Lokacija:
Franjevačka 1
Koprivnica 48000
Tel:  048/642-160

Kratko izvješće sa Skupštine FSR-a 5.12.2017.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Skupštini je prisustvovalo 15-estak braće i sestara. Podijeljeni su informativni listići za slijedeće razdoblje (13.12.- klanjanje animira FSR, 16.12.- pater Franjo za Framu i FSR ima predavanje o 10 Božjih zapovijedi, 19.12.- poslije večernje Mise neformalni susret Frame i FSR-a, 28.12.- nastup zbora FSR-a u gradskom parku na Koprivničkoj bajci, 16.1.18.- poslije večernje Mise duhovni nagovor pater Franjo, 6.2.18.- slijedeća Skupština FSR-a), te su dana dodatna pojašnjenja. Nastavljamo sa financijskom pomoći jednoj šesteročlanoj obitelji iz Legrada, koja je u potrebi.

skupstina(1).jpg skupstina(2).jpg skupstina(3).jpg skupstina(4).jpg skupstina(5).jpg

Papa Franjo: Kako prepoznati svoj poziv (bitno.net)

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Nećemo moći otkriti poseban i osobni poziv koji nam Bog upućuje ako ostanemo zatvoreni u sebe, u svoje navike i ravnodušnost ponašajući se kao oni koji troše svoje živote tražećivlastito ja, gubeći velike snove i prigodu da budemo sudionici jedinstvene povijesti koju Bog želi ostvariti s nama. I Isus je bio pozvan i poslan, zato mu je trebalo da se sabere u tišini; slušao je i čitao riječ u sinagogi i snagom Duha Svetoga objavio je smisao svojeg poziva. Takvo ponašanje danas postaje sve teže. Uronjeni smo u društvo koje obiluje raznim stvarima i informacijama koje stvaraju vanjsku buku, a u isto vrijeme u nama raste nutarnja rastresenost i zbrkanost koja nam ne dopušta da se zaustavimo, da kontempliramo, da razmatramo događaje svojega života i da djelujemo, puni povjerenja u brižan plan koji Bog ima s nama, i da ostvarimo plodno razlučivanje. Čitajući u sinagogi u Nazaretu odlomak iz proroka Izaije, Isus je razmišljao o sadržaju poslanja koje mu je bilo povjereno i predstavio ga je onima koji su čekali Mesiju. Slično tome, svatko od nas može otkriti svoj poziv samo putem duhovnog razlučivanja. To je proces u kojem osoba, u dijalogu s Gospodinom i slušajući glas Duha Svetoga počinje donositi temeljne odluke, počevši od onih o životnom statusu. Posebice, otkrivamo da kršćanski poziv uvijek ima proročku dimenziju i danas nam je vrlo potrebno razlučivanje i proroštvo da bismo nadvladali iskušenja ideologije i fatalizma i otkrili u odnosu s Gospodinom, mjesta, sredstva i događaje preko kojih nas poziva. Svaki bi kršćanin trebao biti sposoban čitati smisao života i shvatiti gdje i na što ga Gospodin zove kako bi nastavio njegovo poslanje.

OSVRT NA ODRŽAN SEMINAR NOVE EVANGELIZACIJE

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Duhovna(5).jpg Od 24-26.11.2017.u našoj župi, održan je seminar nove evangelizacije, pod vodstvom Zajednice Molitva i Riječ, utemeljitelja mons. Tomislava Ivančića. Seminar je vodio vjeroučitelj Ivica Lulić i prof. Ljerka Jurkić. Tema susreta, bila je, KAKO DO SUSRETA SA ŽIVIM BOGOM. Evo kratkog osvrta na sami seminar: Sva tri dana, posječenost je bila zadovoljavajuća. Svakoga dana došlo je preko stotinjak vjernika, što nam govori da je glad za susretom sa živim Bogom, velika. Jer, čovjek koji nije susreo živoga Boga, to je čovjek koji se sakrio, u svome grijehu, reče prof. Ljerka.

Opširnije...

BLAGOSLOV OBITELJI

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Nakon Božića i ove godine je u planu posjet Vama i vašim obiteljima ili blagoslov obitelji (kuća). Redoslijed blagoslova saznat ćete preko župnog listića na Badnjak. Nadam se na vrijeme, premda već ima upita! Ukoliko ima župljana koji su se ove godine iz druge župe doselili u našu župu ili se možda preselili na drugu adresu, a žele posjet svećenika, neka o tome obavijeste župnika, kako bi vas uvrstili u raspored blagoslova i popis vjernika koji se vodi. Jednako tako ako se netko odselio iz župe na područje druge župe bilo bi dobro da nas o tome obavijeste.
Radi informacije: u župi ima oko 1250 obitelji na popisu za blagoslov, no svake godine svi ne prime, a ukupni broj vjernika Župa sv. Antuna Padovanskog broji oko 5.000 vjernika.

KRISTOV ZOV

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Širi se Krstiteljev glas i poziva: Pripravite ljudi put kojim se može doći do vas, jer Gospodin dolazi pohoditi svojom blizinom svako svoje stvorenje. Taj poziv čuo sam i ja, unatoč buci oko mene i brzom ritmu izmjene sunca i mjeseca. Svakako želim da Gospodin dođe i do mene. Moram Mu pripraviti put! Učinit ću ga prohodnijim svojim međuljudskim odnosima. Maknut ću kamenje oholosti, zavisti i zajedljivosti. Uklonit ću reklame s nedoličnim riječima i porukama. Popravit ću ono što je uništeno nebrigom i lijenošću! Uz njega bih trebao još zasaditi cvijeće dobrote i ljubavi i zelenilo mira i praštanje. Tada ću zaista uživajući moći proći mojim putem i susresti se sa mnom! A ja ću biti sretan i ponosan što sam uspio za svog Učitelja pripraviti put dostojan Njegovih nogu!
Josip Šimunović

Advent je u posljednje vrijeme postao društveni događaj.

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Gradovi i sela natječu se u organiziranju adventskih manifestacija čija se uspješnost mjeri brojem ostvarenih turističkih dolazaka, zadovoljnih gostiju i financijskog prihoda. Lijepo je da se ljudi vesele i dobro je sve što nikomu nije na štetu. Pa ipak, nekako osjećamo da u svemu tome nedostaje ‘ono nešto’. To nešto jest shvaćanje ovoga časa.
Profanacija adventa zaboravila je njegovo ime. Tu latinsku riječ od starine na hrvatski prevodimo došašće. Tko dolazi? Komu dolazi? Koga iščekujemo? Kamo i komu mi idemo? To su pitanja koja u duhovnoj pripravi za Božić stupaju u prvi plan našega postojanja. Advent je radosno slavlje Kristova dolaska u vremenu i radosno iščekivanje njegova dolaska na kraju vremena. Znamo da je svaki Kristov dolazak najavljen, ali ne znamo mu ni dana ni časa. To sveto neznanje i znanje poziva nas na stalnu budnost u kojoj (d)očekujemo Krista. Advent je kao budilica koja nas budi da shvatimo ovaj čas: „vrijeme je već da se oda sna prenemo jer nam je sada spasenje bliže nego kad povjerovasmo. Noć poodmače, dan se približi! Odložimo dakle djela tame i zaodjenimo se oružjem svjetlosti. Kao po danu pristojno hodimo, ne u pijankama i pijančevanjima, ne u priležništvima i razvratnostima, ne u svađi i ljubomoru,nego zaodjenite se Gospodinom Isusom Kristom i, u brizi za tijelo, ne pogodujte požudama.”
(Rim 13,11-14)

LITURGIJA KVATRI

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Odredbom naših biskupa 1983. obnovljena je liturgija kvatri („quattuor tempora“) kao četiriju tjedana u godini, posvećenih molitvom, djelima pokore i ljubavi, na velike nakane Crkve i svijeta. Cijeli kvatreni tjedan valja posvetiti molitvom, pokorom i ljubavlju, ali će samo subota imati posebne misne obrasce, naznačene u kalendaru uz dotične dane. U nedjelju kojom počinje kvatreni tjedan neka se vjernici pozovu da tjedan posvete molitvom, djelima pokore i ljubavi na određenu nakanu Crkve, a u subotu se kvatreni tjedan završava svetom misom, kako bi se slavlju kvatri dalo duhovno usmjerenje i značenje. U zimskom kvatrenom tjednu, vjernici su pozvani na intenzivniju molitvu za kršćansku dobrotvornost i zahvalu Bogu za njegova dobročinstva.

Bdijte i molite

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Današnjom nedjeljom započinjemo novu liturgijsku godinu. Prva je nedjelja došašća. Ulazimo u vrijeme iščekivanja, iščekujemo Isusov slavni dolazak na kraju naše povijesti, kad će otrti svaku suzu i konačno uspostaviti pravdu. I tako danas bilježimo zanimljiv prijelaz u početak nove liturgijske godine upravo poput zore Gospodina koji dolazi.
Došašće započinje nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije (30. studeni), a završava božićnim bdijenjem u predvečerje Božića. Ovo je s jedne strane vrijeme priprave za liturgijsku proslavu Kristova rođenja, a s druge strane vrijeme iščekivanja Njegova ponovnog dolaska na kraju vremena.
Tekstovi današnjeg slavlja koje čitamo mogu uistinu i danas zvučati aktualno u prvom redu poradi svoje neobičnosti, a prepoznatljiva neobičnost jest u tome što bilježimo početak nove liturgijske godine, a evanđelje govori o završetku, o posljednjim stvarima. Tako s jedne strane imamo početak, s druge strane kraj, a unutar toga prostor iščekivanja s upozorenjem spremnosti odnosno budnosti! Uistinu zanimljiv mozaik unutar kojeg dolazi do izražaja iščekivanje pod imperativom spremnosti i budnosti. Valja upozoriti, odnosno imati na pameti kako nije riječ o tek običnom čekanju, nego o iščekivanju, što će reći sljedeće: iščekivati ne znači znati sve unaprijed, već iščekivati nekoga za koga ne znam kad će doći ali znam kad će doći. Tako onaj koga se iščekuje nije samo dočekan nego je i "željen", "dobro došao", njegov dolazak je iznenađenje. I sad vas pitam dragi vjernici, i čitatelji ovih redaka, da li se s obzirom na "pred", ali uistinu predblagdanski ugođaj može govoriti o iščekivanju, odnosno o onome što prethodi iznenađenju? Mislim da se ne može govoriti ni o iščekivanju nečega a kamoli Nekoga jer je, usudio bih se reći, ukradeno iznenađenje i potreba za budnošću. I zato se lako dogodi da započeti put postane slijepa ulica jer je sve već poznato, unaprijed pripremljeno, a Isus svojim dolaskom iznenađuje, no mi kao da se trudimo učiniti sve da tog iznenađenja ne bude.
Evanđelje današnje nedjelje uzornom kratkoćom ističe dvoje: pojedinačno se ugraditi u svoj posao, u poziv koji nam je Bog dao. No trebamo se ostvarivati i zajedničkim zalaganjem. Opasno je odlaganje, još opasnije samozavaravanje: "Daleko je Gospodin, još nije blizu njegov dolazak." Naš kršćanski Bog unatoč ustaljene običnosti želi da budemo zaposleni, želi da budemo djelatni, a nipošto prepušteni čekanju u dokolici. On očekuje da budemo spremni poći u susret dolasku. Stoga je došašće polazak prepun iščekivanja, a kršćanski Bog je uvijek nepredvidivi Bog, Bog kojeg čovjek ne može zamisliti i domisliti; te tako iščekivanje postaje vrijeme otvorenosti i nade, prihvaćanje nepredvidivog, očekivanje neočekivanoga.
Bože, nauči nas nadati se, iščekivati s nadom i strahom, nauči nas bdjeti, pogledati u daljinu odakle iščekivani dolazi. Tako će Tvoj Sin biti ne samo dočekan nego i "željen ", "dobro došao ", Onaj komu se srce nada.

Godine A, B, C

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna

Bliži se blagdan Krista Kralja, kraj li¬turgijske godine. Liturgijska godina - što je to?
Ta godina nije istovjetna s gra¬đanskom godinom. Ona počinje s prvom nedjeljom došašća (advent), a završava s nedjeljom Krista Kralja.
Tri su dijela liturgijske godine: božićni, vazmeni (uskrsni) i nedjelje kroz godinu.
Božiću prethodi vrijeme priprave zvano došašće, a Uskrsu, koji je sre¬dište cijele liturgijske godine, vrije¬me priprave zvano korizma. Nedjelje koje su ostale izvan božićnog i vazmenog kruga zovu se nedjelje kroz godinu.
U tijeku tri liturgijske godine, na¬zvane A, B i C, čitanjem nedjeljnog evanđelja osvjetljuje se iz različitih kutova Kristov život i poruka.
U godini A čita se Matejevo evan¬đelje, u godini B Markovo, a u godi¬ni C Lukino evanđelje. Za neke pak nedjelje u sve tri godine ubacuju se ulomci iz Evanđelja po Ivanu.
Upravo se završava godina A i s prvom adventskom nedjeljom počet će godina B.
Gdje se mogu naći tekstovi misnih čitanja i molitava?
U knjizi zvanoj misal. Osim oltarnog misala, postoji i mali, pučki mi¬sal. Takav je »Nedjeljni i blagdanski misal za narod, godine A B C« u izda¬nju Kršćanske sadašnjosti.
Podsjetimo se da je i prva hrvat¬ska tiskana knjiga bio jedan misal: glagoljicom pisani Misal po zakonu Rimskoga dvora (1483.).
Priredila: Boženka Bagarić