Lokacija:
Franjevačka 1
Koprivnica 48000
Tel:  048/642-160

GRUPA +60

Crtica nakon susreta 60+ (7. 12. 2016.)

Hitova: 722
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

DSC_0033.jpg U našoj župnoj dvorani 7. prosinca okupili smo se kako bismo na kraju jubilejske godine milosrđa sumirali i razmotrili što je za nas milosrđe, kako smo ga živjeli, jesmo li osjetili djela božanskoga milosrđa u svojim životima, jesmo li i sami bili milosrdni. Gost ovog adventskog susreta bio je vjeroučitelj Miroslav Ričko koji nas je proveo razmišljanjem na ovu temu. Podsjetio nas je da milosrđe ne treba živjeti samo u jubilejskoj godini, već da je milosrđe stup naše vjere tijekom čitavog našeg kršćanskog života. Koliko je tema milosrđa važna i zanimljiva, svjedoči činjenica da smo toliko uronili u nju te nismo ni primijetili da se predviđeno vrijeme našega susreta približilo kraju.

Isječci s predavanja vjeroučitelja Miroslava Rička

I na kraju godine – milosrđe

Prošla crkvena godina bila je godina Izvanrednog jubileja milosrđa.

Običaj proglašavanja izvanrednih jubileja potječe iz 16. stoljeća. Posljednje dvije izvanredne svete godine bile su ona iz 1933., koju je proglasio papa Pio XI. povodom 1900. obljetnice otkupljenja, te ona iz 1983. godine, koju je proglasio papa Ivan Pavao II. povodom 1950. godine otkupljenja. Svaki papa, za vrijeme svoga upravljanja Crkvom može proglasiti izvanrednu jubilejsku godinu, ako procijeni da je za to potreba. Na pitanje našemu trenutnome papi koja je ta potreba, odnosno zašto godina milosrđa sada, čemu izvanredni jubilej, zašto je našemu vremenu i našemu čovječanstvu toliko potrebno milosrđe on je ovako odgovorio: „Zato što je to ranjeno čovječanstvo, čovječanstvo koje nosi duboke rane. Ne zna kako ih liječiti ili smatra da ih uopće ne može liječiti. A nisu to samo društvene bolesti i osobe ranjene siromaštvom, društvenom isključenošću, mnogim ropstvima trećeg tisućljeća. I relativizam jako ranjava osobe, sve se čini jednakim, sve se čini isto. Pio XII je prije više od pola stoljeća rekao da je drama, našega doba to što je ono izgubilo osjećaj za grijeh, svijest o grijehu. Danas se tomu dodaje i drama da se naše zlo, naš grijeh smatra ne izlječivim. Nedostaje konkretno iskustvo milosrđa.”

Tjelesna i duhovna djela milosrđa su nacrt i program koji samo trebamo sprovesti u djelo da bismo bili milosrdni.

Tjelesna djela milosrđa: Gladna nahraniti, Žedna napojiti, Siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesna i utamničena pohoditi, roba otkupiti, mrtva pokopati.

Duhovna djela milosrđa: Dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grešnika opomenuti, žalosna i nevoljna utješiti, uvredu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi, za žive i mrtve Bogu se moliti.

U samom centru Božanskog milosrđa nalazi se OPROST - otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već izbrisana; to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete, dobiva posredovanjem Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca. Oprost je djelomičan ili potpun, već prema tome da li od vremenite kazne za grijeh oslobađa djelomično ili potpuno. Oprosti se mogu primijeniti živima ili pokojnima.

DJELOMIČAN OPROST može se zadobiti moljenjem:

1. Molitve anđelu čuvaru

2. Molitve na čast svetom Josipu

3. Molitve na čast svetim apostolima Petru i Pavlu

4. Molitve na čast drugim svecima i blaženicima;

5. Devetnice, litanije

Kako bi zadobio oprost, bilo potpuni, bilo djelomični, za sebe ili duše pokojnika potrebno je:

1. ispovjediti se

2. ne biti navezan ni na jedan grijeh, pa ni na laki

3. pričestiti se

4. izmoliti na nakanu svetog Oca, Vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu

5. klanjanje presvetom barem pola sata (izloženom ili u tabernakulu), ili pobožno čitanje svetog pisma barem pola sata, ili Gospina krunica u obitelji, molitvenoj zajednici itd.

Postoji Pet osnovnih oblika štovanja Božjega milosrđa:

1. Štovanje slike Milosrdnoga Isusa – Isus je dao ova obećanja s. Faustini onima koji će štovati ovu sliku: milost spasenja, veliki napredak na putu do kršćanskoga savršenstva, milost sretne smrti

2. Štovanje blagdana Božjega milosrđa – blagdan pada na bijelu nedjelju, prvu nedjelju poslije Uskrsa - na tu nedjelju Crkva pruža mogućnost djelomična ili potpuna oprosta.

3. Molitva krunice Božjega milosrđa – sam Isus s. Faustini za ovu krunicu kaže: „Ta se molitva moli za ublaženje moje srdžbe“ i nešto kasnije:“ Moja kćeri, drag mi je jezik tvojega srca i moljenjem krunice Božjega milosrđa približuješ mi čovječanstvo.“ Krunica se ože moliti svaki dan, zatim kao devetnica u kojoj svaki dan prikazujemo Bogu jednu skupini vjernika, a najviše se preporuča devetnica pred blagdan Božanskog milosrđa koja počinje na veliki petak.

4. Štovanje časa milosrđa – to je čas Isusove smrti. Oko 15 sati popodne. Govori Isus Faustini:“ U taj čas ne uskraćujem ništa duši koja me moli po mojoj muci“ Tad se moli molitva O Krvi i vodo što potekoste iz srca Isusova kao izvor milosrđa za nas, uzdam se u tebe

5. Širenje slave ili naviještanje Božjega milosrđa – poticati druge na pouzdanje u Božansko milosrđe.

DSC_0024.jpg DSC_0025.jpg DSC_0026.jpg DSC_0027.jpg DSC_0028.jpg DSC_0029.jpg DSC_0030.jpg DSC_0031.jpg DSC_0032.jpg DSC_0033.jpg