Jastrebarsko – Franjevački samostan

Objavljeno od franjevac na

Tome Bakača 53, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska

(01) 6282 110

(01) 6283 477

Grad Jastrebarsko (udomaćeno Jaska) smješteno je 30-tak kilometara jugozapadno od Zagreba. Spominje se u dokumentima Podgorske županije 1249. godine, a od 12. siječnja 1257. godine datira bula kralj Bele IV., kojom je Jastrebarsko dobilo status slobodnog kraljevskog trgovišta. U njemu, uz druge značajne vjerske i kulturne spomenike, je i Franjevački samostan s proštenjarskom crkvom Bl. Djevice Marije kao spomenik I. kategorije. Glavno proštenje je na prvu nedjelju poslije blagdana Gospe Karmelske, kada samostansku crkvu pohodi velik broj ljudi iz cijele okolice pa i dalje.

16. st. dominikanci podižu crkvu i samostan

1573. dominikanci napuštaju Jasku.

1578. samostan služi kao vojno skladište.

1602. ban Tomo Erdödy, pobjednik nad Turcima kod Siska 22. lipnja 1593. godine, obnovio crkvicu i samostan te ga predao Franjevcima, koji su došli iz Bosne.

1692. Sigismund Erdödy daruje franjevcima prihode prebende sv. Petra.

1704.-1730. gradnja istočnog i zapadnog krila samostana s baroknim karakteristikama.

1730. nastaje mramorni umivaonik u sakristiji.

1731. počeli radovi na proširenju crkve.

1733. podignut zvonik.

1734. kipar Giovanni de Rossi izrađuje mramorni glavni oltar darovnom ostavštinom Barbare Sidonije Peranski (udovica grofa Krste Delišimunovića).

1735. Valentin Metzinger izradio oltarnu sliku Uznesenja bl. Djevice Marije.

1740. dovršena crkva bl. Djevice Marije s nišama na pročelju.

1743. bratovština jaskanskih građana dogradila je kapelu Majke Božje Škapularske.

1746. postavljena propovjedaonica u obliku otvorene školjke.

1747. u potpunosti završena uređenje crkve bl. Djevice Marije s bočnim oltarima sv. Franje i sv. Antuna Padovanskog.

1750. 16. travnja senjski biskup Juraj Vuk Čolnić posvetio crkvu i blagoslovio obnovljeni samostan.

1755. izgrađen oltar u kapeli Majke Božje Škapularske.

1845. postavljena sunčana ura u klaustru.

Početkom 20. stoljeća izgrađen bočni oltar sv. Valentina te pod zvonikom oltar Bičevanog Krista.

1908. Osvald Bierti iz Genove oslikao crkvu.

1957. franjevci preuzimaju privremenu upravu novoosnovane župe sv. Ivana Krstitelja u Gornjem Desincu.

1964. obnovljena fasada.

1979. obnovljene su orgulje kao i glavni oltar Uznesenja bl. Djevice Marije, te oltari Gospe Škapularske, sv. Franje i sv. Antuna. Darom kardinala Josepha Ratzingera, današnjeg svetog oca pape Benedikta XVI, postavljeno je mramorno svetohranište i bijeli mramorni oltar u obliku ljiljanova cvijeta okrenut narodu, koji je izradio varaždinski kipar Ljudevit Minđek. Novi oltar i svetohranište posvetio je tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić.

1982. 2. kolovoza (Porcijunkula) iz Jaske odlazi franjevac o. Viktor Crnković, veliki obnovitelj prošteništa, a samostan preuzimaju u najam od 25. godina redovnici cisterciti
Jaskanski kraj ima uistinu bogatu povijest. Iz njega su potekla ili su s njim bila povezana mnoga znamenita imena nezaobilazna u hrvatskoj povijesti. Najznačajnija takva osoba je zasigurno zagrebački nadbiskup kardinal bl. Alojzije Stepinac, rođen u Brezariću 8. svibnja 1898. Iako ovdje ne možemo sve spomenuti ipak se izdižu neka imena: zagrebački nadbiskup Antun Bauer (1856.-1937.) i kardinal Franjo Kuharić (1919.-2002.), porečko-pulski biskup Dragutin Nežić (1908.-1995.), varaždinski biskup Josip Mrzljak (1944.-), zagrebački biskup Benedikt Vinković (1581.-1642.), ohridski nadbiskup franjevac Rafael Levaković (1590.-1653.), zagrebački biskup Martin Borković (1597.-1697.), biskup Josip Lang (1857.-1924.), Tomaš Mikloušić (1767.-1833.), Ante Starčević (1823.-1896.), David Starčević (1840.-1906.), Vladko Maček ( 1879.-1964.), Ljubo Babić (1890.-1974.)…

2008. franjevci ponovno u Jaski. Od 14. rujna bogoslužje predvodi i brine o samostanu o. Velimir Tomašković