Varaždin – Samostan sv. Ivana Krstitelja

Objavljeno od franjevac na

Franjevački trg 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

(042) 213 166

(042) 213 167

(042) 313 523

(042) 313 523

E-mail: fra-vz@ofm.hr

Varaždin leži uz Dravu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na raskršću starih rimskih cesta iz Ptuja za Osijek te prema Zagrebu i Sisku.

Gradu je 1209. kralj Andrija II. dao povlasticu slobodnog grada. Za vladanje pak Bele IV. franjevci su, negdje između 1239. i 1270, u Varaždinu primili u posjed crkvu sv, Ivana. Poveljom istoga kralja dobili su i zemlju za uzdržavanje i uskoro podigli skromni samostan koji su vremenom proširivali.

1415. dao je provincijal Ugarske provincije, kojoj je u sastavu Pečuške kustodije pripadao varaždinski samostan, fra Bartol iz Virovitice, uredbe o pravima i dužnostima kmetova varaždinskog samostana u Gornjem i Dolnjem Kučanu.

1582. požar je uništio grad; izgorjeli su samostan i crkva; premda su franjevci ostali bez krova nad glavom, nisu napustili grad.

1617. bivši ugarski provincijal fra Gabrijel Kirinić započinje izgradnju samostana; 1634. samostan je bio izgrađen; imao je tri krila na dva kata.

1641. Kirinić je podigao novi crkveni toranj.

1650. počeo je fra Matija Jantolović graditi crkvu; već 1657. ju je posvetio zagrebački biskup Petar Petretić.

1662. uspostavila je novoosnovana provincija sv. Ladislava, u kojoj je varaždinski samostan bio po važnosti odmah poslije zagrebačkoga. U Varaždinu ima bolnicu za svoje članove, a uskoro i ljekarnu koja je od 1679. do 1772. bila javna gradska ljekarna.

1662. do 1686. i opet od 1717. do 1732. varaždinski su franjevci obavljali službu vojnih kapelana u mjesnom vojnom taboru.

1678. samostan je dobio današnji izgled nakon što je bio obnovljen poslije potresa 1665. godine

1690. oltar B. D. Marije na nebo uznesene postaje oltar Majke Božje Škapularske; bratovština tog imena osnovana je 1673, a još 1603. Bratovština sv. krunice, zatim 1642. Pojasa sv. Franje, a 1673. i Bratovština Tijela Isusovoga, te 1677. Bratovština sv. Antuna Padovanskoga.

1700. filozofsko učilište (1675) s bogoslovnim postaje generalno učilište 2. razreda; od 1741. do 1775. te dvije škole imaju samo pokrajinski značaj, a zatim su opet do 1783. generalno učilište. Učilište ponovno je djelovalo od 1806. do 1900. kao i od 1903. do 1919.

1750. oslikao je ljekarnu u dvokatnoj zgradi u produžetku zapadnog krila samostana barokni slikar pavlin Ivan Ranger (1700-1753).

1777. do 1784. franjevci vode gradsku pučku školu.

1835. do 1854. franjevci su profesori varaždinske gimnazije. Kao nastavnici isticali su se glazbenik fra Fortunat Pintarić, latinski pjesnik fra Pavao Paulić te prvi tajnik varaždinske “Ilirske čitaonice” i prvi nastavnik hrvatskog jezika fra Hinko Hrgović.

1904. osnovala je Provincija sv. Ćirila i Metoda u varaždinskom samostanu sjemenište. U tom drevnom školskom središtu 1925. osnovana je privatna gimnazija; otvorio ju je tadašnji provincijal fra Vendelin Vošnjak.

1927. 4. rujna, blagoslovljen je kamen temeljac za zgradu klasične gimnazije s tzv. kolegijem; školska nastava je u njoj započela 1928/29. godine, gimnazija je 1932. dobila pravo javnosti za četiri niža razreda, a 1939. i za preostala četiri razreda; god. 1945. prestala je s radom, a zgrada gimnazije i sjemeništa nacionalizirane su.

 

Premda je car Josip II. još 1786. dokinuo sve bratovštine, u Varaždinu je još uvijek živo štovanje Škapularske Gospe; nakon što je 1912. osnovana Marijina misna zadruga, marijansko je štovanje dobilo nove poticaje. Svoju pastoralnu djelatnost varaždinski franjevci osobito potvrđuju ispovijedanjem i suradničkim ispomaganjem gradskog i prigradskog klera.

U samostanu čuvaju bogatu knjižnicu sa zbirkom rukopisa, glazbenih zabilježbi i inkunabula

 

Njegovalište u franjevačkom samostanu

U sklopu franjevačkoga samostana u Varaždinu djeluje franjevačko njegovalište za stariju i nemoćnu braću naše provincije sv. Ćirila i Metoda. Njegovalište je smješteno na drugome katu samostana gdje se zdravstveno i duhovno skrbi o starijoj braći. Zdravstvenu skrb o bolesnoj braći vode medicinski tehničari i braća franjevci. Osim redovitoga molitvenoga i duhovnoga života, imamo i mjesečne rekolekcije koje nam vode braća iz Provincije.