osnivač Družbe Isusove. On mu je često ponavljao riječi iz Evanđelja: "Što koristi čovjeku, ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj život" (Mk 8,36).