4. Statut "Pokreta krunice za obraćenje i mir"

Članak 1.

1. POKRET KRUNICE ZA OBRAĆENJE I MIR je privatno društvo vjernika, posvećenih osoba i svećenika koji u duhu stoljetnog čašćenja Gospe hrvatskih katolika, želi promicati pobožnost svete krunice i ostala djela pobožnosti, širiti nauku Učiteljstva Crkve tiskanjem i raspačavanjem knjiga, te nastojati preko audio-vizualnih kao i pstalih sredstava javnog priopćivanja raditi na evangelizaciji suvremenog svijeta, u duhu Crkvenog Zakonika, Kan. 298, 1.

2. Svom svojom djelatnošću Pokret će također podupirati ostvarenje plana našeg Ordinarija kardinala Franje Kuharića da se pronađe bar stotinu tisuća hrvatskih katoličkih obitelji koje će svakodnevno izmoliti krunicu za obraćenje i pravedan mir u našoj Domovini

Članak 2.

1. Pokret krunice za obraćenje i mir ima pravnu osobnost i uživa sva prava te preuzimlje sve obaveze prema propisima Crkvenog zakonika, kan. 298-311.

2. Pokret se ravna prema odredbama općega crkvenog zakonika, propisima Zagrebačke nadbiskupije i ovim statutima.

Članak 3.

Radi što učinkovitijeg djelovanja Pokret krunice za obraćenje i mir osnovat će pri građanskim vlastima ustanovu s nazivom "Centar marijanske duhovnosti", koji će u skladu s državnim propisima biti nositelj izdavačke i audio-vizualne djelatnosti.

Članak 4.

1. Pokret krunice za obraćenje i mir djeluje na području Zagrebačke nadbiskupije. Širenje Pokreta na ostale biskupije bit će uz odobrenje dotičnih Ordinarija, odnosno Biskupske konferencije Hrvatske i prema crkvenim propisima.

2. Sjedište Pokreta krunice za obraćenje i mir je u Zagrebu, Crkva svetog Križa, Siget.

3. Mjerodavna crkvena vlast je prema odredbi C.Z. kan. 305, 1.

Članak 5.

1. Članom Pokreta krunice za obraćenje i mir postaje onaj tko se pismeno prijavi izražavajući spremnost da će izvršavati obveze članstva.

2. Član pokreta preuzimlje u prvom redu obvezu da će nastojati oko njegovanja kršćanskog života.

3. Poradi ostvarenja glavnih ciljeva pokreta članovi se još obvezuju da će:

a) Danomice izmoliti krunicu ili barem jedan njezin dio: za obraćenje grešnika; za mir u svijetu, poglavito u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini; za kršćansku obnovu ljubavi u bračnom i obiteljskom životu; za rađanje začete dijece; za borbu protiv psovke; za povratak prognanih i izbjeglih na stoljetna ognjišta i za njihovu obnovu; te za redovnička i svećenička zvanja.

b) Prikazivati u duhu ljubavi i pomirenja Presvetom Srcu Isusovu i Bezgrešnom Srcu Marijinu svoje dnevne poteškoće, poslove brige i patnje.

c) Članovi će posebno obilježavati prve subote u mjesecu posvećene Bezgrešnom srcu Marijinu, postom, molitvom i sabranošću.

d) Najljepši plod vjernog moljenja krunice biti će posveta Bezgrešnom Srcu Marijinu, shvaćena u duhu Pape Ivana-Pavla II. koji veli: "Mariji se posvetiti znači dozvoliti si da nam Ona pomogne kod osobnih odgovornosti prema Njemu, koji je svet, neizmjerno svet".

Budući da se ova odgovornost prema Njemu prvi put preuzimlje na krštenju, posveta Mariji treba voditi k obnovi krsnih obećanja pomoću zagovora Majke Božje.

Članak 6.

Budući da je prema odluci Hrvatskog Sabora 1687. službeni zaštitnik Hrvatske i hrvatskog naroda sveti Josip, kojega je Božja Providnost u djelu spasenja neodoljivo povezala s Blaženom Djevicom Marijom, Spasiteljevom majkom, povjeravamo zaštiti sv. Josipa naš Pokret koji Gospinom krunicom promiče isto djelo spasenja u hrvatskom narodu.

Članak 7.

Članovi pokreta se obvezuju da će podupirati prema svojim mogućnostima organiziranje zajedničkih hodočašća u Hrvatsko nacionalno svetište Mariju Bistricu te u ostala marijanska svetišta u Hrvatskoj i u katoličkom svijetu. Svake godine u povodu blagdana Kraljice krunice, Pokret će organizirati svoje zajedničko hodočašće i pozvati članove da na njemu sudjeluju.

Članak 8.

1. Pokret krunice za obraćenje i mir vodi Predsjedništvo, koje se sastoji od duhovnog ravnatelja, tajnika i članova Predjedništva.

2. Duhovnog ravnatelja, svećenika Hrvateske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda imenuje Provincijske uprava, uz potvrdu zagrebačkog Ordinarija. Trajanje službe duhovnog ravnatelja određuje Provincijska uprava.

3. Duhovni ravnatelj prema potrebi raznih djelatnosti izabire svoje suradnike. Između suradnika Provincijal Hrvatske franjevačke provincije imenuje članove Predsjedništva, ne manje od 8, a ne više od 12, na tri godine. Nakon isteka njihova mandata mogu biti ponovno imenovani. U slučaju odreknuća, nemogućnosti vršenja službe ili smrti nekog člana Predsjedništva, Provincijal imenuje na njegovo mjesto do isteka mandata novog člana. O svim tim imenovanjima obavješćuje mjesnog Ordinarija.

4. Na prijedlog Duhovnog ravnatelja, Predsjedništvo bira tajnika pokreta, također na tri godine.

Članak 9.

Predsjedništvu predsjeda duhovni ravnatelj, a ono se treba sastati najmanje dva puta godišnje. Odluke Predsjedništva se donose glasovanjem, a izglasan se smatra prijedlog koji je dobio apsolutnu većinu.

Članak 10.

1. Pokret može stjecati i raspolagati materijalnim dobrima.

2. Kako bi Pokret krunice za obraćenje i mir mogao ostvarivati svoje ciljeve umoljavaju se svi članovi Pokreta da prema svojim mogućnostima isti financijski podupiru dobrovoljnim prilozima.

3. U tu svrhu Pokret može skupljati dobrovoljne priloge i milostinju u skladu s crkvenim propisima, te mjerodavnoj crkvenoj vlasti davati uvid u poslovanje.

4. Pri financijskom poslovanju Pokret će se služiti ustanovom "Centar Marijanske duhovnosti".

5. Pokret krunice za obraćenje i mir ima svoj žiro račun, pečat i amblem.

6. Upravljanje dobrima i financijskim sredstvima rukovodi Predsjedništvo. Izvršne poslove obavlja, pod nadzorom Ravnatelja, povjerenik odnosno ekonom, kojeg bira Predsjedništvo na prijedlog Ravnatelja na tri godine.

7. Bar jednom godišnje treba Provincijalu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda podnijeti izvješće o upravljanju dobrima i o financijskom poslovanju. Izvješće pripremaju Ravnatelj i povjerenik odnosno ekonom, a odobrava Predsjedništvo. Pravo na uvid u poslovanje ima i mjesni Ordinarij, prema crkvenim odredbama.

Članak 11.

Pravo autentičnog tumačenja ovih statuta ima Predsjedništvo, a njihovu izmjenu djelomično ili u cijelosti predlaže Predsjedništvo apsolutnom većinom glasova, a odobrava Zagrebački Ordinarij.

Članak 12.

Ovi Statuti stupaju na snagu nakon odobrenja Mjesnog Ordinarija.