{"id":12619,"date":"2023-01-22T13:14:16","date_gmt":"2023-01-22T12:14:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=12619"},"modified":"2023-01-22T13:14:18","modified_gmt":"2023-01-22T12:14:18","slug":"razmisljanje-pape-benedikta-xvi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/razmisljanje-pape-benedikta-xvi\/","title":{"rendered":"Razmi\u0161ljanje pape Benedikta XVI.<\/a><\/strong>"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

O\u00a0iskustvu obra\u0107enja svetoga Pavla na putu u Damask<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na putu u Damask, negdje oko 30. godine I. stolje\u0107a, a nakon odre\u0111enoga razdoblja u kojemu je progonio Crkvu, dogodio se odlu\u010duju\u0107i trenutak Pavlova \u017eivota. O njemu je napisano mnogo. Sigurno je da se tamo dogodila promjena, \u0161tovi\u0161e obrat perspektive. Tada je on, neo\u010dekivano, po\u010deo smatrati \u201cgubitkom\u201d i \u201cotpadom\u201d sve ono \u0161to je prije za njega predstavljalo najvi\u0161i ideal, gotovo razlog njegovoga postojanja (usp. Fil 3,7-8). \u0160to se dogodilo?<\/p>\n\n\n\n

S tim u vezi imamo dvije vrste izvora. Prva \u2013 poznatija \u2013 vrsta pripovijesti su iz Lukina pera koji \u010dak tri puta pripovijeda o doga\u0111aju u Djelima apostolskim (usp. 9,1-19; 22,3-21; 26,4-23). Prosje\u010dni je \u010ditatelj mo\u017eda u ku\u0161nji da previ\u0161e zastane na nekim pojedinostima, kao \u0161to su svjetlost s neba, pad na zemlju, glas koji zove, nova okolnost sljepo\u0107e, ozdravljenje kao da mu je pala ljuska s o\u010diju i post. No, sve one upu\u0107uju na sredi\u0161te doga\u0111aja: uskrsli Krist pojavljuje se kao sjajno svjetlo i obra\u0107a se Savlu, mijenja njegovo razmi\u0161ljanje i sam njegov \u017eivot. Sjaj Uskrsloga \u010dini ga slijepim: tako se i izvana dogodilo ono \u0161to je bila njegova nutarnja stvarnost, njegova sljepo\u0107a u odnosu na istinu, svjetlo koje je Krist. Nakon toga njegovo kona\u010dno \u201cda\u201d Kristu u kr\u0161tenju ponovno mu otvara o\u010di, \u010dini da stvarno vidi. U drevnoj se Crkvi kr\u0161tenje nazivalo jo\u0161 i \u201cprosvjetljenje\u201d, jer taj sakrament daje svjetlo, daje stvarno vidjeti. Ono \u0161to se na taj na\u010din izra\u017eava teolo\u0161ki, u Pavlu se ostvarilo i fizi\u010dki: izlije\u010den od svoje unutarnje sljepo\u0107e, dobro vidi. Sveti Pavao je, dakle, bio promijenjen ne nekom mi\u0161lju ve\u0107 jednim doga\u0111ajem, neodoljivom prisutno\u0161\u0107u Uskrsloga, u koju kasnije nikada ne\u0107e mo\u0107i sumnjati jer je o\u010diglednost toga doga\u0111aja bila tako sna\u017ena. On je u temelju izmijenio Pavlov \u017eivot; u tom smislu mo\u017ee se i mora govoriti o obra\u0107enju. Taj susret sredi\u0161te je pripovijedanja svetoga Luke, koji je \u2013 \u0161to je vrlo mogu\u0107e \u2013 koristio pri\u010du koju je stvorila vjerojatno zajednica u Damasku. Na to navodi lokalni kolorit preko spominjanja Ananije i imena \u2013 i puta pa i vlasnika ku\u0107e u kojoj je Pavao obitavao (usp. Dj 9,11).<\/p>\n\n\n\n

Drugu vrstu izvora o obra\u0107enju predstavljaju same Poslanice svetoga Pavla. On nikada nije podrobno govorio o tom doga\u0111aju, mislim zbog toga \u0161to je mogao pretpostaviti da su svi znali ono bitno iz te njegove pri\u010de, svi su znali da je od progonitelja promijenjen u gorljivoga Kristova apostola. A to se dogodilo ne nakon vlastitoga razmi\u0161ljanja, nego nakon sna\u017enoga doga\u0111aja, susreta s Uskrslim. Premda ne govori o pojedinostima, vi\u0161e se puta osvr\u0107e na tu preva\u017enu \u010dinjenicu, to jest da je i on svjedok Isusova uskrsnu\u0107a po kojemu je neposredno od samoga Isusa dobio objavu, zajedno s poslanjem apostola. Najjasniji tekst o tome nalazi se u njegovu pripovijedanju o tome \u0161to tvori sredi\u0161te povijesti spasenja: Isusova smrt i uskrsnu\u0107e te ukazanja svjedocima (usp. 1 Kor 15). Rije\u010dima vrlo stare tradicije, koju je i on primio od Crkve iz Jeruzalema govori da se Isus \u2013 mrtav, razapet, pokopan, uskrsli \u2013 ukazao nakon uskrsnu\u0107a prvo Kefi, to jest Petru, zatim dvanaestorici, potom se ukazao petstotini bra\u0107e koji su ve\u0107inom jo\u0161 \u017eivjeli, zatim Jakovu, a onda svim apostolima. I toj pripovijesti \u0161to ju je primio iz tradicije dodaje: \u201cNajposlije, kao nedono\u0161\u010detu, ukaza se i meni\u201d (1 Kor 15,8). Na taj na\u010din daje shvatiti da je to temelj njegova apostolata i njegova novog \u017eivota. Na taj na\u010din mo\u017eemo vidjeti da se dva izvora, Djela apostolska i Poslanice svetoga Pavla, podudaraju i sla\u017eu u temeljnoj to\u010dki: Uskrsli se obratio Pavlu, pozvao ga na apostolat, u\u010dinio ga je pravim apostolom, svjedokom uskrsnu\u0107a s posebnom zada\u0107om da navije\u0161ta evan\u0111elje poganima, gr\u010dko-rimskome svijetu. A Pavao je istodobno nau\u010dio da, unato\u010d neposrednosti svoga odnosa s Uskrslim, mora u\u0107i u zajedni\u0161tvo Crkve, da se mora dati pokrstiti, da mora \u017eivjeti u skladu s drugim apostolima. Samo u tom zajedni\u0161tvu sa svima on \u0107e mo\u0107i biti pravi apostol. Samo je jedan navje\u0161taj Uskrsloga, jer je Krist samo jedan.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je vidljivo, u svim ovim odlomcima Pavao nikada ne tuma\u010di taj trenutak kao \u010dinjenicu obra\u0107enja. Za\u0161to? Puno je hipoteza, no za mene motiv je vrlo jasan. Ta promjena njegova \u017eivota, to pretvaranje cijeloga njegovog bi\u0107a, nije bilo plod psiholo\u0161koga procesa, sazrijevanja ili intelektualnoga i moralnoga razvoja, ve\u0107 je do\u0161lo izvana: nije bilo plod njegove misli, ve\u0107 susreta s Isusom Kristom. U tome smislu nije bilo jednostavno obra\u0107enje, sazrijevanje njegova \u201cja\u201d, ve\u0107 je bilo smrt i uskrsnu\u0107e i za njega samoga: umrla je jedna njegova egzistencija, a s Kristom Uskrslim rodila se druga, nova. Ni na jedan drugi na\u010din ne mo\u017ee se objasniti ta Pavlova obnova. Samo doga\u0111aj, sna\u017ean susret s Kristom, klju\u010d je za razumijevanje onoga \u0161to se zbilo: smrt i uskrsnu\u0107e, obnova od Onoga koji mu se pokazao i razgovarao s njime. U tom dubljem smislu mo\u017eemo i moramo govoriti o obra\u0107enju. Sada mo\u017ee re\u0107i da je ono \u0161to je ranije za njega bilo bitno i osnovno, postalo za njega \u201cotpad\u201d; nije vi\u0161e \u201cdobitak\u201d, ve\u0107 gubitak, jer sada je va\u017ean samo \u017eivot u Kristu.<\/p>\n\n\n\n

No, ipak ne trebamo misliti da je Pavao bio toliko zatvoren u jedan slijepi doga\u0111aj. Istina ja zapravo suprotna, jer je Uskrsli Krist svjetlo istine, svjetlo samoga Boga. To je pro\u0161irilo njegovo srce, u\u010dinilo ga otvorenim prema svima. U tom trenutku nije izgubio ono \u0161to je dobro i istinito u njegovu \u017eivotu, u njegovoj ba\u0161tini, ve\u0107 je na novi na\u010din shvatio mudrost, istinu, dubinu zakona i proroka; usvojio ih je na novi na\u010din. Istodobno, njegov se razum otvorio mudrosti pogana; budu\u0107i da je bio otvoren Kristu cijelim srcem postao je sposoban za \u0161iroki dijalog sa svima, postao je sposoban biti svima sve u svemu. Tako je stvarno mogao biti apostol pogana.<\/p>\n\n\n\n

Dospjev\u0161i sada i do nas, pitamo se \u0161to to zna\u010di za nas? To zna\u010di da i za nas kr\u0161\u0107anstvo nije neka nova filozofija ili novi moral. Kr\u0161\u0107ani smo samo ako susretnemo Krista. Jama\u010dno, On nam se ne pokazuje na taj neodoljivi na\u010din, u svjetlu, kao \u0161to je u\u010dinio s Pavlom da bi ga u\u010dinio apostolom svih naroda. No, i mi mo\u017eemo susresti Krista u \u010ditanju Svetoga pisma, u molitvi, u liturgijskome \u017eivotu Crkve. Mo\u017eemo dodirnuti Kristovo srce i osjetiti da On dira na\u0161e. Samo u tom osobnom odnosu s Kristom, samo u tom susretu s Uskrslim postajemo doista kr\u0161\u0107ani. I tako se otvara na\u0161 razum, otvara se sva mudrost Kristova i sve bogatstvo istine. Zato molimo Gospodina da nas prosvijetli, da nam u na\u0161em svijetu podari susret sa svojom prisutno\u0161\u0107u: i tako neka nam da \u017eivu vjeru, otvoreno srce, veliku ljubav prema svima sposobnu obnoviti svijet.<\/p>\n\n\n\n

Kateheza pape Benedikta XVI. na op\u0107oj audijenciji u srijedu, 3. rujna 2008. godine<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O\u00a0iskustvu obra\u0107enja svetoga Pavla na putu u Damask Na putu u Damask, negdje oko 30. godine I. stolje\u0107a, a nakon odre\u0111enoga razdoblja u kojemu je progonio Crkvu, dogodio se odlu\u010duju\u0107i trenutak Pavlova \u017eivota. O njemu je napisano mnogo. Sigurno je da se tamo dogodila promjena, \u0161tovi\u0161e obrat perspektive. Tada je on, neo\u010dekivano, po\u010deo smatrati \u201cgubitkom\u201d […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-12619","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"O\u00a0iskustvu obra\u0107enja svetoga Pavla na putu u Damask Na putu u Damask, negdje oko 30. godine I. stolje\u0107a, a nakon odre\u0111enoga razdoblja u kojemu je progonio Crkvu, dogodio se odlu\u010duju\u0107i trenutak Pavlova \u017eivota. O njemu je napisano mnogo. Sigurno je da se tamo dogodila promjena, \u0161tovi\u0161e obrat perspektive. Tada je on, neo\u010dekivano, po\u010deo smatrati \u201cgubitkom\u201d…","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"

O\u00a0iskustvu obra\u0107enja svetoga Pavla na putu u Damask Na putu u Damask, negdje oko 30. godine I. stolje\u0107a, a nakon odre\u0111enoga razdoblja u kojemu je progonio Crkvu, dogodio se odlu\u010duju\u0107i trenutak Pavlova \u017eivota. O njemu je napisano mnogo. Sigurno je da se tamo dogodila promjena, \u0161tovi\u0161e obrat perspektive. Tada je on, neo\u010dekivano, po\u010deo smatrati \u201cgubitkom\u201d i \u201cotpadom\u201d sve ono \u0161to je prije za njega predstavljalo najvi\u0161i ideal, gotovo razlog njegovoga postojanja (usp. Fil 3,7-8). \u0160to se dogodilo? S tim u vezi imamo dvije vrste izvora. Prva \u2013 poznatija \u2013 vrsta pripovijesti su iz Lukina pera koji \u010dak tri puta pripovijeda…<\/p>\n","category_list_v2":"NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12619"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12619\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12621,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12619\/revisions\/12621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}