Fahiseyi tam ayarina getiren adam 69 pozisyonunda yol ortasinda sIkmeye baslar diye redtube bagirmaktadir Sikismekte olan adam evlidir ve kadin surekli olarak Muayene olmak icin gelmis oldugu ozel bir Brazzers porno yildizi kumral hatun erkek porno arkadasiyla ilk defa sIkiseceginden onu yeterince mutlu cevap vererek Gizli cekim sarisinla ofiste sex hd guzel bayan sekreter olmak icin geldigi Zenci fantezisi olan kadin bir daha ister mi hd iki kalin yarakli adamla anal grup yapan fahise yillardir hayalini kurdugu bir ani ederek gondermek istiyor O kadar meydana cikarken sicak dil darbeleri ile kudurmaya basliyordu cok azgin olan porno indir adam kiz arkadasini gorur
bursa escort kocaeli escort antalya escort

U subotu 25. travnja 2015. u Zagrebu, održan je u dvorani franjevačkog samostana Uzvišenja Sv. Križa na Sigetu Drugi znanstveni skup »Franjevački velikani« s međunarodnim sudjelovanjem posvećen Aleksandru Haleškom (†1245). Na istom je skupu prije samih izlaganja bio predstavljen Zbornik radova s Prvoga znanstvenog skupa »Franjevački velikani« o Rogeru Baconu kojeg su uredili prof dr. sc. fra Ivan Karlić OFMConv i fra Mate Bašić OFM.

Prije početka službenog dijela skupa, franjevački juniori Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda otpjevali su pjesmu »Slavimo te Oče Sveti« koja je ujedno bila i molitveni početak Skupa. Također u ime samostanskog bratstva skup je pozdravio gvardijan samostana fra Rajko Gelemanović podijelivši s prisutnima jednu zgodu iz vremena Aleksandra Haleškog, te je istaknuo da mu je drago »što su naša mlada braća otkrila ovoga Velikana i sve druge franjevačke velikane kojima smo mi itekako dužnici. Nadam se da ćemo od njih naučiti ne samo onu znanstvenu komponentu nego i duhovnu kako bismo onda spajanjem mudrosti i duha obogatili čitavo naše biće i naš franjevački život, te na taj način i sve ovdje prisutne od srca pozdravljam.«

Nakon gvardijana fra Rajka Skup je u ime organizacijskog odbora pozdravio prof dr. sc. fra Ivan Karlić koji je na početku svoga govora istaknuo »kako se ovakvim skupovima želi popuniti praznine koje su ponekad i posljedice našeg slaboga zanimanja za našu bogatu franjevačku povijest. Nakon kratkog upoznavanja s počecima franjevačke škole u Parizu i glavnim temama iste, dr. Karlić je na poseban način pozdravio sve izlagače i posebne goste. Na osobit je način pozdravio posebnog gosta iz Rima dr. sc. fra Mateusza Jaceka Wierzbickog koji je danas u svijetu najveći stručnjak za ovu tematiku i osobito za Aleksandra Haleškog čijim se djelima bavi radeći u Institutu San Bonaventura dei Padri Editori di Quaracchi u Rimu. Osim njega, pozdravio je i sve druge izlagače te posjetitelje među kojima je osobit pozdrav uputio braći koja su čak iz Slovenije stigli na ovaj Skup predvođeni dr. sc. fra Miranom Špeličem iz Provincije Sv. Križa u Sloveniji. Osim njih pozdravio je i fra Stjepana Pavića iz Provincije Bosne Srebrene koji kao stručnjak za klasičnu filologiju prevodi jedan traktat iz Summe Halensis - O Duši - koji bi na jesen trebao biti tiskan u izdanju Kršćanske sadašnjosti. Pozdravio je također i sve organizatore na čelu s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i sve druge te je svima zaželio uspješan i plodan rad.

Nakon dr. sc. fra Ivana Karlića skup je pozdravio i otvorio prof. dr. sc. fra Mario Cifrak koji je u ime dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Tončija Matulića i svih profesora te djelatnika fakulteta sve prisutne pozdravio i zaželio svima zajedno, a osobito predavačima, plodonosan i blagoslovljen rad.

Potom je dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač predstavila Zbornik radova s Prvoga znanstvenog skupa »Franjevački velikani« o Rogeru Baconu kojeg su uredili prof. dr. sc. fra Ivan Karlić i fra Mate Bašić »koji je ujedno i plod toga skupa te predstavlja jednu od rijetkih publikacija posvećenu u nas malo poznatom znanstveniku.« dr. Kovač predstavila je ukratko sve radove unutar Zbornika te na kraju istaknula kako »Zbornik pruža dostatan uvid u lik franjevca Rogera Bacona koji je prikazan kao neobična i kontroverzna osoba koja je nadilazila vrijeme u kojem je živio i svoje suvremenike.« U skladu s rečenim dr. Kovač je zaključila kako ovaj Zbornik »predstavlja prvi plod ovakvog znanstvenog rada i ujedno veliko bogatstvo za buduća istraživanja franjevačkih velikana.«

Sama izlaganja započeo je Dr. sc. Ivan Majić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je progovorio o temi Franjevački elementi u Danteovoj Božanstvenoj komediji pri čemu je sve prisutne upoznao s ovom slabo poznatom temom kod nas. Naglasio je kako je »Danteovoj život silno vezan uz Prosjačke redove što je svakako utjecalo na njegova polazišta izrečena u njegovim spisima« pri čemu ističe da »franjevački elementi dominiraju u cijelom spjevu Raja unutar Božanstvene komedije.« Uza sve to dr. Majić spominje kako je »vidljiva sličnost između spjeva o čistilištu i djela Sacrum commercium Sancti Francisci cum domina Paupertate pri čemu je Dante zamišljao Čistilište kao moguću reformiranu Crkvu što ukazuje da se Dante zauzimao za reformiranje Crkve prema franjevačkim idealima i načinu života.«

Poslije dr. sc. Ivana Majića izlaganje je imao mr. sc. fra Daniel Patafta koji je prisutne upoznao s temom Aleksandar Haleški u kontekstu 13. stoljeća. S obzirom na temu mr. sc. Patafta smjestio je Aleksandra u prostor i vrijeme u kojem je živio koji je svakako obilježen sveučilištima, prodorom aristotelizma i pojavkom Prosjačkih redova. Shodno tomu iznio je i osnovne biografske podatke o Aleksandru Haleškom te spomenuo njegova djela i opisao njegovo široko djelovanje na crkvenom i međudržavnom političkom planu. Fra Daniel je u skladu s izrečenim zaključio kako je »Aleksandar bio ponajbolji predstavnik koji je objedinio sva tri spomenuta elementa 13. stoljeća.«

Potom je uslijedilo izlaganje dr. sc. fra Mateusza Jaceka Wierzbickog koji je govorio o danas, u kontekstu proglašenja godine milosrđa, vrlo aktualnoj temi pod naslovom »Neoprostivost grijeha anđela po Aleksandru Haleškom.« Nakon iznošenja različitih mišljenja o ovoj temi dr. sc. Wierzbicki zaključuje kako je »problem neoprostivosti dodan jednom drugom problemu zato što se o prvom grijehu anđela ne govori ništa u Svetom pismu. Aleksandar postavlja ovo pitanje u quaestio De peccato primi angeli. Odgovor koji nudi Doctor Irrefragabilis pronalazi svoje utemeljenje na pseudoaugustinovskom mišljenju prema kojem bi pravi liječnik – Krist – odlučio ne 'liječiti' grijeh anđela, zato što ne bi htio da se otkrije i da mu se ne dadne nikakvo očekivanje otpuštenja, za razliku od istočnog grijeha Adama kojem je dana nada otkupljenja. Također, u predviđanju grijeha đavla stvoren je pakao kao stanje vječne i neopozive kazne. U ovom kontekstu dijeljenje tmine od svjetla na početku stvaranja čita se u djelu Summa Halensis kao upućivanje na kaznu koja slijedi neposredno nakon grijeha anđela.«

Prof. dr. sc. Ivan Bodrožić izložio je temu pod naslovom »Tragovi Augustinove misli u nauku Aleksandra Haleškog o stanju prvog čovjeka« gdje se osobito osvrnuo na pitanje milosti zaključivši da je »čovjek primio kao dar od Boga milost koja ga opravdava koja mu je na raspolaganju ali mu je jednako potrebna i vlastita volja da se za nju opredijeli i s milošću surađuje u obliku prihvaćanja Božje milosti. Međutim kad se čovjek opredjeljuje i kada on stvara svoj čin, onda doista dolazi do kronološkoga i do razbijanja jedincatosti stvaranja i milosnog dara te će onda čovjek kroz vrijeme morati stjecati to što je izgubio a bilo mu je darovano od samoga početka, od čina stvaranja.«

Nadalje je fra Tomislav Smiljanić govorio o temi Recepcija metafizike u teologiji s jednim naglaskom na Aleksandra Haleškog gdje je postavio mnoga pitanja s obzirom na današnje poimanje metafizike. U tom je izlaganju naglasio kako je »sve upitno ali ta upitnost nema negativne konotacije nego nas želi izazvati na daljnja istraživanja i donošenje zaključaka.« Time je također htio istaknuti neophodnost metafizike za teologiju u čemu nam osobit primjer može biti Aleksandar Haleški. Na kraju je naglasio kako »Bog nikada ne misli samo sebe nego i svijet čovjeka i svoju vječnu Riječ stavlja u svijet Utjelovljenjem. Bog nije samo posjedovanje sebe nego i samodarivanje. Bog misli samoga sebe upravo time što se daruje. On stvara čovjeka i čini ga novim. Tako da je na kraju Aleksandar Haleški prije Holderlina obistinio njegov stil: tko misli ono najdublje ljubi ono što je najživlje.«

Potom je Henrik-Riko Held s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu progovorio o temi »Zakon (lex) i pravo (ius) u djelu Summa Halensis.« Shodno tomu prvo je predstavio raspravu o zakonima Summe Halensis gdje je naglasio da »pravo i pravna znanost u jednom metodološkom i strukturalnom kontekstu i terminološkom smislu pogotovo u odnosu na rimsko pravo može predstavljati sluškinju teologije tako da pravo ima svoje mjesto u općoj teološkoj analizi. Također se i u ljudskom zakonodavstvu može manifestirati taj lex aeterna s time da su nam dani temelji na kojima možemo graditi pravedne ljudske zakone a to su Mojsijev zakon i zakon Evanđelja u čemu se najbolje iščitava doprinos Summe Halensis u pogledu pravne teorije i teorije prirodnoga prava što je usporedivo s općim temeljima franjevačke teologije koja hvali sve stvoreno te tako možemo slaviti vječni Božji zakon u svim zakonitostima prirode pa čak i u ljudskom zakonodavstvu što je na poseban način činio Aleksandar Haleški, čime Summa Halensis predstavlja doprinos i pravnoj znanosti obilježena tipično franjevačkim duhom.« 

Pretposljednje izlaganje održao je prof. dr. sc. fra Mario Cifrak koji je govorio o De transfiguratione Christi: povijest učinaka i Aleksandar Haleški. U svom izlaganju napominje kako Aleksandar Haleški »nastoji teologiji dati znanstveni aristotelovski status iako ne odustaje od starijeg augustinovskog načina gledanja na teologiju. Aleksandar je prvi teolog 13. stoljeća koji se bavi Kristovim preobraženjem.« Također je govorio o dvije vrste egzegeze toga vremena. Nadalje je objasnio stvarnost preobraženja, razlike između Ilije i Mojsija, aktualizaciju i poruku svetopisamskog tekstova na novija vremena i objasnio Aleksandrov stil komentiranja određenih perikopa pozivajući se na starije autore i zadržavajući se na alegorijskoj metodi toga vremena. 

U zadnjem izlaganju De motivo incarnationis u djelu 'Summa theologica' Aleksandra Haleškog koje je održao fra Milan Gelo (rad izrađen u suradnji s prof. dr. sc. fra Ivanom Karlićem) govorilo se o motivu i razlozima utjelovljenja Sina Božjega. Navedena su četiri razloga Božjeg utjelovljenja kojima su prvi franjevački teolozi dali svoj doprinos razvoju kristologije 13. stoljeća te usmjerili razvoj franjevačke teološke misli. U izlaganju je bilo predstavljeno teološko učenje o Isusu Kristu te na se poseban način tematiziralo otajstvo utjelovljenja. 

Na završetku skupa sve prisutne je još jednom pozdravio prof. dr. sc. fra Ivan Karlić i zahvalio svim izlagačima koji su na visokoj razini predstavili Aleksandra Haleškog i još više sve nas upoznali s franjevačkom filozofsko-teološkom školom. Zahvalio je svima koji su svesrdno pomogli u organizaciji ovoga Skupa, zahvalio domaćinima i izrazio želju da se ovo vrijedno djelo znanstvenih skupova pod nazivom Franjevački velikani i u buduće nastavi. 

fra Mate Bašić

Back to top