Samobor – Samostan Uznesenja BDM

Objavljeno od franjevac na

Milana Langa 18, 10430 Samobor, Hrvatska

(01) 3360 810

(01) 3360 661

Na istočnim pitomim ograncima žumberačkog gorja smjestio se gradić Samobor, danas tijesno povezan sa Zagrebom.

· 1525. odobrio je papa Klement VII. nakanu gospodara samoborskog grada Jurja Thurryja da njegovi nasljednici franjevcima u Samoboru podignu samostan. Njegov zet Ivan Ungnad smjestio je franjevce u župsku kuću. Oni su dvije godine vodili samoborsku župu, dok ih Ungnad nije protjerao prešavši u međuvremenu na protestantizam. Napustili su Samobor i prešli u Kotare gdje im je Petar Erdödy 1531. sagradio samostan.

· 1610. poklonila je Ana Marija Ungnad, supruga bana Tome Erdödyja, franjevcima crkvicu “Svete Marije u Polju” i zemljište uz nju. Ondje su se nastanili 1617.

· 1618. počeo je fra Antun Teletinović, kasniji naslovni kninski biskup, graditi samostan koji je 1640. s crkvicom stradao od požara.

· 1644. započeo je fra Franjo Tremanini popravak crkve i samostana.

· 1711. započela izgradnja nove crkve i samostana; u crkvu je ugrađena i stara crkvica “Svete Marije u Polju”; danas je to Lauretanska kapela.

· 1721. završen je samostan, a 1733. crkveni toranj i sama crkva.

· 1736. posvetio je crkvu biskup Juraj Branjug; njegovom darežljivošću podignuti su oltari sv. Antuna i sv. Franje, dok je kanonik Nikola Terihaj podigao baroknu propovjedaonicu. Oltarske slike izradio je barokni slikar Valentin Metzinger, a oltare su izradili franjevački rezbari Dionizije Hoffer, Ivo Schwaiger i Marijan Lohn.

· 1738. postavio je zagrebački graditelj orgulja Antun Weiner orgulje; obnovio ih je 1834. Franjo Saibler.

· 1751. slikao je fresko-sliku u apsidi slovenski iluzionistički slikar Franc Jelovšek, a retabl oltara izradili su franjevački rezbari Severin Aschpacher i Juniper Doller; donator je gospodar samoborskog grada Ivan Josip Auersperg.

· 1771. otvorena je u zapadnom krilu samostana pučka škola, i to sve do 1789. godine; od 1746. do 1784. u samostanu su redovito boravili braća ljekarnici i ranarnici.

· 1787. samostan je kroz tri godine služio za smještaj ranjenih vojnika; također je za vrijeme Prvog svjetskog rata od 1914. do 1917. u samostanu bila vojna bolnica.

· 1880. stradala je crkva od potresa. Kroz pet godina željeznim su šipkama učvršćeni svodovi, a crkva je sva obnovljena; toranj je 1887. dobio sadašnji izgled osmerostrane piramide.

· 1805. do 1807. djeluje filozofsko učilište; ponovno se javlja od 1900. do 1903. te od 1960. do 1964.

· 1944. i 1945. u samostanu borave dominikanci nakon što je bio bombardiran njihov samostan u Zagrebu.

· 1946. u južnom i zapadnom dijelu samostana borave sestre klarise; god. 1965. sele u Zagreb.

· 1964. započinje rad Franjevačka gimnazija; dvije godine kasnije podiže se novo sjemenište; 1978. gimnazija prestaje djelovati.

 

Sjemenišna zgrada danas služi kao dom duhovnih vježbi, okupljalište za različite crkvene skupove te kao “kuća molitve”.