<\/p>\n\n\n\n
Skup\u0161tini je prisustvovalo 20-etak bra\u0107e i sestara, te na\u0161 duhovnik fra Franjo Jesenovi\u0107. Prije Skup\u0161tine smo nastavili skupljati doprinos za vi\u0161e razine za 2022. godinu. Za ovu godinu visina doprinosa je 75kn. Na po\u010detku Skup\u0161tine smo molili \u010casoslov. Pro\u010ditani su ro\u0111endanci ovaj mjesec. Podijeljeni su informativni listi\u0107i za slijede\u0107e razdoblje i data su poja\u0161njenja: 12.1. – FSR animira klanjanje nakon ve\u010dernje mise; 18.1. \u2013 susret:\u010dasoslov; Upu\u0107en je poticaj na molitvu za nove \u010dlanove FSR-a, za svu bra\u0107u i sestre u formaciji, te za franjeva\u010dku mlade\u017e FRAM-u; 1.2.2022. je sljede\u0107a Skup\u0161tina u 16:30; U susret izborima u na\u0161em bratstvu u o\u017eujku, na listi\u0107u je upu\u0107en poticajni poziv:<\/p>\n\n\n\n
Iz Pravila i Generalnih konstitucija \u010cl. 31.2.:<\/p>\n\n\n\n
\u201eSlu\u017eba ministra ili vije\u0107nika jest bratsko slu\u017eenje, obveza biti raspolo\u017eiv i odgovoran s obzirom na svakog brata i bratstvo kako bi se svatko ostvario u vlastitom pozivu i kako bi svako bratstvo bilo prava franjeva\u010dka crkvena zajednica djelatno nazo\u010dna u Crkvi i dru\u0161tvu.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Draga bra\u0107o i sestre,<\/p>\n\n\n\n
pribli\u017eava nam se vrijeme izborne skup\u0161tine. To je prilika kada nas Gospodin zove da, u skladu s na\u0161im sposobnostima i mogu\u0107nostima prihvatimo odgovornost i odaberemo aktivnije i zauzetije slu\u017eenje u bratstvu na na\u010din da dopustimo da budemo birani. S druge strane to je prilika da, prema poticajima Duha i u\u010denju Crkve, glasamo za bra\u0107u i sestre tj. u\u010dinimo druge odgovornima. Ovim putem vas sve pozivam i<\/p>\n\n\n\n
poti\u010dem: da se usudite i odva\u017eite – dopustite da budete birani i da birate.<\/p>\n\n\n\n
ministar, brat Marko<\/p>\n\n\n\n
Brat Marko Buni\u0107 je odr\u017eao predavanje sa temom: Pokorni\u010dki pokreti u Crkvi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Obra\u0107enje \u2013 pokora \u2013 met\u00e0noia<\/em> sastoji se u odvra\u0107anju od grijeha, kako bi se vratilo prija\u0161njem stanju prijateljstva s Bogom. To mora biti, neprekidno raspolo\u017eenje vjerni\u010dke du\u0161e, trajno posve\u0107enje novom na\u010dinu \u017eivota, kako unutarnjem tako i izvanjskom, ali nadasve unutarnjem. Pokorni\u010dki pokret povezan je s evolucijom prava i prakse Crkve \u0161to se ti\u010de na\u010dina dobivanja oprosta grijeha nakon<\/em> kr\u0161tenja. Pokorni\u010dka doktrina utemeljena je na \u010dinjenici da kr\u0161\u0107anin, iako u stanju te\u0161koga grijeha, nije nepovratno izgubljen (1 Iv 8,10), te da grijesi mogu biti otpu\u0161teni po Kristu ukoliko se napusti grijeh i vr\u0161i pokoru<\/em>. Doktrina se po\u010dela razvijati u 3. stolje\u0107u. Zasniva se na na\u010dinu da se obra\u0107enju srca pridru\u017euju izvanjska djela: molitva, post, milostinje i javno poni\u017eavanje. Pokornici su bili isklju\u010deni iz sudjelovanja u euharistiji. Mogli su joj ponovno prisustvovati i primati je tek nakon \u0161to su slu\u017ebeno okajali grijehe. U 4. stolje\u0107u gre\u0161nici koji su \u010dinili pokoru bili su dio skupine, odnosno svojevrsnog pokorni\u010dkog \u201creda\u201d. U taj red ulazilo se po liturgijskom obredu polaganja ruku. Sve to postajalo je toliko te\u0161ko i kruto da su i biskupi odonda postali pa\u017eljiviji pri prihva\u0107anju pokornika, a i pokornici su sami izbjegavali ulazak u pokorni\u010dko stanje \u010dekaju\u0107i starost i kraj \u017eivota kako bi primili pokoru (pokorni\u010dka praznina<\/em>). U 5. stolje\u0107u bilje\u017eimo fenomen dobrovoljne pokore. Premda nije rije\u010d o \u201cgre\u0161nicima\u201d, neki vjernici ulaze u \u201cPokorni\u010dki red\u201d slobodnom voljom iz ljubavi prema savr\u0161enstvu, te se dobrovoljno podvrgavaju pokorni\u010dkim pravilima ostaju\u0107i u tome redu cijeloga \u017eivota. U 6. i 7. je postojala jasna razlika izme\u0111u privatne i javne pokore, te javnih pokornika pokajnika i dobrovoljnih pokornika. Nudilo se mnogo na\u010dina i stanja po kojima se ulazilo u kontekst pokore:<\/p>\n\n\n\n Postojala su zajedni\u010dka obilje\u017eja:<\/p>\n\n\n\n Fenomen koji je u povijest u\u0161ao kao \u201epokret obnove\u201c Crkve zapo\u010deo je u samostanu u Clunyju (Francuska), utemeljenom 910. godine s ciljem vra\u0107anja Crkve njezinim evan\u0111eoskim korijenima, olak\u0161avaju\u0107i povratak Pravilu sv. Benedikta, kao \u0161to je bilo na po\u010decima. Po uzoru na Cluny, osnovani su i drugi samostani, poput kartuzijanskih (koje je osnovao sv. Bruno iz K\u00f6lna, 1030. \u2013 1101.) i cistercitskih (koje je osnovao sv. Robert iz Molesmea, 1024. \u2013 1111., i prije svega sv. Bernard iz Chiaravallea, 1090. \u2013 1153.).<\/p>\n\n\n\n Velike promjene koje su se dogodile u dru\u0161tvu nakon 1000. godine imale su odjeka i na vjerni\u010dku dimenziju laika: pojavljuje se nova svijest i autenti\u010dnija osjetljivost koje su bli\u017ee prvoj Crkvi koja \u017eeli uvesti Evan\u0111elje u svakodnevni \u017eivot, Crkvi u svijetu. Stvara se ideja da \u010dak i laici mogu \u017eivjeti evan\u0111eosku poruku u svom svakodnevnom \u017eivotu. Bila je to uistinu nova misao u usporedbi s vjerovanjem da je kr\u0161\u0107ansko savr\u0161enstvo mogu\u0107e posti\u0107i samo u \u201econtemptus mundi\u201c (preziru svijeta), prianjaju\u0107i uz samostanski ili samotnja\u010dki \u017eivot, a odbacuju\u0107i dru\u0161tvo i svjetovne brige.<\/p>\n\n\n\n U povijesti Crkve pokorni\u010dki pokret ima drevne korijene. Uklju\u010divao je one koji su nakon kr\u0161tenja, odlu\u010dili suobli\u010diti svoj \u017eivot Bo\u017ejoj volji, pod uvjetom da zaista promijene svoj unutarnji \u017eivot i svakodnevno pona\u0161anje \u010dine\u0107i pokoru, koja se sastojala od molitava, odricanja, milostinje… Zapo\u010dinjanje \u201epokore\u201c podrazumijevalo je izra\u017eavanje volje tijekom javne sve\u010danosti u nazo\u010dnosti biskupa, prihva\u0107aju\u0107i nove uvjete \u017eivota vidljive svima: mjesto u stra\u017enjem dijelu crkve, kle\u010de\u0107i polo\u017eaj, istro\u0161eni habit, \u0161i\u0161anje kose, duga brada… Ostale zna\u010dajke \u017eivota pokornika bile su post,<\/em> prema odredbama Crkve, osobito tijekom tri godi\u0161nje korizme: na Uskrs, nakon Duhova, na Bo\u017ei\u0107; dobrovoljno bi\u010devanje<\/em> koje se tako\u0111er smatralo kaznom koja je zamjenjivala druge; hodo\u010da\u0161\u0107e<\/em> na udaljena mjesta od velike vjerske va\u017enosti bio je oblik pokore prakticiran u svakom stolje\u0107u. Jo\u0161 jedno pokorni\u010dko stanje, koje su mogli odabrati i redovnici i laici, bilo je pustinja\u0161tvo<\/em>, izolacija od svijeta kako bi se tra\u017eilo samo Boga. Velike gospodarske i dru\u0161tvene transformacije odra\u017eavale su se i na razvoj \u201epokorni\u010dkog stanja\u201c: vi\u0161e to nije bio pojedina\u010dan \u201ebijeg od svijeta\u201c radi tra\u017eenja kr\u0161\u0107anskog ideala, ve\u0107 se radilo o \u201e\u017eivotu u svijetu\u201c stavljaju\u0107i u sredi\u0161te Evan\u0111elje radi opona\u0161anja siroma\u0161nog i poniznog Krista. Ova usmjerenost prema tako visokom idealu okupila je mnoge vjernike laike, koji su na nekim podru\u010djima stvorili skupine ili \u201ebratstva\u201c o\u017eenjenih osoba i onih u celibatu koji su, \u010dak i bez nu\u017enog zajedni\u010dkog \u017eivota, usvojili istu predanost \u017eivljenja pokorni\u010dkog \u017eivota. Papa Inocent III. (1160. \u2013 1216.) mudro je prihvatio nove lai\u010dke pokrete u Katoli\u010dkoj Crkvi, \u0161to je potaknulo i pokorni\u010dke pokrete. On je bio taj koji je ponovno otvorio slu\u010daj humilijata i odobrio ih pismom u lipnju 1201. Ono je sadr\u017eavalo Propositum<\/em> kojim je reguliran na\u010din \u017eivota humilijata: poniznost, strpljenje, milosr\u0111e, postovi i molitve bili su njihova na\u010dela nadahnu\u0107a. Stoga Tre\u0107i red humilijata mo\u017eemo smatrati svojevrsnim na\u010dinom \u017eivota koji prethodi franjeva\u010dkom Tre\u0107em redu.<\/p>\n\n\n\n U duhu vjerske obnove nastaju i formiraju se bratov\u0161tine i brojna razna stale\u0161ka udru\u017eenja. Nove bratov\u0161tine okupljaju i nadahnjuju mnoge sljedbenike. Iznimno ljudsko i vjerni\u010dko iskustvo Franje Asi\u0161koga zavr\u0161it \u0107e dugi proces obnove pokorni\u010dkog stanja. \u201eU njemu je mogu\u0107e istovremeno doku\u010diti vrhunac najautenti\u010dnijih ljudskih i kr\u0161\u0107anskih te\u017enji laika i najsvjetliji prijedlog rje\u0161enja…\u201c . Njegov primjer i njegove rije\u010di poticat \u0107e impresivan procvat mu\u0161karaca i \u017eena koji \u0107e u razli\u010ditim oblicima krenuti putem kr\u0161\u0107anskog savr\u0161enstva. Franjo je 1207. zapo\u010deo svoje obra\u0107enje kao pokornik, nose\u0107i pustinja\u010dki habit. U tom razdoblju su mu se pridru\u017eila i prva bra\u0107a. Kada su ih pitali \u201eOdakle ste?\u201c i \u201eIz kojeg reda ste?\u201c oni bi odgovarali: \u201ePokornici smo, i rodili smo se u gradu Asizu.\u201c<\/p>\n\n\n\n Kroz bogatu diskusiju o pokori, obogatili smo jedni druge.<\/p>\n\n\n\n MIR i DOBRO!<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Skup\u0161tini je prisustvovalo 20-etak bra\u0107e i sestara, te na\u0161 duhovnik fra Franjo Jesenovi\u0107. Prije Skup\u0161tine smo nastavili skupljati doprinos za vi\u0161e razine za 2022. godinu. Za ovu godinu visina doprinosa je 75kn. Na po\u010detku Skup\u0161tine smo molili \u010casoslov. Pro\u010ditani su ro\u0111endanci ovaj mjesec. Podijeljeni su informativni listi\u0107i za slijede\u0107e razdoblje i data su poja\u0161njenja: 12.1. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":["post-10431","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-fsr-ofs"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"FSR (OFS)<\/a>","qubely_excerpt":"Skup\u0161tini je prisustvovalo 20-etak bra\u0107e i sestara, te na\u0161 duhovnik fra Franjo Jesenovi\u0107. Prije Skup\u0161tine smo nastavili skupljati doprinos za vi\u0161e razine za 2022. godinu. Za ovu godinu visina doprinosa je 75kn. Na po\u010detku Skup\u0161tine smo molili \u010casoslov. Pro\u010ditani su ro\u0111endanci ovaj mjesec. Podijeljeni su informativni listi\u0107i za slijede\u0107e razdoblje i data su poja\u0161njenja: 12.1.…","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":" Skup\u0161tini je prisustvovalo 20-etak bra\u0107e i sestara, te na\u0161 duhovnik fra Franjo Jesenovi\u0107. Prije Skup\u0161tine smo nastavili skupljati doprinos za vi\u0161e razine za 2022. godinu. Za ovu godinu visina doprinosa je 75kn. Na po\u010detku Skup\u0161tine smo molili \u010casoslov. Pro\u010ditani su ro\u0111endanci ovaj mjesec. Podijeljeni su informativni listi\u0107i za slijede\u0107e razdoblje i data su poja\u0161njenja: 12.1. – FSR animira klanjanje nakon ve\u010dernje mise; 18.1. \u2013 susret:\u010dasoslov; Upu\u0107en je poticaj na molitvu za nove \u010dlanove FSR-a, za svu bra\u0107u i sestre u formaciji, te za franjeva\u010dku mlade\u017e FRAM-u; 1.2.2022. je sljede\u0107a Skup\u0161tina u 16:30; U susret izborima u na\u0161em bratstvu u o\u017eujku,…<\/p>\n","category_list_v2":"FSR (OFS)<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10431"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10431\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10432,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10431\/revisions\/10432"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}