Zagreb – Siget – Župa sv. Križa

Objavljeno od franjevac na

Trg sv. Križa 1, 10000 Zagreb, Hrvatska

(01) 6550 288

(01) 6550 388

E-mail: fra.siget@ofm.hr

http://zupa-svkriz.hr/

Novi Zagreb počeo je nicati južno od rijeke Save početkom šezdesetih godina 20. stoljeća. Kao dio grada u kojem osim zgrada za stanovanje nije bilo nikakvih kulturnih ni duhovnih sadržaja ubrzo je dobio naziv “zagrebačka spavaonica”.

Duhovni oci prate svoj narod, tako da je 1964. provincijal Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda D. Damjanović zatražio od gradske uprave zemljište za crkvu u Novom Zagrebu, u zamjenu za nacionalizirano zemljište u Savskoj cesti (na kojem je danas poslovni neboder “Zagrepčanka”). Dvije godine kasnije provincijal K. Đurman podnio je novi zahtjev da na tom zemljištu podignu crkvu.
Zagrebački nadbiskup Franjo kard. Šeper osnovao je župu sv. Križa u novozagrebačkom naselju Siget dekretom br. 2541/67 od 3. kolovoza 1967.te je povjerio franjevcima.

Kardinal Šeper svojom je odlukom od 7. ožujka 1969. trajno predao župu Sv. Križa Hrvatskoj franjevačkoj provinciji naglasivši u istom dopisu da ta “Provincija ima staru tradiciju u gradu Zagrebu i uvijek je skladno surađivala s biskupijskim klerom u pastorizaciji, a sad još preuzima organiziranje te župe”. To njegovo pismo je krsni list župe Sv. Križa.

Kada to vrijeme oslikamo podacima iz knjige K. Draganovića “Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji iz 1974.” vidimo da je u razdoblju od 1960 do 1970. godine na području cijele Hrvatske osnovano 111 župa, a novoizgrađena je tek 31 crkva, od čega u Zagrebačkoj biskupiji samo 6.

U dugotrajnim pregovorima s Urbanističkim zavodom grada Zagreba i Gradskom skupštinom potkraj 1968. sudjelovao je provincijal Hrvatske franjevačke provincije, i to u dogovoru s kardinalom Šeperom, predstavljajući se kao župnik župe Sv. Križa u osnivanju. Tek 3. studenoga 1970. fra Stipe Gelo službeno je zadobio naslov župnika i započeo svoje djelovanje u Sigetu. Trudio se pronaći vjernike i okupljao ih je u Crkvi Sv. Franje na Kaptolu i Crkvi Sv. Vinka u Frankopanskoj ulici.

Kad je u jesen 1971. na rubu gradilišta buduće crkve podignuta drvena baraka s križem na pročelju blagoslovio ju je 12. prosinca nadbiskup Franjo Kuharić i proglasio “objektom za vršenje vjerske djelatnosti”. Otada je ta baraka postala okupljalište vjernika iz naselja Siget i Trnsko, jer je krajem 1971. nadbiskup i Trnsko pridružio župi Sv. Križa.

Da bi uspostavila zajedništvo među vjernicima i utvrdila svijest o župskoj pripadnosti, župa je uoči Božića 1971. pokrenula list Nadanja. Izlazio je povremeno više godina (1971.-1987.). Sljedećeg Božića polnoćka je proslavljena u tzv. garažama, tj. prostoriji ispod pristupnog trga današnje crkve. U baraci su se okupljali danomice vjernici na slavljenje Mise, a djeca i mladi su ondje pohađali vjeronauk sve dok 22. kolovoza 1982. nadbiskup Kuharić nije blagoslovio crkvu.

Posveta crkve bila je 15. svibnja 1983. kad su župu vodili fra Emanuel Hoško (kapelan od 1978. do 1981. i župnik od 1981. do 1987. te ponovo od 1997. do 2000.) i kapelan fra Serafin Sabol (1978.-1987.). Do tada je župa već promijenila dvojicu župnika (fra Stipe Gelo i fra Ivan Krznar) i dvojicu kapelana (fra Bonifacije Radek, fra Mirko Malović). Još u baraci je u katehizaciji djece sudjelovala s. Jelena iz zajednice Misionarki ljubavi Majke Terezije (1980.-1982.), a zatim su tu zadaću preuzele katehistice iz zajednice Školskih sestara franjevki, koje su preuzele i brigu o crkvenom sviranju te uređenju crkve, a vode i domaćinstvo franjevcima u službi župe.

U tek otvorenoj crkvi učestala su vjernička okupljanja i rasla brojem sudionika. Župni život je obogatila i mjesečna župna tribina. Filmski program u župnoj dvorani organizirao je fra Miroslav Hlevnjak (1983.-1996.), dok je fra Jerko Fućak pronalazio načine biblijskog apostolata (1982.-1992.). Tada su osnovani pjevački zborovi: dječji zbor pod vodstvom sestara katehistica, župski pod vodstvom fra Sebastijana Golenića, a zbor mladih je vodilo više dirigenata, dok 1984. nije g. Damir Šimunović preuzeo brigu o njemu.

Kako je Crkva Sv. Križa dugo vremena jedina crkva u naseljima Južnog Zagreba, u njoj su i ostale župe sve to 1990. slavile prve pričesti i krizme, a neke još uvijek slave vjenčanja.

Vodstvo župe prihvatio je fra Ilija Vrdoljak (1987.-1997.) neposredno prije izbijanja Domovinskog rata. Uveo je sustavno pripravljanje odraslih za stupanje u kršćanstvo, katekumenat i mjesečno održavanje zaručničkog tjedna kroz tjedan dana uz pomoć suradnika laika. Također je uspješno organizirao Caritas za prognanike, napose za one iz Vukovara; vodila ga je skupina vjernika. Liturgijski život u Župi obogatio je postavljanjem orgulja i smišljenim uređivanjem unutrašnjosti crkve i kapele. Uz njega su djelovali kapelani: fra Albin Novak, fra Antun Hajmiler, fra Hugo Zajac i od 1996. fra Josip Koren; on obavlja i službu gvardijana, dok od ljeta 2000. godine obavlja službu župnika. Ulogu kapelana preuzeo je fra Bernard Barbarić. Kako je u župi bilo uvijek dovoljno laičkih suradnika bilo je i pokušaja uspostavljanja Župnog vijeća, najprije 1983. i opet 1997. godine. No nedostatak službenih statuta razlog je da rad vijeća nije bio sustavan. Župno pastoralno vijeće je napokon uspostavljeno 1997.

Župna dvorana je trajno otvorena za održavanje koncerata i prigodnih susreta. Tribina Razgovor ugodni i Biblijski sat nastoje promicati vjerničku permanentnu formaciju. Godine 1999. župa je proslavila 30. godišnjicu postojanja retrospektivnom izložbom, duhovnom obnovom i svečanom liturgijom pod predsjedanjem nadbiskupa Josipa Bozanića.