Povijest župe
Povijest župe
- By Super User
- In: O župi
- Published 21 Ožu 2015
- Hitova: 4755
Franjevce tek osnovane "Ilirske kustodije sv. Ladislava" pozvao je u Čakovec 1659. gospodar grada i naselja koje se tek počelo razvijati u trgovačko središte, ban i pjesnik Nikola Zrinski ml. 1659. Zagrebački biskup Petar Petretić odobrava franjevcima dolazak u Čakovec. Ban Nikola nije uspio sagraditi franjevcima crkvu i samostan, jer ga je 1664. spriječila nenadana smrt. Podigao im je samo malu zidanu crkvicu 1691. Nikolin sin Adam, koji je poginuo kod Slankamena, ostavio je oporučno franjevcima 2000 florena i 500 forinti. 1702. 4. rujna, bivši provincijal fra Maksimilijan Klarić postavio je kamen temeljac za novi samostan; drveni se samostan 1698. bio srušio, a crkva je 1699. izgorjela. 1707. 7. srpnja, postavljen je kamen temeljac i za novu crkvu. God. 1711. crkva je blagoslovljena, a tek 1750. posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki.
1723. požar je opustošio crkvu i samostan, zatim potres 1738., a veliki požar 1741. nanio je toliku štetu da se franjevci nisu imali kamo skloniti. 1740. izgradila su braća franjevački rezbari Andrija Schumann i Vital Zolerer orgulje; god. 1821. temeljito su obnovljene, a 1906. je Josip Brandl postavio današnje. 1750. darovala je sliku sv. Nikole na glavnom oltaru Ana Marija Althann; njezinom pomoći je 1753. započela izgradnja crkvenog tornja.
1760. izrezbario je, najvjerojatnije brat kipar Vital Lehle, kipove i reljefe na osmerokutnoj baroknoj propovjedaonici; istodobno su izrezbarene i korske klupe.
Od 1773. čuvaju se u samostanskoj crkvi u staklenoj škrinji moći sv. Vinka, mučenika s ampulom njegove krvi. Relikvije je u Rimu pribavio o. Rupert Hackl, misionar.
Samostanska je crkva dobila novi značaj 8. studenoga 1789. kada je biskup Maksimilijan Vrhovac dokinuo župu u Mihovljanu i osnovao novu župu u Čakovcu i povjerio upravu župe franjevcima.Od tog vremena braća u Čakovcu vode dušobrižničku skrb prostrane župe na čijem je području još prije Drugoga svjetskog rata djelovalo 14 osnovnih škola, više srednjih te učiteljska škola; u svima su franjevci pružali učenicima redovitu vjeronaučnu pouku.
Župi su, u ne tako dalekoj prošlosti, pripadale sljedeće filijalne crkve: sv. Petra i Pavla u Mačkovcu, sv. Florijana u Pribislavcu, sv. Roka u Novom Selu Roku i sv. Vida u Vidovcu. Manje kapele su također u mjestima: Ivanovec, Mihovljan, Savska Ves i Šenkovec; u njima se bogoslužje slavilo na svetkovine zaštitnika i važnije blagdane.
1997. osnovana je Varaždinska biskupija a 1999. godine varaždinski biskup mons. Marko Culej osnovao je na području velike župe sv. Nikole nove župe sa sjedištem u Mačkovcu, Šenkovcu, Pribislavcu i Ivanovcu te novu župu sv. Antuna u gradu Čakovcu koju je povjerio na upravu također nama franjevcima. Danas se župa sv. Nikole prostire na dijelu grada Čakovca i na filijalama župe koje se nalaze u Mihovljanu i Novom Selu Roku.
Crkva sv. Nikole bogata je baroknim inventarom, a privlačivi vitraji Ive Dulčića (1962) i Branimira Dorotića (1989) znak su prisutnosti suvremenog umjetničkog stvaralaštva.
