Krapina – Samostan sv. Katarine

Objavljeno od franjevac na

Samostanska 3, 49000 Krapina, Hrvatska

(049) 371 455

(049) 371 455

Krapina je gradić u središtu Hrvatskog Zagorja; smještena je podno Strahinščice uz rječicu Krapinščicu. Franjevce je u taj grad pozvala 1639. Ana Marija Erdödy, žena hrvatskog bana Sigismunda, iz obitelji gospodara staroga krapinskog grada, Keglevića, poklonivši zemljište za izgradnju samostana. Zatim je 1639. uslijedio i poziv gradske općine koja zove franjevce s namjerom “da bi teda negda ovo liudztvo barbaricos mores osztaviti i Boghu verney szluziti moglo”.

· 1641. 17. travnja, doveo je franjevce u Krapinu fra Gabrijel Kirinić, zamjenik provincijala Provincije sv. Marije, nakon što je zagrebački biskup Benko Vinković 7. veljače 1640. odobrio njihov boravak u tom gradu.,

· 1644. postavio je prvi poglavar krapinskih franjevaca fra Đuro Jagatić kamen temeljac za novu crkvu i samostan na mjestu gdje je već postojala crkvica sv. Katarine sa svratištem za siromahe.

· 1657. posvetio je zagrebački biskup Petar Petretić novu crkvu, podignutu darežljivošću Keglevića, Franje i Nikole. Rozina Ratkaj je dala izraditi glavni oltar sv. Katarine, a Franjo Keglević pokrajnje oltare Majke Božje i sv. Franje.

· 1668. dao je Franjo Čikulini podići kapelu sv. Antuna koja je kao pokrajnja lada spojena s crkvom.

· 1705. sagradio je na brdu iznad samostana ban Petar Keglević kapelu sv. Josipa; danas se vide samo temelji.

· 1706. je Aleksa Puc, kasniji provincijal Provincije sv. Ladislava, profesor filozofske škole; ona se 1685. prvi puta spominje u Krapini, a s prekidima je djelovala 22 godine; kroz 12 godina je pak djelovala škola moralnog bogoslovlja. Među profesorima se osobito ističe Vjenceslav Szklenszky (1732-1790), pisac više teoloških i povijesnih spisa; povijest Krapine je kasnije koristio Ljudevit Gaj pišući povijest rodnog mjesta.

· 1750. započinje izgradnja proštenišne crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu; njezin lik je iz Jeruzalema donio brat Joakim Mateić-Balagović, član provincije sv. Ladislava, ubijen 30. III. 1704. od Rakoczyjevih ustanika u Pečuhu.

· 1751. spominje se samostanska ljekarna; njezin inventar je 1780. rasprodan.

· 1765. postavio je Nikola Bedeković novi oltar Majke Božje; on je 1773. dao podići i novu propovjedaonicu, ukrašenu biblijskim prizorima te svetačkim likovima Ivana Kapistranskoga i Bernardina Sienskog; na stranicama su personificirane stožerne kreposti; 1765. je postavljen i novi oltar sv. Franje.

· 1783. postao je fra Andrija Vizjak učitelj pučke škole u Krapini; prosvjetno djelovanje franjevaca u Krapini najviše će se spominjati zbog toga što je fra Eugen Rebić priučio prvu pouku iz hrvatskoga i latinskoga jezika Ljudevitu Gaju.

· 1823. u požaru teško su stradali crkva, samostan i kapela sv. Josipa; obnovljeni su u sljedeće tri godine.

· 1826. pokopan je u kripti crkve Ivan Krstitelj Gaj, Ljudevitov otac.

· 1861. obnovljena je novcem Vjerozakonske zaklade crkva.

· Posljednjih godina uspješno je obnovljen samostan, a izduženi dio zapadnog krila preuređen je za potrebe zavičajne zbirke i sakralnog muzeja.