Marija - velika nada Hrvata

Da je hrvatski narod od prvih početaka svojega kršćanskog života štovao Mariju i da se u toj pobožnosti isticao, to nam je vrlo dobro poznato, i o tome nam govore prethodne stranice ove knjige.

Od početka svojega pokrštenja, koje se počelo zbivati u polovici 7. stoljeća, Hrvati su pripadali zapadnoj Crkvi, pa je razumljivo da su u tome prvom početku svojega kršćanskog življenja slavili Boga latinskim crkvenim jezikom. No, sigurno je i to da se u Hrvata već u 9. stoljeću bogoslužje također obavlja na narodnome hrvatskom jeziku, da su već tada imali svoje bogoslužne knjige napisane starohrvatskim pismom glagoljicom. I kad se ovdje govori o prastarim hrvatskim marijanskim tekstovima, jasno je da se misli na one marijanske tekstove koji su ispisani hrvatskim jezikom i koji su kao takovi stigli do naših vremena.

U ovom se poglavlju govori o najstarijoj hrvatskoj napisanoj molitvi Mariji.

U Splitu se godine 925. održavao crkveni sabor pod imenom Splitska sinoda. Toj je sinodi prisustvovao i hrvatski kralj Tomislav. Među ostalim, raspravljalo se i o starohrvatskome liturgijskom jeziku. Po svemu se vidi da su se starohrvatski jezik i glagoljica u bogoslužju u Hrvata već duboko ukorijenili, da sežu u 9. stoljeće. Vidi se da je glagoljica, podrijetlom staro hrvatsko pismo, niklo na našemu terenu (inače u problem o podrijetlu glagoljice ne želimo ovdje potanje ulaziti).

Jedan od najstarijih glagoljaških tekstova uopće koji su došli do naših vremena jest fragment sakramentara (7 listova) poznat pod naslovom Kijevski listići, podrijetlom iz 10. stoljeća. Sakramentar je nešto kao obrednik, ujedno kao neki mali i lako prenosivi misal. Zovu se kijevski, jer se danas čuvaju u Kijevu, u Ukrajini. Kijevski listići potječu iz 10. stoljeća, no njihova prva stranica ispisana je kasnije, u 12. stoljeću, što je lako prepoznati, jer je napisana pomlađenim starohrvatskim jezikom i pismom. I što se čita na toj stranici? Na veliku radost svakoga Hrvata i Marijina štovatelja tu se nalazi najstarija nama poznata molitva Bl. Dj. Mariji, koja je napisana hrvatskim jezikom. Razumljivo, taj je jezik starohrvatski, onakav kakvim se govorilo u 12. stoljeću. I pismo kojim je molitva napisana odaje oznake glagoljice iz 12. stoljeća. Hrvatska molitva Mariji stara je 800 godina!

Ta molitva glasi:

Zaštiti Gospodi rabi svoje mirnimi zapovidmi, i upvajućee v zastuplenie blaženei Marii, i ot vseh supostat naših stvori ny bez počali. Gospoda radi našego ...

Daljnji tekst nedostaje (usp. M. Pantelić, Kulturno-povijesni značaj hrvatskoga glagoljaškog kodeksa, u Crkva u svijetu, Split, 1976., br. 3.; usp. također E. Peričić, Hrvatsko kršćanstvo u doba kraljice Jelene, u Bogorodica u hrvat. narodu, Zagreb, 1978.).

U današnjemu hrvatskom jeziku ta bi molitva glasila ovako:

Štiti, Gospodine, sluge svoje miroljubivim odredbama i nas koji se pouzdajemo u zagovor Blažene Marije, učini sigurnim pred svim našim neprijateljima. Po Gospodinu našemu ...

Nije nam poznato od kakvih su to neprijatelja naši stari tražili zaštitu, ali nas nadasve začuđuje aktualnost te molitve danas, kada naš neprijatelj nas Hrvate želi potpuno uništiti. Nakon 800 godina naša najstarija molitva Mariji postala je najednom apsolutno aktualna.

Strogo sustavno nabrajanje najstarijih hrvatskih marijanskih glagoljaških tekstova koji su do nas došli iz 13., 14., 15. i 16. stoljeća niti je moguće niti je potrebno, jer toga ima mnogo, bilo u brevijarima, bilo u apokrifnome štivu, bilo u opisivanju mirakula, bilo pak u molitvenicima, bilo u misalima.

Mnogo gradiva o svemu tome naći ćemo u djelu Mihovila Kombola Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, II. izd., Zagreb, 1961., u već spomenutom članku Marije Pantelić, potom u članku Josipa Tandarića Hrvatski marijanski oficiji u zborniku Advocata Croatiae, Zagreb, 1981., izd. KS. U istom se zborniku nalazi članak Biserke Grabar Hrvatski glagoljski marijanski apokrifi u XVI. stoljeću.

LITERATURA

M. KOMBOL, Povijest hrvatske književnosti do preporoda, Matica hrvatska, II. izdanje, Zagreb, 1961. Poglavlje: Najstarije doba; M. PANTELIĆ, Kulturno-povijesni značaj hrvatskih glagoljskih kodeksa, u Crkva u svijetu, Split, 1976., br. 3.; E. PERIČIĆ, Hrvatsko kršćanstvo u doba kraljice Jelene, u zborniku Bogorodica u hrvatskom narodu, (izd. KS), Zagreb, 1978.; J. TANDARIĆ, Hrvatski marijanski oficiji, u zborniku Advocata Croatiae, (izd. KS), Zagreb, 1981.; B. GRABAR, Hrvatski glagoljski marijanski apokrifi u XVI. stoljeću, u Advocata Croatiae, (KS), Zagreb, 1981.; A. KATALINIĆ, Najstarija hrvatska napisana molitva Mariji, u Obnovljeni Život, br. 5, Zagreb, 1995.

početna stranica