Zahvala franjevaca iz samostana sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu nakon stradanja u potresu

Objavljeno od franjevac na

Franjevci su zahvalni na brojnim pozivima i pismima ohrabrenja i podrške nakon potresa

U snažnom potresu koji 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb, stradao je i samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu 9. Potres je na samostanu i crkvi sv. Franje ostavio brojna i teška oštećenja. Hvala Bogu nitko od braće franjevaca u samostanu na Kaptolu nije stradao.

Braća iz samostana sv. Franje na Kaptolu 9 u Zagrebu zahvaljuju svima iz Hrvatske i inozemstva koji su im se javili s brojnim pozivima i pismima ohrabrenja i podrške.

 

„Mnogo nam znači što ste nam blizi i što s nama dijelite našu nevolju. Hvala Vam što ste nam se javili i što ste s nama”, poručuje fra Zdravko Lazić, gvardijan samostana sv. Franje.

 

Što se tiče oštećenja, crkva je iznutra oštećena. Dio reljefa koji je iznad ulaza u crkvu koji prikazuje rane sv. Franje je odlomljen i pao je u crkvu. Toranj crkve ima napukline i upitna je je statička sigurnost. Samostan je teško oštećen i statički vrlo nesiguran. Preporuka je da se u samostanu ne stanuje i da se crkva ne koristi. Zbog toga je odlučeno da se presele juniori i dio svećenika u Kuću susreta Tabor, gdje se već nalaze. Dvojica braće su u Varaždinu, jedan u Požegi, jedan brat je u Kozari Boku, a jedan na Sigetu, jedan kod hercegovačkih franjevaca u Dubravi, jedan kod splitskih franjevaca u Vrbanićevoj. Gvardijan i vikar samostana preselili su se u Kuću Provincijalata na Opatovini, koja nije oštećena. Tamo su zajedno s Provincijalnim ministrom, Ekonomom Provincije i Tajnikom Provincije.

Samostan sv. Franje središnji je samostan Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Smješten u blizini jakih političkih, kulturnih i vjerskih institucija i središta, koja su u prošlosti igrala ključnu ulogu u životu hrvatskog naroda te su braća duboko utkana ne samo u povijest grada Zagreba, nego i domovine Hrvatske.

Braća su u samostan sv. Franje u Zagrebu došli još za života sv. Franje, u 13. stoljeću. Prema jednoj predaji u Zagrebu je boravio i sam sv. Franjo, osnivač Reda manje braće. Prema toj predaji sv. Franjo je za svoga boravka u Zagrebu stanovao kod udovice Katarine Galović, a na mjestu njezine kuće danas se nalazi kapela posvećena upravo sv. Franji, unutar današnjeg franjevačkog samostana na Kaptolu. Zagrepčanka Katarina Galović poklonila je franjevcima svoj posjed na kojemu su kasnije sagradili samostan i crkvu.

Djelujući ovdje preko sedam stoljeća, kaptolski su franjevci dali gradu Zagrebu neizbrisivi duhovni, kulturni i povijesni pečat. U samostanu su franjevci razvijali obrazovni sustav, tako da je 1670. godine teološka škola prihvatila program fakultetske nastave kao prva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Udružena s filozofskom školom proglašena je generalnim učilištem II. razreda, a 1700. godine od Uprave Reda podignuta je na rang učilišta I. razreda. Uz školstvo braća u samostanu bavila su se i medicinom, sukladno odredbama Pravila Reda vezanim uz njegovanje bolesne i nemoćne braće, tako da su vrlo rano uvedene službe ranarnika i ljekarnika.

Krajem 19. stoljeća započela je obnova Franjevačkog svjetovnog reda, tada zvanog Treći red sv. Franje, kao specifičnog oblika posvećenog života pridržanog laicima. Upravo ta obnova inicira i tiskarsku djelatnost, pa kaptolski franjevci uređuju i izdaju Glasnik sv. Franje, zatim časopis Dušebrižnik i vjerski časopis za mlade Anđeo Čuvar.

Kaptolski samostan mjesto je evangelizacije i razvijenog pastoralnog rada. On je također i odgojna kuća Provincije, te je tu smješteno sjemenište i bogoslovija. Također je i središnja upravna kuća Provincije. Ovdje je smješteno i uredništvo časopisa Brat Franjo i istoimene izdavačke kuće. Svakako treba spomenuti i veliki doprinos kaptolskih franjevaca u vrijeme Drugog vatikanskog sabora, koji su poneseni duhom koncilske obnove počeli izdavati Glas koncila. U samostanu sv. Franje rođena je tzv. Zagrebačka Biblija.  Fra Bonaventura Duda i fra Jerko Fućak, zajedno s Jurom Kaštelanom i hrvatskim književnicima, preveli 1968. godine tzv. Zagrebačku Bibliju. Zagrebačka Biblija pojavljuje se kao četvrti cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, a prvi tiskan u Hrvatskoj, i to u Zagrebu. Fra Bonaventura Duda je i dobitnik nagrade Grada Zagreba za životno djelo.

Kompleks Franjevačkoga samostana s crkvom sv. Franje Asiškoga u Zagrebu, Kaptol 9, zaštićeno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara pod reg. br. Z – 209, a ujedno se nalazi na području kulturnog dobra – Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, upisanog u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br.: Z – 1525.

Braća franjevci iz samostana sv. Franje su već doživjeli teška oštećenja na samostanu u požarima i potresima u povijesti. Posljednji potres koji je bio 9. studenoga 1880. godine također je teško razorio crkvu i samostan sv. Franje. Crkva je tada rekonstruirana u neogotičkom stilu prema nacrtima graditelja i konzervatora Hermanna Bolléa, poznatog kao zagovornika čistog stila i europskog stručnjaka za gotizaciju povijesnih građevina. Obnova je tada trajala negdje do 1902. godine. U crkvi je najstarija špilja Gospe Lurdske, iz 1900. godine. Oltarna slika je djelo Celestina Medovića. Vitraji su djelo Ive Dulčića iz 1960. godine i prikazuju Pjesmu stvorova sv. Franje, a nekih ih ubrajaju u 12 najljepših vitraja u svijetu.

 

„Svima nam je žao što nas je ovaj potres rastavio na jedno vrijeme. U skorije vrijeme nećemo moći zbog oštećenja nakon potresa imati vjerska slavlja i susrete u crkvi i samostanu sv. Franje, ali ćemo i dalje ostati povezani u molitvi i ljubavi. Mi i dalje prikazujemo mise za Vas i molimo na Vaše nakane, te se i sami preporučamo u molitve u ovom trenutku kad smo potrebni Vaše ljubavi. Čvrsto se nadamo danu našega povratka u crkvu i samostan sv. Franje i naših susreta. Iskreno suosjećamo sa svima koji su stradali jer ste i Vi mnogi posjetitelji naše crkve i samostana stradali u ovome potresu i žao nam je svakoga od Vas i svakoga građanina grada Zagreba”, poručuje provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak.

 

Franjevci razmišljaju o obnovi samostana i crkve te su u tu svrhu otvorili i žiro račun za posebne namjene – obnova crkve i samostana nakon potresa – kod Zagrebačke banke: IBAN: HR2723600001502750171, na koji u tu svrhu primaju pomoć od prijatelja i dobročinitelja iz Hrvatske i inozemstva.

 

Crtež se odnosi na pročelje crkve sv. Franje na Kaptolu na kojem je reljef “Stigmatizacija sv. Franje” nastradao. Simbol je to cjelokupnog stradavanja crkve i samostana.

 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *