{"id":12700,"date":"2023-02-19T21:38:03","date_gmt":"2023-02-19T20:38:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=12700"},"modified":"2023-02-19T21:38:04","modified_gmt":"2023-02-19T20:38:04","slug":"sedam-stvari-koje-bi-svaki-katolik-trebao-znati-o-korizmi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/sedam-stvari-koje-bi-svaki-katolik-trebao-znati-o-korizmi\/","title":{"rendered":"<strong>Sedam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o korizmi<\/strong>"},"content":{"rendered":"\n<p>U\u0161li smo u korizmeno vrijeme, a evo \u0161to bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>1. NAZIV<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Naziv&nbsp;<em>korizma<\/em>&nbsp;dolazi od latinskog naziva&nbsp;<em>quadragesima<\/em>&nbsp;(\u010detrdesetnica).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d&nbsp;<em>korizma<\/em>&nbsp;(\u010detrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>2. SMISAO<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspolo\u017euje za slavlje Vazma. Vrijeme slu\u0161anja Bo\u017eje rije\u010di i obra\u0107enja, priprave i spomena kr\u0161tenja, pomirenja s Bogom te s bra\u0107om i sestrama, vrijeme \u010de\u0161\u0107ega posezanja za \u2018oru\u017ejem kr\u0161\u0107anske pokore\u2019: molitvom, postom i dobrim djelima.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>To doba, osobito uspomenom ili pripravom na kr\u0161tenje te pokorom, vjernike koji gorljivije slu\u0161aju Bo\u017eju rije\u010d i odaju se molitvi, pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva<\/em>&nbsp;(SC 109).<\/p>\n\n\n\n<p>Krsni vid korizme o\u010dituje se u njezinom shva\u0107anju ne samo kao priprave nekr\u0161tenih na kr\u0161tenje ve\u0107 i priprave cijele zajednice na slavlje spomena vlastitog kr\u0161tenja u vazmenoj no\u0107i. Pokorni\u010dki vid korizme ostvaruje se postom, molitvom i djelima ljubavi.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>3. POVIJEST<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u010cetrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv.&nbsp;<em>Epistula canonica<\/em>&nbsp;sv. Petra Aleksandrijskog gdje se odre\u0111uje da&nbsp;<em>lapsi<\/em>&nbsp;(kr\u0161\u0107ani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore dr\u017ee jo\u0161 jednu \u010detrdesetnicu posta i molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stolje\u0107a, a zapo\u010dinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stolje\u0107a po\u010detak korizme pomi\u010de se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Od kraja 11. stolje\u0107a pepeo se radi od maslinovih ili palminih gran\u010dica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo ozna\u010dava ozbiljnost i pokoru, \u010dime je obilje\u017eeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnu\u0107e. Ta se srijeda stoga naziva&nbsp;<em>Pepelnica<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Korizma je, dakle, od samih po\u010detaka imala trostruko zna\u010denje: vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki \u010detvrtak, vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente inicijacije u Vazmenom bdijenju te vrijeme priprave ostalih vjernika na vazmene blagdane.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>4. TRAJANJE<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga \u010detvrtka, to jest Mise ve\u010dere Gospodnje kojom zapo\u010dinje Vazmeno trodnevlje.<\/p>\n\n\n\n<p>U korizmeno vrijeme dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. god.) liturgi\u010dari su htjeli dokinuti \u010cistu srijedu, pa bi tako korizma, kao \u0161to je to bilo u po\u010detcima, po\u010dinjala na Prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana, no na izri\u010ditu \u017eelju pape Pavla VI. \u010cistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tuma\u010diti simboli\u010dki, a ne doslovno.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako korizma zavr\u0161ava na Veliki \u010detvrtak, to ne zna\u010di kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budu\u0107i da Vazmeno trodnevlje predstavlja&nbsp;<em>sjajni vrhunac \u010ditave liturgijske godine<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Spomenimo kako se \u010detrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\" data-block-type=\"core\">\n<li data-block-type=\"core\">40 dana trajao je op\u0107i potop (Post 7,14)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj&nbsp; (Izl 24,18)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Jo\u0161 3,4)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">40 dana i\u0161ao je Ilija prema brdu Horebu&nbsp; (1 Kr 19,8)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">40 dana nakon uskrsnu\u0107a Isus je uza\u0161ao na nebo (Dj 1,6-11)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>5. KORIZMENE NEDJELJE<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Korizma broji \u0161est korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\" type=\"1\" data-block-type=\"core\">\n<li data-block-type=\"core\">\u010cista&nbsp;\u2013 jer dolazi odmah iza \u010ciste srijede (Pepelnice).<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">Pa\u010dista \u2013 ili pra\u010dista, odnosno jo\u0161 \u010di\u0161\u0107a od prve koja se naziva \u010cista<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">Bezimena&nbsp;\u2013 jer joj se nije davalo ime iz po\u0161tovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">Sredoposna&nbsp;\u2013 jer je na polovici korizmenog posta.<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">Gluha&nbsp;\u2013 jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se kri\u017eevi kako bi crkveni prostor izgledao \u0161to jednostavnije, a sve poradi veli\u010dine svetih dana koji se bli\u017ee: muke, smrti i uskrsnu\u0107a Gospodinova.<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja&nbsp;\u2013 liturgija Cvjetnice obilje\u017eena je \u010ditanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s gran\u010dicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk do\u010dekao poklicima&nbsp;<em>Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje<\/em>.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>U sveop\u0107oj Crkvi, \u010cetvrta korizmena nedjelja zove se&nbsp;<em>Laetare<\/em>&nbsp;\u2013&nbsp;<em>Veseli se!,<\/em>&nbsp;prema rije\u010dima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije:&nbsp;<em>Veseli se, Jeruzaleme, kli\u010dite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove.<\/em>&nbsp;(Iz 66,10-11)<\/p>\n\n\n\n<p>Korizmene nedjelje izuzete su od pokorni\u010dkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pe\u010dat uskrsnu\u0107a Gospodnjega u tjednom ritmu \u017eivota kr\u0161\u0107ana.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>6. LITURGIJSKE PREPORUKE<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Op\u0107a uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena:<\/p>\n\n\n\n<p><em>U vrijeme korizme zabranjuje se ure\u0161avanje oltara cvije\u0107em, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena) te na svetkovine i blagdane. Cvjetni ures neka bude uvijek umjeren te neka se radije smjesti pored oltara nego na samome oltaru.<\/em>&nbsp;(OURM 305)<\/p>\n\n\n\n<p><em>U vrijeme korizme sviranje orgulja i drugih glazbala dopu\u0161ta se samo kao potpora pjevanju, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane.<\/em>&nbsp;(OURM 313)<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ljubi\u010dasta se boja uzima u doba do\u0161a\u0161\u0107a i korizme\u2026 Ru\u017ei\u010dasta se boja mo\u017ee uzeti, tamo gdje je obi\u010daj, u nedjelje Gaudete (III. do\u0161a\u0161\u0107a) i Laetare (IV. korizmena).&nbsp;<\/em>(OURM 346)<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga, Uredba napominje kako se u korizmenom vremenu ne pjeva (ili govori) Slava, te kako se umjesto poklika Aleluja pjeva redak prije evan\u0111elja, nazna\u010den u lekcionaru ili drugi psalam ili zavlaka (tractus), kako se nalazi u Gradualu. (usp. OURM 62)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>7. POST I NEMRS<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U pokorni\u010dkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlu\u010duju se na post i\/ili nemrs. Podsjetimo stoga na zna\u010denje i smisao ove dvije pokorni\u010dke prakse.<\/p>\n\n\n\n<p>Post za katolika zna\u010di uzeti samo jedan puni obrok u danu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nemrs zna\u010di redovito jesti (uobi\u010dajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso.<\/p>\n\n\n\n<p>Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su \u010cista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odri\u010de mesa.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema sada\u0161njoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navr\u0161ene 18. do zapo\u010dete 60. godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Zakon nemrsa obvezuje one koji su navr\u0161ili 14. godinu \u017eivota, osim ako je u petak svetkovina.<\/p>\n\n\n\n<p>Posta su oslobo\u0111ene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave te\u0161kim fizi\u010dkim radom (prema potrebi).<\/p>\n\n\n\n<p>Ukoliko se u vremenu korizme odlu\u010dimo na pokorni\u010dku praksu posta i\/ili nemrsa, imajmo na umu rije\u010di sv. Leona Velikog:<\/p>\n\n\n\n<p><em>Prihvatimo, dakle, ovaj sve\u010dani post marljivom pobo\u017eno\u0161\u0107u i budnom vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdr\u017eavanjem od jela, \u0161to ga \u010desto savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego \u0161irokogrudnom plemenito\u0161\u0107u. Bit na\u0161eg posta nije u samom uzdr\u017eavanju od hrane i ne koristi uskra\u0107ivati hranu tijelu, ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdr\u017ei od pogrde. Bit \u0107emo ne bez razloga izlo\u017eeni kritikama nevjernika i na\u0161i \u0107e propusti naoru\u017eati jezike bezbo\u017enika protiv vjere, ako postimo, a na\u0161 se na\u010din \u017eivota ne sla\u017ee s \u010disto\u0107om savr\u0161enog posta.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>15.02.2023<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U\u0161li smo u korizmeno vrijeme, a evo \u0161to bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju. 1. NAZIV Naziv&nbsp;korizma&nbsp;dolazi od latinskog naziva&nbsp;quadragesima&nbsp;(\u010detrdesetnica).&nbsp; Rije\u010d&nbsp;korizma&nbsp;(\u010detrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.). 2. SMISAO Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspolo\u017euje za slavlje Vazma. Vrijeme slu\u0161anja Bo\u017eje rije\u010di i obra\u0107enja, priprave i spomena kr\u0161tenja, pomirenja s Bogom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-12700","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"U\u0161li smo u korizmeno vrijeme, a evo \u0161to bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju. 1. NAZIV Naziv&nbsp;korizma&nbsp;dolazi od latinskog naziva&nbsp;quadragesima&nbsp;(\u010detrdesetnica).&nbsp; Rije\u010d&nbsp;korizma&nbsp;(\u010detrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.). 2. SMISAO Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspolo\u017euje za slavlje Vazma. Vrijeme slu\u0161anja Bo\u017eje rije\u010di i obra\u0107enja, priprave i spomena kr\u0161tenja, pomirenja s Bogom&hellip;","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"<p>U\u0161li smo u korizmeno vrijeme, a evo \u0161to bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju. 1. NAZIV Naziv&nbsp;korizma&nbsp;dolazi od latinskog naziva&nbsp;quadragesima&nbsp;(\u010detrdesetnica).&nbsp; Rije\u010d&nbsp;korizma&nbsp;(\u010detrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.). 2. SMISAO Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspolo\u017euje za slavlje Vazma. Vrijeme slu\u0161anja Bo\u017eje rije\u010di i obra\u0107enja, priprave i spomena kr\u0161tenja, pomirenja s Bogom te s bra\u0107om i sestrama, vrijeme \u010de\u0161\u0107ega posezanja za \u2018oru\u017ejem kr\u0161\u0107anske pokore\u2019: molitvom, postom i dobrim djelima. To doba, osobito uspomenom ili pripravom na kr\u0161tenje te pokorom, vjernike koji gorljivije slu\u0161aju Bo\u017eju rije\u010d i odaju se molitvi, pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva&nbsp;(SC 109). Krsni vid&hellip;<\/p>\n","category_list_v2":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12700"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12700\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12701,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12700\/revisions\/12701"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}