|
Franjevački samostan i Župa sv.
Nikole Biskupa Čakovec
Franjevce tek osnovane
"Ilirske kustodije sv. Ladislava" pozvao je u Čakovec
1659. gospodar grada i naselja
koje se tek počelo razvijati u trgovačko središte, ban i pjesnik Nikola
Zrinski ml. 1659. Zagrebački
biskup Petar Petretić odobrava franjevcima dolazak u Čakovec. Ban Nikola nije uspio sagraditi
franjevcima crkvu i samostan, jer
ga je 1664. spriječila nenadana
smrt. Podigao im je samo
malu zidanu crkvicu 1691. Nikolin sin
Adam, koji je poginuo kod Slankamena, ostavio je oporučno franjevcima
2000 florena i 500 forinti. 1702. 4. rujna,
bivši provincijal fra Maksimilijan Klarić postavio je kamen temeljac
za novi samostan; drveni se samostan 1698. bio srušio, a crkva je 1699. izgorjela.
1707. 7. srpnja, postavljen je kamen temeljac i za novu
crkvu. God. 1711. crkva je blagoslovljena, a tek 1750. posvetio ju
je zagrebački biskup Franjo Klobušicki.
1723. požar je opustošio crkvu i samostan,
zatim potres 1738., a veliki požar 1741. nanio je
toliku štetu da se franjevci nisu imali kamo
skloniti. 1740. izgradila su braća franjevački rezbari Andrija Schumann i Vital Zolerer orgulje; god. 1821. temeljito
su obnovljene, a 1906. je Josip
Brandl postavio današnje. 1750. darovala
je sliku sv. Nikole na glavnom
oltaru Ana Marija Althann; njezinom pomoći je 1753. započela izgradnja
crkvenog tornja.
1760. izrezbario je, najvjerojatnije brat kipar Vital Lehle, kipove i reljefe
na osmerokutnoj baroknoj propovjedaonici; istodobno su izrezbarene i korske klupe.
Nastojanjem gvardijana Bertolda Koglera 1766. započela je
izgradnja današnjeg jednokatnog samostana.
1767. spominje se zajednica
franjevačkih trećoredaca,
a oltar sv. Franje ukazuje da je to bila
bratovština franjevačkog pojasa.
Od 1773. čuvaju se u samostanskoj crkvi u staklenoj škrinji moći sv. Vinka, mučenika
s ampulom njegove krvi. Relikvije je u Rimu pribavio
o. Rupert Hackl, misionar.
Samostanska je crkva
dobila novi značaj 8. studenoga
1789. kada je biskup Maksimilijan
Vrhovac dokinuo župu u Mihovljanu i osnovao novu
župu u Čakovcu i povjerio
upravu župe franjevcima.Od tog vremena braća u Čakovcu vode dušobrižničku skrb prostrane župe na čijem je
području još prije Drugoga
svjetskog rata djelovalo 14
osnovnih škola, više srednjih te učiteljska škola; u svima su franjevci pružali učenicima redovitu vjeronaučnu pouku.
Župi su, u ne
tako dalekoj prošlosti, pripadale sljedeće filijalne crkve: sv. Petra i Pavla u Mačkovcu, sv. Florijana u Pribislavcu, sv. Roka u Novom Selu Roku
i sv. Vida u Vidovcu. Manje kapele su također
u mjestima: Ivanovec, Mihovljan, Savska Ves i Šenkovec; u njima se bogoslužje slavilo na svetkovine zaštitnika i važnije blagdane.
25. veljače 1867., umro je u Koprivnici
najznačajniji franjevački
glazbenik 19. stoljeća
fra Fortunat Pintarić, rođeni Čakovčanac. Najaktivniji dio života proveo
je u Varaždinu, i to u službi gimnazijskog profesora, vjeroučitelja i učitelja pjevanja i sviranja (1836-1852). Bio je vrstan orguljaš,
glazbeni pedagog i skladatelj. Njegovo glazbeno stvaralaštvo obuhvaća 11 zbirki crkvenih popijevki medu kojima je najznačajnija
Crikvena lira (1850), 40 različitih
misa, zatim figuralne crkvene popijevke te skladbe za orgulje,
a onda i svjetovne popijevke kao i svjetovne
instrumentalne skladbe.
Čakovečki je samostan danas duhovno središte Međimurja. U prošlosti je u njemu djelovala
filozofska škola kao i škole
moralnog bogoslovlja i crkvenog govorništva;
o toj školskoj djelatnosti svjedoči samostanska zbirka filozofskih i teoloških rukopisa. Franjevci su također poučavali djecu pučkoškolskog uzrasta kao učitelji
osnovne škole u gradu.
1997. osnovana je
Varaždinska biskupija a
1999. godine varaždinski biskup mons. Marko Culej osnovao je na
području velike župe sv. Nikole nove župe sa
sjedištem u Mačkovcu, Šenkovcu, Pribislavcu i Ivanovcu te
novu župu sv. Antuna u gradu Čakovcu koju je povjerio
na upravu također nama franjevcima. Danas se župa sv. Nikole prostire na dijelu
grada Čakovca i na filijalama
župe koje se nalaze u Mihovljanu i Novom Selu Roku.
Crkva sv. Nikole
bogata je baroknim inventarom, a privlačivi vitraji Ive Dulčića (1962) i Branimira Dorotića
(1989) znak su prisutnosti suvremenog umjetničkog stvaralaštva. U samostanu postoji zbirka slika, napose iz baroknog
razdoblja. Osnovna zadaća ovoga samostanskoga bratstva je pastoralno služenje u župi.
U samostanu i župi
žive i djeluju franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.
Provinciju vodi p. Željko Železnjak, provincijal.
|
