Cakovec crkva samostan

Crkva

Crkva je podignuta na mjestu prijašnje kapele posvećene istom svecu možda već stoljeće i pola ranije. Građena je u etapama: svetište i sakristija 1707. – 1711., lađa s dvije pokrajnje kapele 1723. – 1728., treća kapela 1813., toranj 1753. – 1760. godine. Jednobrodna unutrašnjost duga je 33 i široka 14 metara. Posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki 14. lipnja 1750. god. Obnovljena je i preuređivana više puta; sadašnji oblik, uz nekoliko manjih izmjena i dodataka, ima izvana od 1956., a iznutra od 1962.

                Najveći dio inventara izradili su nepoznati majstori «zrelog baroka» u 4. i 5. desetljeću XVIII stoljeća. Na glavnom oltaru nalazi se velika slika sv. Nikole Biskupa u nebeskoj slavi iznad tadašnjeg Čakovca. Grb iznad nje dokazuje donatorstvo obitelji Althan, posebno grofice Ane Marije r. Pignatelli. Ispod svoda je slika sv. Joakima i sv. Ane s Blaženom Djevicom Marijom. Četiri velika kipa prikazuju crkvene oce: sv. Ambrozije, sv. Grgur papa, sv. Jeronim i sv. Augustin.

                S lijeve strane svetišta, na oltaru s oznakom 1738. god. i inicijalima IMBAB (Ioannes Michaol Dominus Althan Baro), nalaze se slika Blažene Djevice Marije Pomoćnice kršćana, vjerojatno iz bečke škole oko 1760. god. (kopija Madone Luke Cranacha), i kipovi njenih roditelja sv. Joakima i sv. Ane. Na vrhu retabla je slika sv. Josipa.

                S desne strane svetišta je ulaz u pokrajnju kapelicu sv. Franje Asiškog. Pokraj ulaza je u udubini zida s desne strane kip Srca Isusova, a s lijeve strane kip Srca Marijina.

                U lađi lijevi oltar je posvećen sv. Franji Asiškom, desni sv. Ivanu Nepomuku. Na prvom su još slika sv. Klare i kipovi sv. Bernardina, sv. Josipa i sv. Ivana Kapistrana, dok su na desnom oltaru kipovi  Gospe Fatimske, sv. Florijana i sv. Jurja. Propovjedaonicu ukrašavaju sjedeći kipovi evanđelista i između njih reljefni prikazi biblijskih prizora: Petrovo priznanje da je Isus Krist, Sin Boga živoga, kušanje Krista, ples oko zlatnog teleta i krštenje u Jordanu. Autor je franjevački kipar fra Vital Jahle.

                U prvoj kapeli ispod kipa Majke Božje Žalosne s Isusovim mrtvim tijelom nalazi se stakleni lijes s moćima sv. Vinka mučenika, dobivenim 1773. god. iz Rima, a iznad kipa reljefni prikaz Presvetog Trojstva. Sa strane su kipovi sv. Konstantina i njegove majke sv. Jelene.

                U drugoj kapeli uz oltarnu sliku sv. Antuna Padovanskog stoje kipovi sv. Mirka i sv. Agneze. Tu je i slika sv. Nikole Tavelića, prvog Hrvata proglašenog svetim.

                U trećoj kapeli nalazi se veliko raspelo koje je do 1757. god. stajalo na trgu pred crkvom. Štuje se i smatra čudotvornim jer je Isusovo tijelo na njemu ostalo neoštećeno u velikom požaru 1741. god. Osim misijskog križa tu je i slika sv. Leopolda Bogdana Mandića.  Nalazi se i ispovjedaonica zatvorenog tipa koja je izgrađena 1999. god., a izradio je majstor Zdravko Smrtić iz Gornjeg Kuršanca.

                Ispod kora nalaze se dvije ispovjedaonice. S lijeve strane je kip Gospe Lurdske, i slika bl. Alojzija Stepinca, a s desne strane mali kip sv. Jude Tadeja.

                Orgulje na koru izradio je Josip Brandl iz Maribora 1906. god. Obnovio ih je 1952. god. Franc Jenko iz St. Vida i postavio novi igraonik sa dva manuala, pedalama i 20 registara. Najnovija obnova je bila 2003. godine pod majstorom Wolfangom J. Braunom iz Njemačke kada su i nabavljene nove oltarne orgulje.

                Na prozorima su vitraji koji prikazuju Nikolu Zrinskog, koji je 1659. god. doveo franjevce u Čakovec, sv. Franju Asiškog u zanosu i sv. Franju s pticama. Postavljeni su 1989. god. o dvjestotoj obljetnici preseljenja župe iz Mihovljana u Čakovec. Vitraje je izradio Branimir Dorotić iz Samobora.

                Na vrhu pročelja crkve, uređenog 1905. god. po nacrtu talijanskoga graditelja Petra Salona, nalaze se: reljef Bezgrešnog Začeća Blažene djevice Marije, kipovi sv. Franje Asiškog i sv. Antuna Padovanskog. Iznad ulaza je kip sv. Nikole Biskupa, a sa strane

kraljevi sv. Stjepan i sv. Ladislav. Iz udubine u zidu tornja na trg gleda kip zaštitnika od požara sv. Florijana. Sve ih je izradio čakovečki klesar Josip Trstenjak 1905. god.

                Na nadvratniku su lijevo i desno uklesana po dva slova F. Neki to čitaju Fratres franciscani fieri fecerunt – Postavila su braća franjevci.

                Ispred crkve na betonskom stupu stoji lik Blažene Djevice Marije s Isusom na rukama (Nebeska Kraljica) najvjerojatnije iz 18. stoljeća, a ispred samostana je kameni križ. Restauratorska obnova križa i kipa je obavljena 2004. godine pod majstorom Venom Jerkovićem.

                Uz crkvu je samostan Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Građen je u etapama 1702. – 1812. god. na mjestu ranijeg drvenog gostinjca. Nad ulazom je grb obitelji Zrinski koja je 1659. god. dovela franjevce u Čakovec te ostavila donaciju za njihovo uzdržavanje i gradnju samostana.

                Crkva je okrečena iznutra 2004. godine uz pomoć profesora i učenika Graditeljske škole iz Čakovca.

                Obnova fasade crkve i samostana započela je 2004. godine I. fazom obnove: pročelje crkve, toranj, južni dio samostana i istočna strana crkve. Uz obnovu fasade postoje i restauratorski radovi na crkvi i samostanu kao i na križu i kipu Majke Božje ispred samostana i crkve. 

  • a
  • c
  • ca
  • cc
  • cr
  • crc
  • crk
  • crkv
  • crkva
  • cv


samostan

Franjevački samostan

Franjevce tek osnovane “Ilirske kustodije sv. Ladislava” pozvao je u Čakovec 1659. gospodar grada i naselja koje se tek počelo razvijati u trgovačko središte, ban i pjesnik Nikola Zrinski ml. 1659. Zagrebački biskup Petar Petretić odobrava franjevcima dolazak u Čakovec. Ban Nikola nije uspio sagraditi franjevcima crkvu i samostan, jer ga je 1664. spriječila nenadana smrt. Podigao im je samo malu zidanu crkvicu 1691. Nikolin sin Adam, koji je poginuo kod Slankamena, ostavio je oporučno franjevcima 2000 florena i 500 forinti. 1702. 4. rujna, bivši provincijal fra Maksimilijan Klarić postavio je kamen temeljac za novi samostan; drveni se samostan 1698. bio srušio, a crkva je 1699. izgorjela. 1707. 7. srpnja, postavljen je kamen temeljac i za novu crkvu. God. 1711. crkva je blagoslovljena, a tek 1750. posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki. 1723. požar je opustošio crkvu i samostan, zatim potres 1738., a veliki požar 1741. nanio je toliku štetu da se franjevci nisu imali kamo skloniti. 1740. izgradila su braća franjevački rezbari Andrija Schumann i Vital Zolerer orgulje; god. 1821. temeljito su obnovljene, a 1906. je Josip Brandl postavio današnje. 1750. darovala je sliku sv. Nikole na glavnom oltaru Ana Marija Althann; njezinom pomoći je 1753. započela izgradnja crkvenog tornja.
1760. izrezbario je, najvjerojatnije brat kipar Vital Lehle, kipove i reljefe na osmerokutnoj baroknoj propovjedaonici; istodobno su izrezbarene i korske klupe.
Nastojanjem gvardijana Bertolda Koglera 1766. započela je izgradnja današnjeg jednokatnog samostana.

1767. spominje se zajednica franjevačkih trećoredaca, a oltar sv. Franje ukazuje da je to bila bratovština franjevačkog pojasa.

Od 1773. čuvaju se u samostanskoj crkvi u staklenoj škrinji moći sv. Vinka, mučenika s ampulom njegove krvi. Relikvije je u Rimu pribavio o. Rupert Hackl, misionar.

Samostanska je crkva dobila novi značaj 8. studenoga 1789. kada je biskup Maksimilijan Vrhovac dokinuo župu u Mihovljanu i osnovao novu župu u Čakovcu i povjerio upravu župe franjevcima.Od tog vremena braća u Čakovcu vode dušobrižničku skrb prostrane župe na čijem je području još prije Drugoga svjetskog rata djelovalo 14 osnovnih škola, više srednjih te učiteljska škola; u svima su franjevci pružali učenicima redovitu vjeronaučnu pouku.

Župi su, u ne tako dalekoj prošlosti, pripadale sljedeće filijalne crkve: sv. Petra i Pavla u Mačkovcu, sv. Florijana u Pribislavcu, sv. Roka u Novom Selu Roku i sv. Vida u Vidovcu. Manje kapele su također u mjestima: Ivanovec, Mihovljan, Savska Ves i Šenkovec; u njima se bogoslužje slavilo na svetkovine zaštitnika i važnije blagdane.
25. veljače 1867., umro je u Koprivnici najznačajniji franjevački glazbenik 19. stoljeća fra Fortunat Pintarić, rođeni Čakovčanac. Najaktivniji dio života proveo je u Varaždinu, i to u službi gimnazijskog profesora, vjeroučitelja i učitelja pjevanja i sviranja (1836-1852). Bio je vrstan orguljaš, glazbeni pedagog i skladatelj. Njegovo glazbeno stvaralaštvo obuhvaća 11 zbirki crkvenih popijevki medu kojima je najznačajnija Crikvena lira (1850), 40 različitih misa, zatim figuralne crkvene popijevke te skladbe za orgulje, a onda i svjetovne popijevke kao i svjetovne instrumentalne skladbe.
Čakovečki je samostan danas duhovno središte Međimurja. U prošlosti je u njemu djelovala filozofska škola kao i škole moralnog bogoslovlja i crkvenog govorništva; o toj školskoj djelatnosti svjedoči samostanska zbirka filozofskih i teoloških rukopisa. Franjevci su također poučavali djecu pučkoškolskog uzrasta kao učitelji osnovne škole u gradu.

1997. osnovana je Varaždinska biskupija a 1999. godine varaždinski biskup mons. Marko Culej osnovao je na području velike župe sv. Nikole nove župe sa sjedištem u Mačkovcu, Šenkovcu, Pribislavcu i Ivanovcu te novu župu sv. Antuna u gradu Čakovcu koju je povjerio na upravu također nama franjevcima. Danas se župa sv. Nikole prostire na dijelu grada Čakovca i na filijalama župe koje se nalaze u Mihovljanu i Novom Selu Roku.
Crkva sv. Nikole bogata je baroknim inventarom, a privlačivi vitraji Ive Dulčića (1962) i Branimira Dorotića (1989) znak su prisutnosti suvremenog umjetničkog stvaralaštva. U samostanu postoji zbirka slika, napose iz baroknog razdoblja. Osnovna zadaća ovoga samostanskoga bratstva je pastoralno služenje u župi.

U samostanu i župi žive i djeluju franjevci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Provinciju vodi fra Ilija Vrdoljak, provincijal.

  • sam
  • samo1
  • samo2
  • samo3
  • samo4
  • samo5


Povijest

Povijest župe

Franjevce tek osnovane "Ilirske kustodije sv. Ladislava" pozvao je u Čakovec 1659. gospodar grada i naselja koje se tek počelo razvijati u trgovačko središte, ban i pjesnik Nikola Zrinski ml. 1659. Zagrebački biskup Petar Petretić odobrava franjevcima dolazak u Čakovec. Ban Nikola nije uspio sagraditi franjevcima crkvu i samostan, jer ga je 1664. spriječila nenadana smrt. Podigao im je samo malu zidanu crkvicu 1691. Nikolin sin Adam, koji je poginuo  kod Slankamena, ostavio je oporučno franjevcima 2000 florena i 500 forinti. 1702. 4. rujna, bivši provincijal fra Maksimilijan Klarić postavio je kamen temeljac za novi samostan; drveni se samostan 1698. bio srušio, a crkva je 1699. izgorjela. 1707.  7. srpnja, postavljen je kamen temeljac i za novu crkvu. God. 1711. crkva je blagoslovljena, a tek 1750. posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki.
1723. požar je opustošio crkvu i samostan, zatim potres 1738., a veliki požar 1741. nanio je toliku štetu da se franjevci nisu imali kamo skloniti. 1740. izgradila su braća franjevački rezbari Andrija Schumann i Vital Zolerer orgulje; god. 1821. temeljito su obnovljene, a 1906. je Josip Brandl postavio današnje. 1750. darovala je sliku sv. Nikole na glavnom oltaru Ana Marija Althann; njezinom pomoći je 1753. započela izgradnja crkvenog tornja.
1760. izrezbario je, najvjerojatnije brat kipar Vital Lehle, kipove i reljefe na osmerokutnoj baroknoj propovjedaonici; istodobno su izrezbarene i korske klupe.

Od 1773. čuvaju se u samostanskoj crkvi  u staklenoj škrinji moći sv. Vinka, mučenika s ampulom njegove krvi. Relikvije je u Rimu pribavio o. Rupert Hackl, misionar.  

Samostanska je crkva dobila novi značaj 8. studenoga 1789.  kada je biskup Maksimilijan Vrhovac dokinuo  župu u  Mihovljanu i osnovao novu župu  u Čakovcu i povjerio upravu župe franjevcima.Od tog vremena braća u Čakovcu vode dušobrižničku skrb prostrane župe  na čijem je  području još prije Drugoga svjetskog rata djelovalo 14 osnovnih škola, više srednjih te učiteljska škola; u svima su franjevci pružali učenicima redovitu vjeronaučnu pouku.

Župi su, u ne tako dalekoj prošlosti, pripadale sljedeće filijalne crkve: sv. Petra i Pavla u Mačkovcu, sv. Florijana u Pribislavcu, sv. Roka u Novom Selu Roku i sv. Vida u Vidovcu. Manje kapele su također u mjestima: Ivanovec, Mihovljan, Savska Ves i Šenkovec; u njima se bogoslužje slavilo na svetkovine zaštitnika i važnije blagdane.

1997. osnovana je Varaždinska biskupija a 1999. godine varaždinski biskup mons. Marko Culej osnovao je na području velike župe sv. Nikole nove župe sa sjedištem u Mačkovcu, Šenkovcu, Pribislavcu i Ivanovcu te novu župu sv. Antuna u gradu Čakovcu koju je povjerio na upravu također nama franjevcima. Danas se župa sv. Nikole prostire na dijelu grada Čakovca i na filijalama župe koje se nalaze u Mihovljanu i Novom Selu  Roku.
Crkva sv. Nikole bogata je baroknim inventarom, a privlačivi vitraji Ive Dulčića (1962) i Branimira Dorotića (1989) znak su prisutnosti suvremenog umjetničkog stvaralaštva.

  • pov1
  • pov2
  • pov3
  • pov4
  • pov5
  • pov6
  • pov7


Potkategorije

Župni ured

Utorak, srijeda, četvrtak: 

 8.30 – 10.00 sati.

17.00 – 18.00 sati.

Petak i subota:

8.30 – 10.00 sati.

Nedjeljom, ponedjeljkom

i blagdanima ne uredujemo,

osim za hitne slučajeve.

Kontakt

Župa sv. Nikole biskupa

Franjevački trg 1,

40000 Čakovec

tel. 040/ 312 - 806

fax.040/ 310 - 315

e-mail adresa:

fra.cakovec@ofm.hr