Marija - velika nada Hrvata

Među izraze ljubavi jednoga naroda prema Blaženoj Djevici Mariji svakako se ubrajaju crkve koje se podižu njoj u čast i brižno čuvaju. Oslanjajući se na tu činjenicu, mi Hrvati doista možemo s pravom reći da naš narod voli Gospu. Računa se da u Hrvata ima oko tisuću crkava ili većih kapela koje su posvećene Bl. Dj. Mariji. Razumije se da ih nećemo ni pokušati nabrajati. Govorit ćemo o onima najvažnijim i najuglednijim crkvama, a to su katedrale. Iz katedrale koja je središte neke biskupije struji duh pobožnosti na cijelu tu pokrajinu. Koliko danas ima katedrala u Hrvata, i koliko je njih posvećeno Gospi? Eto, to nas zanima!

Uvijek imamo na umu činjenicu da su Marijina svetišta glavna žarišta pobožnosti prema Gospi. O njima ćemo govoriti mnogo, ali sada, zbog važnosti pojma katedrale, želimo se malo zadržati na promatranju naših katedrala koje su Njoj posvećene. Radi lakšega pregleda, osvrnut ćemo se u ovome članku na sve hrvatske marijanske katedrale, bez obzira na vremenski slijed njihova nastajanja. Crkva u Hrvata ima danas šesnaest biskupskih sjedišta, a svako je s katedralom. To su: Zagreb, Đakovo, Križevci, Split, Dubrovnik, Hvar, Kotor, Šibenik, Zadar, Subotica, Rijeka, Krk, Poreč (Pula), Sarajevo, Banja Luka, Mostar. Od tih šesnaest naših katedrala šest ih je posvećeno Bl. Dj. Mariji: Zagreb, Split, Dubrovnik, Krk, Poreč, Mostar. Mariji su posvećene i dvije konkatedrale (sustolnice), a to su ona u Puli i ona u Senju.

Današnjim katedralnim crkvama moramo pribrojiti još šest Marijinih crkava koje su nekada bile katedrale, a danas više nisu, jer su ti gradovi ili gradići prestali biti biskupska sjedišta. To su: Nin, Skradin, Osor, Biskupija kod Knina, Rab i Pićan u Istri. Ukupno četrnaest Marijinih katedralnih crkava u Hrvata. Tome bi se broju, sigurno, mogla pribrojiti još pokoja prastara crkva. Trebalo bi istraživati. Svakako, toliki broj Marijinih katedralnih crkava u Hrvata svjedoči o našoj ljubavi prema Presvetoj Bogorodici, i obratno, o Marijinoj ljubavi prema nama. Htjela je da se njezino štovanje duboko ukorijeni u hrvatskome narodu da bi mu mogla obilnije udijeliti svoje milosti.

O zagrebačkoj i splitskoj katedrali već smo govorili, pa sada prijeđimo na ostale: Krk, Poreč, Dubrovnik, Mostar.

Katedrala u Krku, prema rezultatima najnovijih istraživanja, sagrađena je u 5. stoljeću na ruševinama rimskih termi. Posvećena je Marijinu uznesenju. Današnja katedrala romaničkih obilježja rezultat je kasnijih obnova i dogradnja. Porečka je katedrala također posvećena Marijinu uznesenju, a sagrađena je već u 6. stoljeću. Prvim porečkim biskupom smatra se Sv. Mavro, mučenik, a katedralu u 6. st. gradio je Sv. Eufrazije. I katedrala u Dubrovniku posvećena je Velikoj Gospi ili Marijinu uznesenju. Katedrala koja danas stoji, počela se graditi 1672., nakon potresa koji je srušio stariju katedralu iz 12. do 14. stoljeća, koja je također bila posvećena Gospi. Bila je to romanička bazilika, najveličanstvenija građevina u starom Dubrovniku. Kako nam je poznato iz istraživanja u najnovije vrijeme, ispod obiju tih katedrala otkopani su ostaci treće, još starije katedrale iz 6. stoljeća. Katedrala u Mostaru sagrađena je u naše vrijeme, a posvećena je Bogorodici Majci Crkve i Kraljici svijeta.

Imamo još dvije naše veoma stare katedrale koje su danas konkatedrale (sustolnice) također od davnina posvećene Gospi: u Puli i Senju. Katedrala u Puli odlikuje se grandioznošću, a potječe također iz 6. stoljeća. Posvećena je Uznesenju Marijinu. Katedrala u Senju sagrađena je u 11. stoljeću. To je romanička građevina u prošlosti dorađena u baroknome stilu, a posvećena je Marijinu uznesenju.

Posjedujemo još šest Marijinih crkava koje su nekoć bile katedrale. U prvom redu spomenut ćemo dvije koje su bile katedrale takozvanoga hrvatskog biskupa. Prva se nalazila u Ninu, a druga u Biskupiji kod Knina. O ovoj u Biskupiji već smo govorili. Nešto starija od nje je Gospina katedrala u Ninu.

Među stare Marijine katedrale ubraja se i ona u gradu Osoru na otoku Cresu. I njezine prethodnice, nekadašnja osorska katedrala, ranokršćanska bazilika iz 6. stoljeća koje više nema, i ona kasnija iz 15. stoljeća, posvećene su Gospi. U gradu Rabu ranokršćansku katedralu, pregrađenu u 12. stoljeću, posvetio je godine 1171. papa Aleksandar III. na čast Uznesenju Marijinu.

Tih ukupno 14 hrvatskih katedralnih crkava posvećenih Bl. Djevici Mariji veliki su dokaz naše ljubavi prema Gospi. Bila su to velika žarišta pobožnosti prema Presvetoj Bogorodici i jamstvo da će nas Ona štititi, da će čuvati svoj narod.

Marijinim katedralama treba još pribrojiti katedralu u Varaždinu.

LITERATURA

K. DRAGANOVIĆ, Opći šematizam katoličke Crkve u Jugoslaviji, Zagreb, 1974.; A. KATALINIĆ, Marijine crkve u Hrvata, u Glasnik Srca Isusova i Marijina, br. 7, Zagreb, 1986.

početna stranica