Lokacija:
Franjevačka 1
Koprivnica 48000
Tel:  048/642-160

Gospa od Svete Krunice blagdan 7. listopada

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Ovaj Marijanski blagdan je spomen na pobjedu kršćanske vojske nad Turcima 7. listopada 1571. godine kod Lepanta. Sveti papa Pio V. pozvao je vjernike katolike da mole krunicu te tako pospješe zagovor Blažene Djevce Marije. Pobjedu je pripisao Marijinoj pomoći.
Kad je Sveti Dominik postao kanonikom katedralnoga kaptola u Osmi, nalazeći se na putovanju kroz južnu Francusku, jedna nevolja zgrabila ga je za srce. I odluči se iz tišine svoga gotovo samostanskog života stupiti na bojno polje, na kojem se vodila duhovna borba između raznih naučavanja. Njihovi su nosioci bili katari, koji su u materijalnim stvorovima gledali izrod zloga boga ili zloduha, dok su Crkvu zbog lošeg života mnogih njezinih službenika mrzili kao skrovište sotone. Pa budući da su ti katari raznih boja - kao albigenzi i valdenzi - provodili izvanredan, upravo fanatičan religiozan život, jasno je da je to djelovalo na srca jednostavnih ljudi koji nisu bili dosta sposobni uočiti krivi teološki nauk što se iza svega toga krio.

Opširnije...

Poštovani roditelji i školska djeco!

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Započela je još jedna školska godina, još jedna etapa vašega života u kojoj možete puno toga naučiti i primiti za svoj život… ili možete to svojom nebrigom i nemarom profućkati i potratiti uzalud. Pred vama je jedan izazov kojeg neminovno treba prihvatiti i iskoristiti za budući život. Stoga treba ozbiljno shvatiti ovu školsku godinu i započeti s pouzdanjem u Božju pomoć. Zato je potrebno Boga više upoznati i približiti mu se u molitvi i slavlju.
Stoga i u ovoj pastoralnoj i školskoj godini nastavljamo sa započetom župnom katehezom za sve razrede Osnovnih škola, od drugog do osmog razreda. Time se polako i djeca i roditelji od početka školovanja pripremaju za sakramente: sv. Ispovijedi, Pričesti i sv. Potvrde. U prošloj školskoj i vjeronaučnoj godini, župnu katehezu je pohađali su redovito prvopričesnici i krizmanici, dok su ostali razredi imali priliku, ali su je slabo iskoristili.
Koga kriviti da djeca ne polaze župnu katehezu i u onim razredima kada nisu kandidati za sakramente teško je reći. Stalno se čuje kako su opterećeni školom i mnogim vanškolskim aktivnostima. Zar ne bi i župni vjeronauk trebao biti visoko na ljestvici obveza koja djeca polaze? Bilo je pitanja roditelja: pa zar moje dijete mora ići na katehezu, pa što će biti ako neće ići, hoće li imati kasnije probleme…??? (na takva i slična pitanja roditelja mogu odgovoriti samo: Vaše dijete je krštenjem postalo i Božje dijete, dopustite mu da raste u Božjoj blizini).
Ne vidim potrebu takvom kalkuliranju, kao da se na katehezi gubi vrijeme ili nešto krivo uči. Ne, župna kateheza nije gubljenje vremena niti se može dijete pokvariti u blizini crkve ili u crkvi, već dapače, može puno toga dobiti što nažalost nema u svojoj obitelji, društvu i okruženju u kojem živi.
Na vama, dragi roditelji i djeco je – da se odlučite i prijavite za župnu katehezu, dakle, ne samo za Prvu pričest i Krizmu, nego za sve razrede. Po završetku upisa, naći ćemo se sa roditeljima i djecom iz svakog razreda i dogovoriti realizaciju župne kateheze koja će započeti u prvim danima mjeseca listopada.
Danas, u nedjelju, 24. rujna na misi u 11,30 zamolit ćemo Duha Svetoga da u novoj školskoj godini bude nadahnitelj djece kako bi se opredijelila za dobro, a izbjegavala zlo, a raspored će biti objavljen na misi i u sljedećem listiću. Kao i prošlih godina 2., 4., 5., 6. i 7. razred imat će župni vjeronauk svaki drugi tjedan u popodnevnim satima. Isto tako dobro je upozoriti da djeca koja ne polaze školski vjeronauk ne mogu primiti prvu pričest, odnosno potvrdu. Stoga razmislimo o svemu tome i budimo "živi kršćani", a ne kršćani na papiru.

VJERONAUK U ŠKOLI

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Najezdom bezbožne komunističke diktature katolički vjeronauk je po završetku II. svjetskoga rata izbačen iz hrvatskih javnih škola premda je od početka školstva na našim prostorima poučavanje o Bogu i vjeri bilo sastavni dio školskoga sadržaja. Opredjeljenjem za demokratski model brige za opće dobro, građani Republike Hrvatske su na prvim slobodnim izborima 1990. godine izabrali život slobodnih ljudi koji prihvaćaju svoje dužnosti i ostvaruju svoja prava. Jedno od tih prava, pravo na slobodu vjeroispovijesti te na javno iskazivanje vlastitoga mišljenja i vjerskog opredjeljenja, omogućeno je građanima Republike Hrvatske uklapanjem konfesionalnog modela vjeronauka u javne škole koji je ponovno uveden školske godine 1991/92. kao izborni predmet.

Opširnije...

Obećanje frame Koprivnica

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

IMG_3103.png 16. rujna ove godine desetero framaša iz Koprivnice, s fra Franjom Jasenovićem kao novim duhovnim asistentom, stalo je pred oltar i obećalo živjeti evanđelje po primjeru siromaška iz Asiza. Kako bismo se pripremili za taj veliki korak, prošli smo formacijski vikend u selu Gotalovu u društvu fra Vjerana Lazića i fra Matije Korčanina, razmatrajući svoje geslo – „Ovo je ono što hoću, ovo je ono što tražim, ovo želim svim srcem izvršavati!“ (sv. Franjo) – i promišljajući što nam je sada činiti. Zaključivši da možemo znati kako je sveti Franjo želio živjeti evanđelje, da trebamo raditi ono što moramo uz molitvu i da se tada smijemo nadati svetosti, vratili smo se u Koprivnicu i bacili na pripremanje programa za obećanja.

Blaženi Miroslav Bulešić svećenik - mučenik (1920. - 1947.) spomendan 24. kolovoz

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Rođen je 13. svibnja 1920. u Čabrunićima u Istri. Osnovnu školu polazio je u Juršićima, a potom se školovao u sjemeništima u Gorici i Kopru. Studirao je od 1939. do 1943. u Rimu na sveučilištu Gregoriana, a za njegovo školovanje zauzeo se blaženi Alojzije Stepinac. Za svećenika je zaređen 11. III. 1943. u župnoj crkvi u Svetvinčentu. Bio je upravitelj župe u Baderni do 1945. To su bila teška ratna vremena kada su Istrom harale tri vojske-partizanska, fašistička i njemačka.

Opširnije...

Rane (stigme) svetog Franje Asiškog

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Sveti Franjo Asiški (1182-1226) je od početka svoga obraćenja (1204) gajio pobožnost i štovanje prema Kristu raspetom. Dvadeset godina nakon svoga obraćenja Franjo je na brdu Alverni posljednji put propostio svoj četrdeset-dnevni post od Velike Gospe do blagdana svetog Mihaela Arkanđela. Dok se o blagdanu Svetog križa udubio u razmatranje, Krist Gospodin mu je na čudesan način utisnuo u tijelo znakove svoje muke, tj. svoje rane - stigme. Benedikt XI. dopustio je Franjevačkom redu da 17. rujna slavi blagdan Rana (stigma) svetog Franje.
Što su stigme?
Sama riječ stigma grčkog je podrijetla, a znači biljeg, ožiljak, rana; pod tim se nazivom misli na pet Isusovih rana. Stigme su ožiljci za koje se misli da su na vrhunaravan način utisnuti nekim osobama velike duhovnosti, a izgledom podsjećaju na pet rana što ih je Isus zadobio kod razapinjanja na križ; na rukama, nogama i boku.
U stigme se ne ubrajaju rane koje je Isus zadobio od bičevanja, stavljanja trnove krune na glavu ili možda od padanja pod križem. Pod stigmama se, dakle, podrazumijevaju rane koje dolaze direktno od uboda ili probijanjem udova. Isusu su u njegovoj muci bile probijene noge, ruke i bok, i to čavlima i kopljem; kod stigmatiziranih ljudi to je bilo na vrhunaravan način.
Kao izraz osobne ljubavi prema Kristu i njegovu križu, stigmatizaciju treba religiozno uvažavati i pristupati joj s vjerničkim poštovanjem. Ona ne smije biti povezana nekom težnjom za dobitkom niti se smije iskorištavati kao senzacija. Od prve stigmatizacije, koju su kod Franje Asiškog 1224. godine posvjedočili vjerodostojni svjedoci pa do danas, u povijesti Crkve poznato je nekoliko stotina slučajeva. Zadnji čovjek sa stigmama bio je kapucin otac Pio iz Pietrelcine (1887-1968), kojega je papa Ivan Pavao II. 2. svibnja 1999. godine proglasio blaženim a 16. lipnja 2002. svetim. U svakom slučaju stigme su kod mistika, tj. osoba velike duhovnosti, jedna spontana pojava što proizlazi iz dubokog proživljavanja Kristove muke, a ne da bi ih oni namjerno izazivali ili samima sebi zadavali.

Može li misa biti “modernija”?

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

PITANJE: Vjernik sam i redovito idem na misu nedjeljom. Sam s misom »nemam problema«, no vama postavljam pitanje: Nije li došlo vrijeme da Katolička Crkva promijeni nešto u misi? Ne bi li se moglo nešto »reformirati« u nedjeljnim misama?

Opširnije...

Žalosna Gospa Marijanski spomendan 7 žalosti BDM spomendan 15. rujna

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Šimuna Mariji: »A tebi će samoj mač probosti dušu« (Lk 2,35). Te riječi s kontekstom naviještaju Kristovu muku. A budući da nitko nije s Isusom tako usko povezan kao njegova Majka, nikoga kao nju neće pogoditi tako da će Isus biti »znak kojemu će se protiviti« (Lk 2,34), nikoga kao nju neće potresti njegova muka.
O Marijinim žalostima počeli su u srednjem vijeku naročito pobožno razmišljati redovnici serviti.

Opširnije...

Sveti Rok

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

16. kolovoza slavi se sveti Rok (1295–1327), hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od kuge i kolere.
Rok je rođen u južnoj Francuskoj. Prije nego je navršio 20 godina ostao je bez roditelja. Prodao je sva svoja dobra, a novac podijelio siromasima te se kao siromašan hodočasnik uputio prema Rimu. Rokov je kršćanski odgoj bio dubok, nije se zadovoljavao površnošću, već je velikodušno i nesebično darovao i žrtvovao sve.
Na svome hodočašću u Rim, Rok se posvetio dvorenju okuženih bolesnika u bolnici, a učinio je s Božjom pomoću i nekoliko čudesnih ozdravljenja.

Opširnije...

Mala Gospa u hrvatskom narodu

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

15. kolovoza kršćanski svijet slavi Blagdan Uznesenja blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa), a tri tjedna kasnije 8. rujna slavi Blagdan rođenja blažene Djevice Marije ili poznatiji kao Mala Gospa.
Blagdan Male Gospe slavi se od 7. stoljeća na kršćanskom istoku, iako svoje korijene ima i ranije od perioda kada je sagrađena crkva na mjestu gdje se vjerovalo da je stajala Marijina rodna kuća.
Iako ne postoji evanđeoski izvještaj o Marijinu rođenju, zbog njene posebnosti u ljudskom rodu kao one koja je od Boga izabrana da nosi, porodi, odgoji, otprati na križ i u grob Sina Božjega zadržan je spomen o njenom rođenju i njenim roditeljima – Joakimu i Ani. Zapamćeno je da su dugo bili bez djece i da je Marija od Boga izmoljeno dijete. O tome postoje vjerodostojni ne evanđeoski spisi ranog vremena.

Opširnije...

Fra Bonaventura Duda

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Svestrani intelektualac i cijenjeni teolog, fra Bonaventura Duda (1924.-2017.), preminuo je u četvrtak 3. kolovoza u 94. godini života, 76. redovništva i 68. svećeništva.
Posljednji pozdrav fra Dudi, članu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, ispred zagrebačke nadbiskupije uputio je na Mirogoju pred više stotina okupljenih građana i pripadnika Crkve, pomoćni biskup zagrebački, monsinjor Ivan Šaško.

Opširnije...