KORIZMA – VAZMENO POKORNIČKO VRIJEME

Vazmensko pokorničko razdoblje Korizme započinje Pepelnicom, a završava početkom "mise Večere Gospodnje" na Veliki četvrtak! Time se vrijeme priprave jasno razlikuje  od vremena Svetog trodnevlja. Korizma je vrijeme: posta, molitve, dobrih djela i poučavanja u vjeri (katekumenat!).
Što se tiče povijesnog razvoja , tom pokorničkom vremenu ishodište je u dvodnevnom postu zbog žalosti na Veliki petak  i Veliku subotu, koji se tijekom trećeg  stoljeća  protegnuo i na cijeli Veliki tjedan. Nicejski sabor 325. godine  poznaje već prije Svetog trodnevlja post od 40 dana; taj je post u Rimu počinjao  šestom nedjeljom prije Uskrsa, i to je bila prva posna  ili korizmena nedjelja. No, jer se nedjeljom nije postilo, a ipak se željelo da bude 40 dana  pravoga posta, post je počinjao četiri dana ranije te obuhvaćao također Veliki petak  i Veliku subotu. U šestom stoljeću pridavala se iz raznih razloga osobita važnost trima prethodnim nedjeljama, koje su (s približnim računanjem) nazvane pedesetnica, šesdesetnica i sedamdesetnica; ta dva i pol tjedna prije Pepelnice činili se neku vrst predkorizmu. Nije se tražio post, ali su ljubičasta boja liturgijske odjeće te izostavljanje Slave, Aleluja i Tebe Boga hvalimo odavali pokorničku narav ovog vremena.
Post stare Crkve sastojao se od jednog obroka ( navečer) i uzdržavanje od mesa i vina (alkohola), a kasnije također i od mliječnih proizvoda i jaja.
Prema uredbama Drugog vatikanskog sabora u vremenu priprave na korizmu  jače su naglašene velike sadržajne teme korizme (krštenje, obraćenje i pokora) i usmjerenost prema pashalnom otajstvu.
ČETRDESETNICA nosi ime prema biblijskoj tipologiji u kojoj središnje mjesto  utemeljenja ima Isusov post u pustinji kroz 40 dana. Taj  je broj u Bibliji na ključnim mjestima: 40 dana trajao je opći potop, izabrani je narod 40 godina lutao pustinjom, toliko je godina Golijat prijetio Izraelu, 40 dana Ilija je bio na putu prema Horebu , 40 dana je Jona propovijedao Ninivljanima da se obrate!   Uvijek je riječ o vremenu čišćenja, pokore i priprave  za Božje očitovanje. Kroz korizmu su javni grešnici činili  javnu pokoru da bi na Veliki četvrtak bilo ponovno primljeni u zajedništvo vjernika. Mnogi od njih su od ganuća plakali. Otuda i potječe njemački izraz GRUNDONNERSTAG! Stari bi Germani rekli "greinen" - plakati od ganuća!
Kroz korizmu katekumeni se pripremaju za primanje SAKRAMENATA  KRŠĆANSKE INICIJACIJE (krštenja , potvrde i euharistije) koji su se podjeljivali i još uvijek podjeljuju u Vazmenoj noći!
Krajem prvog tisućljeća razvija se novi element u korizmenoj liturgiji - obred pepeljenja. Danas upotreba pepela nije više usredotočena na čovjekovu prolaznost "Sjeti se čovječe da si prah!", već je znak obraćenja. Zato je uvedena formula: "Obratite se i vjerujte Evanđelju!" Prvo ne isključuje drugo.   Pepeljenje se vrši nakon homilije, kako bi se pokazalo da se obraćenje i pokora  rađaju iz slušanja i razmatranja Riječi Božje!
Korizmene nedjelje
Svake godine naše shvaćanje i doživljavanje korizme  izazvano je liturgijskim tekstom Prvog korizmenog predslovlja koje je sažetak predvazmenog vremena, a u kojem molimo: "Jer ti nam svake godine daješ da radosno čekamo vazmene blagdane…pokorom čistimo dušu, revnije se molimo i vršimo djela ljubavi…te nas primanjem svetih otajstava obdariš svojim božanskim životom!"
Križni put
Korizmeno vrijeme obilježeno je osobito jednim neliturgijskim slavljem  tj. pučkom pobožnošću pod imenom Križni put kojim vjernici štuju Muku Kristovu. S pomoću  te pobožnosti  vjernici ponovno idu tragom posljednjega zemaljskog Isusova puta, uranjajući posebnim osjećajem  u otajstvo njegova otkupiteljskog čina.

Objavljeno 08.03.2011.g., Autor: fra Vjenceslav Janjić