Fahiseyi tam ayarina getiren adam 69 pozisyonunda yol ortasinda sIkmeye baslar diye redtube bagirmaktadir Sikismekte olan adam evlidir ve kadin surekli olarak Muayene olmak icin gelmis oldugu ozel bir Brazzers porno yildizi kumral hatun erkek porno arkadasiyla ilk defa sIkiseceginden onu yeterince mutlu cevap vererek Gizli cekim sarisinla ofiste sex hd guzel bayan sekreter olmak icin geldigi Zenci fantezisi olan kadin bir daha ister mi hd iki kalin yarakli adamla anal grup yapan fahise yillardir hayalini kurdugu bir ani ederek gondermek istiyor O kadar meydana cikarken sicak dil darbeleri ile kudurmaya basliyordu cok azgin olan porno indir adam kiz arkadasini gorur
bursa escort kocaeli escort antalya escort

Drugi kat franjevačkog samostana na Kaptolu 9, slika je cijele naše provincije u malom. Sve je to, ponekad i dupkom puno, smješteno u tri hodnika i dvadesetak soba. Zovu nas junioratom ili češće klerikatom. U tom prostoru kola život tridesetak franjevačkih juniora i nešto manji broj različitih mentaliteta s obzirom na to da nam se provincija proteže od Subotice do Trsata i od Čakovca do Zemuna, a zvanja, Bogu hvala, ima. Dakle treba taj teritorij smjestiti u naše hodnike i zamisliti naš suživot. Zvuči veselo i uistinu tako i jest.

 

Magistri, fra Rozo Brkić i fra Darko Tepert, opsjedaju nas strateški lukavo, s jedne i s druge strane klerikata. Priznajemo da im nije lako u današnjem odgoju, ali vidimo da to rade zauzeto i bratski.

Naš dan počinje Jutarnjom molitvom i Službom čitanja u 6,25h u samostanskoj kapelici. Nakon doručka, nezaobilazna točka je mala kafeterija u kojoj nestrpljivo čekamo da provri kava i da nam dekan donese koju kockicu čokolade, pa da tako budniji krenemo u novi dan. Ta je mala kuhinjica, osim prostora za kavu i čaj, naše malo sveučilište. U njoj se vode naše teološke i filozofske rasprave, ona je kao informativni centar, novinska agencija, a ponekad i burza rada. Predviđena je za desetak braće, ali smjestimo se mi i u većem broju.

Do podneva, braća su uglavnom na fakultetu, a u 12,15h, tko stigne ima priliku sudjelovati na molitvi srednjega časa nakon čega slijedi ručak. Popodnevni sati su nam ispunjeni osobnim studijem, izbornim predmetima na fakultetu, radom, a prije svega, nakon ručka, popodnevnom kavicom u nezaobilaznoj kafeteriji. Već oko 18h u hodnicima našega juniorata, nastaje mirnija atmosfera. Braća se spuštaju na molitvu Večernje s pukom i na Euharistiju – središnju točku našega dana. Trudimo se u liturgiji sudjelovati što bolje, a za to su zaduženi naši ceremonijari. Ponedjeljkom imamo zajedničko klanjanje nakon sv. mise s pukom, koje animiramo meditacijom i pjesmom.

Večera je posljednja zajednička točka dana s ostalom braćom u samostanu. Nakon toga se svi povlačimo u svoje prostore. Klerici se obično sastaju u rekreaciji, redovito pratimo dnevna događanja u svijetu i domovini. Volimo zajedno pogledati dobar film, ako je moguće otići u kino ili kazalište, to su aktivnosti koje se daju svakome na izbor. Petkom navečer redovito imamo sastanak s magistrima. Tu rješavamo naša praktična pitanja, eventualne problemčiće i sl. Živimo u velikoj zajednici i dolazimo iz svijeta, pa tako i unosimo sa sobom ono uz što smo odrasli. Zato nam je potrebno ovo vrijeme učenja suživotu i suradnji.

Kada netko od nas slavi svoj imendan, to je prilika da se svi okupimo oko toga brata, zahvalimo Bogu i njemu za prisutnost i dar zajedništva i zapjevamo uz gitaru ili harmoniku.

Koliko nam mogućnosti i studij dopuštaju, trudimo se sudjelovati u pastoralu mladih, ministranata, Frame i dr. S fra Milanom redovito u manjim grupama organiziramo susrete ministranata po cijeloj provinciji.  Uz studij na KBF- u, pohađamo i tečajeve njemačkoga, engleskoga, španjololskoga i talijanskoga jezika, prema želji i potrebama. Pjesma je uvijek prisutna u našoj zajednici. Trudimo se održavati manji zbor i, koliko nam vrijeme dopušta, ozbiljnijom glazbom obogatiti liturgiju i razne skupove u provinciji. Vrhunac te naše angažiranosti u glazbi je ipak svetkovina Bezgrešne koju već tradicionalno obilježavamo svečanom akademijom i meditativno – glazbenom večeri za našu samostansku zajednicu i vjerni puk koji se okuplja u našoj crkvi. Ima tu još mnogo toga, a 3 do 6 godina u junioratu prođe doista brzo.

 

Najzanimljivije je vidjeti stariju braću, koja su prije nekoliko ili malo više godina završili početnu formaciju. Znaju radoznalo prolaziti našim hodnicima i pričati o svojim danima u ovim istim prostorijama, prisjetiti se gdje im je bila soba i sl. Te su nam vedre priče kao bratska opomena da je vrijeme kroz koje prolazimo dragocjeno, temeljno za naš redovnički život i da ćemo se u ovo vrijeme uvijek rado vraćati kao na izvore, ako je ono za nas uistinu izvor, a to ovisi o svakome pojedincu.

WEB

Back to top