Karlovac – Župa Presvetoga Trojstva

Objavljeno od franjevac na

Trg bana Josipa Jelačića 7, 47000 Karlovac, Hrvatska

(047) 615 950

(047) 615 950

E-mail: fra.karlovac@ofm.hr

http://franjevci-karlovac.hr/

Karlovačku tvrđu, a s njome i grad, osnovao je 1579. nadvojvoda Karlo Habsburški da bude uporište u protuturskim ratovima. Smatra se da je već oko 1580. podignuta župna crkva presv. Trojstva. U njoj je svjetovni kler vodio pastvu do dolaska franjevaca, kojima je 1641. karlovački general Vuk Frankopan Tržački molio od kralja Ferdinanda III. dopuštenje u Karlovcu podići samostan. Kralj je molbu odobrio sljedeće godine i franjevci Bosansko-hrvatske provincije nastanili su se u gradu, u nekoj privatnoj kući.

·1657. preuzeli su franjevci službu vojnih kapelana u karlovačkoj tvrđi.

·1658. započeli su graditi samostan; radove je podržao fra Pavao Jančić de Tauris, rođeni Karlovčanin, provincijal u tri provincije, generalni definitor, učenjak i latinski pjesnik. On je autor djela Antologia Mariana, zatim srijemski biskup i potkraj života biskup u Pićnu u Istri (1662-1667). Samostan je 1676. bio izgrađen.

·1658. 31. kolovoza predao je zagrebački biskup Petar Petretić franjevcima crkvu presv. Trojstva i upravu župe, što je još 1654. molio podgeneral Juraj Frankopan. Papa Klement IX. je 1669. odobrio taj čin, a 1670. ga je biskup Martin Borković svečano objavio. Crkvu su krajem 16. stoljeća izgradila vojne vlasti, a 1644. obnovili kranjski staleži. U crkvi su bili, uz glavni žrtvenik, i oltari posvećeni sv. Jurju, Loretskoj Gospi i sv. Antunu. Oko 1660. podigli su karlovački ladari zavjetni oltar sv. Nikole, a general Herbert Auersperg kapelu Loretske Gospe uz desnu stranu crkve. General Josip Herberstein je 1683. sagradio toranj.

·1692. požar je teško oštetio crkvu i samostan: izgorjeli su svi oltari, srušio se gornji dio tornja, zvona rastalila.

·1704. preuređena je kula, izgrađena 1581. za spremište baruta i potrebe obrane, u zvonik; kupola je podignuta 1792.

·1705. završena je obnova crkve u kojoj je 1698. Mihovil Cuša izradio glavni oltar od crnog mramora.

·1738. nabavio je fra Kuzma Tauber orgulje; god. 1793. su obnovljene. Današnje orgulje pribavljene su i postavljene 1914.

·1763. preuzeli su franjevci rad na pučkoj školi, a od 1783. pa do 1861. vodili su gimnaziju; u doba francuske uprave (1809-1813) predavali su i u tzv. liceju. Gimnazija i licej bili su smješteni na drugom katu samostanske zgrade.

·1770. osnovana je zajednica franjevačkih trećoredaca, a još 1668. spominje se bratovština Tijela Gospodnjeg; u 18. stoljeću uz crkvu presv. Trojstva bile su vezane bratovštine Svete Nazaretske kuće, sv. Antuna i sv. Nikole, zaštitnika karlovačkih brodara.

·1823. posvetio je crkvu zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, Karlovčanin.

·1955. proširio je nadbiskup Franjo Šeper granice župe koja nema kapela ni filijala; nekoć su franjevci posluživali crkvicu sv. Antuna, sv. Florijana i sv. Josipa.

·1987. smjestio je fra Tomislav Tomiša u dijelu samostana koji je nekoć služio u školske svrhe bogatu zbirku sakralne umjetnosti.

Karlovački franjevci su i danas u službi najstarije župe u središtu grada. Kako u neposrednoj blizini samostana stoluje gornjokarlovački pravoslavni vladika, zadaci ekumenizma su uz opći pastoralni posao njihova osobita zadaća.