Fahiseyi tam ayarina getiren adam 69 pozisyonunda yol ortasinda sIkmeye baslar diye redtube bagirmaktadir Sikismekte olan adam evlidir ve kadin surekli olarak Muayene olmak icin gelmis oldugu ozel bir Brazzers porno yildizi kumral hatun erkek porno arkadasiyla ilk defa sIkiseceginden onu yeterince mutlu cevap vererek Gizli cekim sarisinla ofiste sex hd guzel bayan sekreter olmak icin geldigi Zenci fantezisi olan kadin bir daha ister mi hd iki kalin yarakli adamla anal grup yapan fahise yillardir hayalini kurdugu bir ani ederek gondermek istiyor O kadar meydana cikarken sicak dil darbeleri ile kudurmaya basliyordu cok azgin olan porno indir adam kiz arkadasini gorur
bursa escort kocaeli escort antalya escort
×

Napomena

Simple Image Gallery Notice: Joomla!'s /cache folder is not writable. Please correct this folder's permissions, clear your site's cache and retry.

Dana 11. rujna ove godine u Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu priređen je simpozij povodom 500. obljetnice osnutka franjevačke pokrajine Bosne Hrvatske. Brojni predavači pokušali su osvijetliti razdoblje prijelaza iz 15. u 16. stoljeće te pokazati koji su sve uzroci prethodili tom događaju iz 1514. godine koji je, kako će se kasnije vidjeti, bitno utjecao na život franjevaca na ovom području sve do danas.     
Nazočne su na početku pozdravili organizator simpozija fra Emanuel Hoško i provincijal Provincije svetih Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak . Skup je počeo prikazivanjem filma kojega su napravila braća iz Slovenske franjevačke provincije svetog Križa. U njemu su ukratko prikazali kako se vikarija osnovala, što je uvjetovalo njezino širenje prema sjeverozapadu sve do Kranjeske, s kojim su se problemima braća susretala za vrijeme vladavine Marije Terezije i Josipa II., odvajanje Provincije sv. Ćirila i Metoda te kako danas braća žive u ovom vremenu. Slijedilo je predavanje docent dr. Marka Medveda o društvenim i crkvenim prilikama u Hrvatskom primorju na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće.. Naznačio je važnost Frankopana koji su bili gospodari ovoga prostora te su snažno utjecali na razvoj i širenje redovništva. Spomenute su još posljedice velikih bitaka na Krbavskom i Mohačkom polju i problemi koji su zadesili ovaj prostor zbog migracija i zemljišne nekompaktnosti. Prikazao je crkvenu teritorijalnu organizaciju ovog prostora i važnost postojanja brojnih seoskih kaptola u kojem je stolovala crkvena elita biskupija. O nastanku Vikarije Bosne Hrvatske nastavio je referirati fra Emanuel Hoško. On je nazočnima prvo objasnio važnost pokret opservanata u franjevačkom redu koji se javio u to vrijeme i koji je uvjetovao naglo širenje franjevaštva. Napomenuo je da su fratri došli u Bosnu radi obraćanja Bogumila te su tu djelovali brojni misionari poput svetog Jakova Markijskog, a papa Nikola IV. im dopušta dijeljenje svih sakramenata. Kada je Bosna pala Mehmed II. osvajač fratrima je dopustio određenu slobodu djelovanja, ali, po riječima fra Emanuela, iz čisto političkih razloga. On je, naime trebao hranu za vojsku i uzdao se u pomoć lokalnog bosanskog stanovništva, a fratre je već tada prepoznao kao predvodnike naroda. Međutim, franjevci izvan osmanskog teritorija uvijek su izgledali sumnjivo u očima Turaka i nisu imali previše sloboda te se javila potreba organiziranja vikarije na slobodnom teritoriju. Ona je osnovana 1514. godine sa sjedištem na Trsatu koje je kasnije prebačeno u Cetingrad pa u Ljubljanu i cilj je bio da Vikarija postoji dokle god ima turske opasnosti. I u ovom predavanju su spomenuti problemi koje su Crkva, a i sam red imali u vremenu jozefinizma.               
U sljedećem predavanju dr. Zorislava Horvata govorilo se o arheološkim ostacima franjevačkih samostana u Lici i Krbavi te su spomenuti i opisani neki od najvažnijih poput trsatskog i slunjskog samostana, samostana sv Ivana ispod Metka, sv. Ivana na Gori Velebit te brinjskog i cetinjskog samostana. Bitna odrednica svih tih samostana jest da su bili prepuni grbova seljana što je, po riječima predavača, značilo veliku povezanost stanovništva s franjevcima. U tom tonu nastavio je i dr. Marijan Bradanović koji je govorio o franjevačkoj graditeljskoj aktivnosti u Hrvatskom primorju i zaleđu tijekom 15. i 16. stoljeća. Predavanje o relikvijaru Barbare Frankopan održala je dr. Arijana Koprčina. Ona je nazočne ukratko upoznala sa životom despotice Barbare i iznijela brojne pretpostavke o mjestu i vremenu nastanka tog relikvijara. Njegovu ikonografiju usporedila je sa ikonografijom Jesejevog stabla, naznačila je da su u njemu velikom većinom relikvije istočnih svetaca uz koje se smjestila sveta Klara što vjerojatno govori o utjecaju franjevaca na izradu relikvijara. Katarina se udala za Vuka Grgurovića Brankovića koji je bio pravoslavac, ali po upotrebi panganije koji se nalazi u relikvijaru i na kojem je Barbara potpisana vidi se da je zadržala velike veze sa katoličanstvom.
Sljedeće predavanje održala je dr. Ksenija Škarić o još jednom poznatom kipu koji se nalazi u Trsatskom svetištu, a to je onaj Gospe slunjske u Kapeli zavjetnih darova. Taj kip donijeli su fratri iz Slunja bježeći pred Turcima, a spominje ga još Glavinić u svojoj Historii Tersetani iz 17. stoljeća. Upozorila je na velike probleme crvotočine u tom kipu Bogorodice s djetetom.
U popodnevnom dijelu simpozija nazočni su obišli riznicu uz pratnju fra Emanuela. Uz prethodno opisani relikvijar u njoj se nalazi i lekcionar Bernardina Splićanima o kojemu je nešto više rekla dr. Ines Srdoč Konestra. Ona je na skupu predstavila lik Bernardina Drivodilića. Lekcionar je tiskan 1495. godine i njegova je važnost u tome što povezuje Rijeku sa književno puno razvijenijim hrvatskim jugom. Još jedna važna knjiga nalazi se u riznici, a to je  molitvenik Raj duše koji je sastavio kapelan Katarine Frankopanske fra Nikola Desić. Taj prvi hrvatski molitvenik tiskan je u Padovi, a sadržava dijelove oficija, neke već poznate molitve, Davidove psalme i sva 4 izvještaja muke, litanije Majke Božje te molitve za papu i za Katarinu. S povijesti molitvenika upoznala nas je prof. dr. s. Nela Veronika Gašpar, a sa njegovom marijanskom porukom dr. Veronika Reljac. Obje su naznačile njegovu bitnu značajku, a to je da je molitvenik istovremeno posljednji takav srednjovjekovne, a prvi barokne tradicije. Barokna pobožnost gleda Mariju kao središte kulta, a takva je u molitveniku iako je on sastavljen u predtridentsko vrijeme.        
Još treba spomenuti predavanje dr. Jože Škofljaneca koji je govorio o proširenju Provincije Bosne hrvatske na zapad u Hrvatsko zagorje i Sloveniju na što su uvelike utjecale političke razmirice toga vremena. Provincija bosna Hrvatska, kasnije Kranjska provincija imala je i svoj novicijat i filozofiju i teologiju što je svrstava u red razvijenih provincija. To predavanje bilo je uvod u skup koji će se održati u Sloveniji kao nastavak ovoga simpozija.        
Navečer je u Kapeli zavjetnih darova bilo predstavljanje knjige koju su priredili i pripremili fra Emanuel Hoško i Franjo Butorac. Između korica knjige nalaze se dvije knjižice koje je u 17. st. priredio trsatski gvardijan i tri puta provincijal fra Franjo Glavinić Historia Tersetana (Povijest Trsata) i Origine della Provincia Bosna Hrvatska (Nastanak provincije Bosne Hrvatske) na talijanskom jeziku i tiskao ih u Udinama 1648. godine. Ti spisi vrlo su važni za ukupno proučavanje povijesti Trsata, Rijeke i provincije Bosne Hrvatske.         
Simpozijem su zadovoljni bili i priređivači i nazočni te su braća iz Slovenije skupa sa svojim provincijalom pozvali sve da se pridruže obilježavanju i u Sloveniji.

 

fra Vjeran Lazić

{gallery}01-sadrzaj/simpozij-trsat{/gallery}

Back to top