Živi vjernički krugovi

Cakovec crkva samostan

Crkva

Crkva je podignuta na mjestu prijašnje kapele posvećene istom svecu možda već stoljeće i pola ranije. Građena je u etapama: svetište i sakristija 1707. – 1711., lađa s dvije pokrajnje kapele 1723. – 1728., treća kapela 1813., toranj 1753. – 1760. godine. Jednobrodna unutrašnjost duga je 33 i široka 14 metara. Posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki 14. lipnja 1750. god. Obnovljena je i preuređivana više puta; sadašnji oblik, uz nekoliko manjih izmjena i dodataka, ima izvana od 1956., a iznutra od 1962.

                Najveći dio inventara izradili su nepoznati majstori «zrelog baroka» u 4. i 5. desetljeću XVIII stoljeća. Na glavnom oltaru nalazi se velika slika sv. Nikole Biskupa u nebeskoj slavi iznad tadašnjeg Čakovca. Grb iznad nje dokazuje donatorstvo obitelji Althan, posebno grofice Ane Marije r. Pignatelli. Ispod svoda je slika sv. Joakima i sv. Ane s Blaženom Djevicom Marijom. Četiri velika kipa prikazuju crkvene oce: sv. Ambrozije, sv. Grgur papa, sv. Jeronim i sv. Augustin.

                S lijeve strane svetišta, na oltaru s oznakom 1738. god. i inicijalima IMBAB (Ioannes Michaol Dominus Althan Baro), nalaze se slika Blažene Djevice Marije Pomoćnice kršćana, vjerojatno iz bečke škole oko 1760. god. (kopija Madone Luke Cranacha), i kipovi njenih roditelja sv. Joakima i sv. Ane. Na vrhu retabla je slika sv. Josipa.

                S desne strane svetišta je ulaz u pokrajnju kapelicu sv. Franje Asiškog. Pokraj ulaza je u udubini zida s desne strane kip Srca Isusova, a s lijeve strane kip Srca Marijina.

                U lađi lijevi oltar je posvećen sv. Franji Asiškom, desni sv. Ivanu Nepomuku. Na prvom su još slika sv. Klare i kipovi sv. Bernardina, sv. Josipa i sv. Ivana Kapistrana, dok su na desnom oltaru kipovi  Gospe Fatimske, sv. Florijana i sv. Jurja. Propovjedaonicu ukrašavaju sjedeći kipovi evanđelista i između njih reljefni prikazi biblijskih prizora: Petrovo priznanje da je Isus Krist, Sin Boga živoga, kušanje Krista, ples oko zlatnog teleta i krštenje u Jordanu. Autor je franjevački kipar fra Vital Jahle.

                U prvoj kapeli ispod kipa Majke Božje Žalosne s Isusovim mrtvim tijelom nalazi se stakleni lijes s moćima sv. Vinka mučenika, dobivenim 1773. god. iz Rima, a iznad kipa reljefni prikaz Presvetog Trojstva. Sa strane su kipovi sv. Konstantina i njegove majke sv. Jelene.

                U drugoj kapeli uz oltarnu sliku sv. Antuna Padovanskog stoje kipovi sv. Mirka i sv. Agneze. Tu je i slika sv. Nikole Tavelića, prvog Hrvata proglašenog svetim.

                U trećoj kapeli nalazi se veliko raspelo koje je do 1757. god. stajalo na trgu pred crkvom. Štuje se i smatra čudotvornim jer je Isusovo tijelo na njemu ostalo neoštećeno u velikom požaru 1741. god. Osim misijskog križa tu je i slika sv. Leopolda Bogdana Mandića.  Nalazi se i ispovjedaonica zatvorenog tipa koja je izgrađena 1999. god., a izradio je majstor Zdravko Smrtić iz Gornjeg Kuršanca.

                Ispod kora nalaze se dvije ispovjedaonice. S lijeve strane je kip Gospe Lurdske, i slika bl. Alojzija Stepinca, a s desne strane mali kip sv. Jude Tadeja.

                Orgulje na koru izradio je Josip Brandl iz Maribora 1906. god. Obnovio ih je 1952. god. Franc Jenko iz St. Vida i postavio novi igraonik sa dva manuala, pedalama i 20 registara. Najnovija obnova je bila 2003. godine pod majstorom Wolfangom J. Braunom iz Njemačke kada su i nabavljene nove oltarne orgulje.

                Na prozorima su vitraji koji prikazuju Nikolu Zrinskog, koji je 1659. god. doveo franjevce u Čakovec, sv. Franju Asiškog u zanosu i sv. Franju s pticama. Postavljeni su 1989. god. o dvjestotoj obljetnici preseljenja župe iz Mihovljana u Čakovec. Vitraje je izradio Branimir Dorotić iz Samobora.

                Na vrhu pročelja crkve, uređenog 1905. god. po nacrtu talijanskoga graditelja Petra Salona, nalaze se: reljef Bezgrešnog Začeća Blažene djevice Marije, kipovi sv. Franje Asiškog i sv. Antuna Padovanskog. Iznad ulaza je kip sv. Nikole Biskupa, a sa strane

kraljevi sv. Stjepan i sv. Ladislav. Iz udubine u zidu tornja na trg gleda kip zaštitnika od požara sv. Florijana. Sve ih je izradio čakovečki klesar Josip Trstenjak 1905. god.

                Na nadvratniku su lijevo i desno uklesana po dva slova F. Neki to čitaju Fratres franciscani fieri fecerunt – Postavila su braća franjevci.

                Ispred crkve na betonskom stupu stoji lik Blažene Djevice Marije s Isusom na rukama (Nebeska Kraljica) najvjerojatnije iz 18. stoljeća, a ispred samostana je kameni križ. Restauratorska obnova križa i kipa je obavljena 2004. godine pod majstorom Venom Jerkovićem.

                Uz crkvu je samostan Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Građen je u etapama 1702. – 1812. god. na mjestu ranijeg drvenog gostinjca. Nad ulazom je grb obitelji Zrinski koja je 1659. god. dovela franjevce u Čakovec te ostavila donaciju za njihovo uzdržavanje i gradnju samostana.

                Crkva je okrečena iznutra 2004. godine uz pomoć profesora i učenika Graditeljske škole iz Čakovca.

                Obnova fasade crkve i samostana započela je 2004. godine I. fazom obnove: pročelje crkve, toranj, južni dio samostana i istočna strana crkve. Uz obnovu fasade postoje i restauratorski radovi na crkvi i samostanu kao i na križu i kipu Majke Božje ispred samostana i crkve. 

  • a
  • c
  • ca
  • cc
  • cr
  • crc
  • crk
  • crkv
  • crkva
  • cv


samostan

Franjevački samostan

Franjevce tek osnovane “Ilirske kustodije sv. Ladislava” pozvao je u Čakovec 1659. gospodar grada i naselja koje se tek počelo razvijati u trgovačko središte, ban i pjesnik Nikola Zrinski ml. 1659. Zagrebački biskup Petar Petretić odobrava franjevcima dolazak u Čakovec. Ban Nikola nije uspio sagraditi franjevcima crkvu i samostan, jer ga je 1664. spriječila nenadana smrt. Podigao im je samo malu zidanu crkvicu 1691. Nikolin sin Adam, koji je poginuo kod Slankamena, ostavio je oporučno franjevcima 2000 florena i 500 forinti. 1702. 4. rujna, bivši provincijal fra Maksimilijan Klarić postavio je kamen temeljac za novi samostan; drveni se samostan 1698. bio srušio, a crkva je 1699. izgorjela. 1707. 7. srpnja, postavljen je kamen temeljac i za novu crkvu. God. 1711. crkva je blagoslovljena, a tek 1750. posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki. 1723. požar je opustošio crkvu i samostan, zatim potres 1738., a veliki požar 1741. nanio je toliku štetu da se franjevci nisu imali kamo skloniti. 1740. izgradila su braća franjevački rezbari Andrija Schumann i Vital Zolerer orgulje; god. 1821. temeljito su obnovljene, a 1906. je Josip Brandl postavio današnje. 1750. darovala je sliku sv. Nikole na glavnom oltaru Ana Marija Althann; njezinom pomoći je 1753. započela izgradnja crkvenog tornja.
1760. izrezbario je, najvjerojatnije brat kipar Vital Lehle, kipove i reljefe na osmerokutnoj baroknoj propovjedaonici; istodobno su izrezbarene i korske klupe.
Nastojanjem gvardijana Bertolda Koglera 1766. započela je izgradnja današnjeg jednokatnog samostana.

1767. spominje se zajednica franjevačkih trećoredaca, a oltar sv. Franje ukazuje da je to bila bratovština franjevačkog pojasa.

Od 1773. čuvaju se u samostanskoj crkvi u staklenoj škrinji moći sv. Vinka, mučenika s ampulom njegove krvi. Relikvije je u Rimu pribavio o. Rupert Hackl, misionar.

Samostanska je crkva dobila novi značaj 8. studenoga 1789. kada je biskup Maksimilijan Vrhovac dokinuo župu u Mihovljanu i osnovao novu župu u Čakovcu i povjerio upravu župe franjevcima.Od tog vremena braća u Čakovcu vode dušobrižničku skrb prostrane župe na čijem je području još prije Drugoga svjetskog rata djelovalo 14 osnovnih škola, više srednjih te učiteljska škola; u svima su franjevci pružali učenicima redovitu vjeronaučnu pouku.

Župi su, u ne tako dalekoj prošlosti, pripadale sljedeće filijalne crkve: sv. Petra i Pavla u Mačkovcu, sv. Florijana u Pribislavcu, sv. Roka u Novom Selu Roku i sv. Vida u Vidovcu. Manje kapele su također u mjestima: Ivanovec, Mihovljan, Savska Ves i Šenkovec; u njima se bogoslužje slavilo na svetkovine zaštitnika i važnije blagdane.
25. veljače 1867., umro je u Koprivnici najznačajniji franjevački glazbenik 19. stoljeća fra Fortunat Pintarić, rođeni Čakovčanac. Najaktivniji dio života proveo je u Varaždinu, i to u službi gimnazijskog profesora, vjeroučitelja i učitelja pjevanja i sviranja (1836-1852). Bio je vrstan orguljaš, glazbeni pedagog i skladatelj. Njegovo glazbeno stvaralaštvo obuhvaća 11 zbirki crkvenih popijevki medu kojima je najznačajnija Crikvena lira (1850), 40 različitih misa, zatim figuralne crkvene popijevke te skladbe za orgulje, a onda i svjetovne popijevke kao i svjetovne instrumentalne skladbe.
Čakovečki je samostan danas duhovno središte Međimurja. U prošlosti je u njemu djelovala filozofska škola kao i škole moralnog bogoslovlja i crkvenog govorništva; o toj školskoj djelatnosti svjedoči samostanska zbirka filozofskih i teoloških rukopisa. Franjevci su također poučavali djecu pučkoškolskog uzrasta kao učitelji osnovne škole u gradu.

1997. osnovana je Varaždinska biskupija a 1999. godine varaždinski biskup mons. Marko Culej osnovao je na području velike župe sv. Nikole nove župe sa sjedištem u Mačkovcu, Šenkovcu, Pribislavcu i Ivanovcu te novu župu sv. Antuna u gradu Čakovcu koju je povjerio na upravu također nama franjevcima. Danas se župa sv. Nikole prostire na dijelu grada Čakovca i na filijalama župe koje se nalaze u Mihovljanu i Novom Selu Roku.
Crkva sv. Nikole bogata je baroknim inventarom, a privlačivi vitraji Ive Dulčića (1962) i Branimira Dorotića (1989) znak su prisutnosti suvremenog umjetničkog stvaralaštva. U samostanu postoji zbirka slika, napose iz baroknog razdoblja. Osnovna zadaća ovoga samostanskoga bratstva je pastoralno služenje u župi.

U samostanu i župi žive i djeluju franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Provinciju vodi fra Ilija Vrdoljak, provincijal.

  • sam
  • samo1
  • samo2
  • samo3
  • samo4
  • samo5


Potkategorije

Vijesti iz župe

Predstavljena knjiga

Predstavljena knjiga "Međimurska narodna, katolička običajna baština"

PREDSTAVLJENA KNJIGA "MEĐIMURSKA NARODNA, KATOLIČKA OBIČAJNA BAŠTINA"   Pred...
Kutija razmjene

Kutija razmjene

"Ne zavisi od tebe hoćeš li biti bogat, ali zavisi od tebe hoćeš...

Župni ured

Utorak, srijeda, četvrtak: 

 8.30 – 10.00 sati.

17.00 – 18.00 sati.

Petak i subota:

8.30 – 10.00 sati.

Nedjeljom, ponedjeljkom

i blagdanima ne uredujemo,

osim za hitne slučajeve.

Kontakt

Župa sv. Nikole biskupa

Franjevački trg 1,

40000 Čakovec

tel. 040/ 312 - 806

fax.040/ 310 - 315

e-mail adresa:

fra.cakovec@ofm.hr


Nalazite se ovdje: Naslovnica O župi