Crkva

Crkva

Cakovec crkva samostanCrkva je podignuta na mjestu prijašnje kapele posvećene istom svecu možda već stoljeće i pola ranije. Građena je u etapama: svetište i sakristija 1707. – 1711., lađa s dvije pokrajnje kapele 1723. – 1728., treća kapela 1813., toranj 1753. – 1760. godine. Jednobrodna unutrašnjost duga je 33 i široka 14 metara. Posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki 14. lipnja 1750. god. Obnovljena je i preuređivana više puta; sadašnji oblik, uz nekoliko manjih izmjena i dodataka, ima izvana od 1956., a iznutra od 1962.

                Najveći dio inventara izradili su nepoznati majstori «zrelog baroka» u 4. i 5. desetljeću XVIII stoljeća. Na glavnom oltaru nalazi se velika slika sv. Nikole Biskupa u nebeskoj slavi iznad tadašnjeg Čakovca. Grb iznad nje dokazuje donatorstvo obitelji Althan, posebno grofice Ane Marije r. Pignatelli. Ispod svoda je slika sv. Joakima i sv. Ane s Blaženom Djevicom Marijom. Četiri velika kipa prikazuju crkvene oce: sv. Ambrozije, sv. Grgur papa, sv. Jeronim i sv. Augustin.

                S lijeve strane svetišta, na oltaru s oznakom 1738. god. i inicijalima IMBAB (Ioannes Michaol Dominus Althan Baro), nalaze se slika Blažene Djevice Marije Pomoćnice kršćana, vjerojatno iz bečke škole oko 1760. god. (kopija Madone Luke Cranacha), i kipovi njenih roditelja sv. Joakima i sv. Ane. Na vrhu retabla je slika sv. Josipa.

                S desne strane svetišta je ulaz u pokrajnju kapelicu sv. Franje Asiškog. Pokraj ulaza je u udubini zida s desne strane kip Srca Isusova, a s lijeve strane kip Srca Marijina.

                U lađi lijevi oltar je posvećen sv. Franji Asiškom, desni sv. Ivanu Nepomuku. Na prvom su još slika sv. Klare i kipovi sv. Bernardina, sv. Josipa i sv. Ivana Kapistrana, dok su na desnom oltaru kipovi  Gospe Fatimske, sv. Florijana i sv. Jurja. Propovjedaonicu ukrašavaju sjedeći kipovi evanđelista i između njih reljefni prikazi biblijskih prizora: Petrovo priznanje da je Isus Krist, Sin Boga živoga, kušanje Krista, ples oko zlatnog teleta i krštenje u Jordanu. Autor je franjevački kipar fra Vital Jahle.

                U prvoj kapeli ispod kipa Majke Božje Žalosne s Isusovim mrtvim tijelom nalazi se stakleni lijes s moćima sv. Vinka mučenika, dobivenim 1773. god. iz Rima, a iznad kipa reljefni prikaz Presvetog Trojstva. Sa strane su kipovi sv. Konstantina i njegove majke sv. Jelene.

                U drugoj kapeli uz oltarnu sliku sv. Antuna Padovanskog stoje kipovi sv. Mirka i sv. Agneze. Tu je i slika sv. Nikole Tavelića, prvog Hrvata proglašenog svetim.

                U trećoj kapeli nalazi se veliko raspelo koje je do 1757. god. stajalo na trgu pred crkvom. Štuje se i smatra čudotvornim jer je Isusovo tijelo na njemu ostalo neoštećeno u velikom požaru 1741. god. Osim misijskog križa tu je i slika sv. Leopolda Bogdana Mandića.  Nalazi se i ispovjedaonica zatvorenog tipa koja je izgrađena 1999. god., a izradio je majstor Zdravko Smrtić iz Gornjeg Kuršanca.

                Ispod kora nalaze se dvije ispovjedaonice. S lijeve strane je kip Gospe Lurdske, i slika bl. Alojzija Stepinca, a s desne strane mali kip sv. Jude Tadeja.

                Orgulje na koru izradio je Josip Brandl iz Maribora 1906. god. Obnovio ih je 1952. god. Franc Jenko iz St. Vida i postavio novi igraonik sa dva manuala, pedalama i 20 registara. Najnovija obnova je bila 2003. godine pod majstorom Wolfangom J. Braunom iz Njemačke kada su i nabavljene nove oltarne orgulje.

                Na prozorima su vitraji koji prikazuju Nikolu Zrinskog, koji je 1659. god. doveo franjevce u Čakovec, sv. Franju Asiškog u zanosu i sv. Franju s pticama. Postavljeni su 1989. god. o dvjestotoj obljetnici preseljenja župe iz Mihovljana u Čakovec. Vitraje je izradio Branimir Dorotić iz Samobora.

                Na vrhu pročelja crkve, uređenog 1905. god. po nacrtu talijanskoga graditelja Petra Salona, nalaze se: reljef Bezgrešnog Začeća Blažene djevice Marije, kipovi sv. Franje Asiškog i sv. Antuna Padovanskog. Iznad ulaza je kip sv. Nikole Biskupa, a sa strane

kraljevi sv. Stjepan i sv. Ladislav. Iz udubine u zidu tornja na trg gleda kip zaštitnika od požara sv. Florijana. Sve ih je izradio čakovečki klesar Josip Trstenjak 1905. god.

                Na nadvratniku su lijevo i desno uklesana po dva slova F. Neki to čitaju Fratres franciscani fieri fecerunt – Postavila su braća franjevci.

                Ispred crkve na betonskom stupu stoji lik Blažene Djevice Marije s Isusom na rukama (Nebeska Kraljica) najvjerojatnije iz 18. stoljeća, a ispred samostana je kameni križ. Restauratorska obnova križa i kipa je obavljena 2004. godine pod majstorom Venom Jerkovićem.

                Uz crkvu je samostan Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Građen je u etapama 1702. – 1812. god. na mjestu ranijeg drvenog gostinjca. Nad ulazom je grb obitelji Zrinski koja je 1659. god. dovela franjevce u Čakovec te ostavila donaciju za njihovo uzdržavanje i gradnju samostana.

                Crkva je okrečena iznutra 2004. godine uz pomoć profesora i učenika Graditeljske škole iz Čakovca.

                Obnova fasade crkve i samostana započela je 2004. godine I. fazom obnove: pročelje crkve, toranj, južni dio samostana i istočna strana crkve. Uz obnovu fasade postoje i restauratorski radovi na crkvi i samostanu kao i na križu i kipu Majke Božje ispred samostana i crkve. 

  • a
  • c
  • ca
  • cc
  • cr
  • crc
  • crk
  • crkv
  • crkva
  • cv

Župni ured

Utorak, srijeda, četvrtak: 

 8.30 – 10.00 sati.

17.00 – 18.00 sati.

Petak i subota:

8.30 – 10.00 sati.

Nedjeljom, ponedjeljkom

i blagdanima ne uredujemo,

osim za hitne slučajeve.

Kontakt

Župa sv. Nikole biskupa

Franjevački trg 1,

40000 Čakovec

tel. 040/ 312 - 806

fax.040/ 310 - 315

e-mail adresa:

fra.cakovec@ofm.hr


Nalazite se ovdje: Naslovnica O župi Crkva