{"id":12754,"date":"2023-03-05T20:47:27","date_gmt":"2023-03-05T19:47:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=12754"},"modified":"2023-03-05T20:47:28","modified_gmt":"2023-03-05T19:47:28","slug":"krizni-put-donosimo-pet-zanimljivih-informacija-koje-mozda-niste-znali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/krizni-put-donosimo-pet-zanimljivih-informacija-koje-mozda-niste-znali\/","title":{"rendered":"Kri\u017eni put \u2013 donosimo pet zanimljivih informacija koje mo\u017eda niste znali<\/strong>"},"content":{"rendered":"\n

Kri\u017eni put – pro\u010ditajte pet informacija o ovoj va\u017enoj pobo\u017enosti!<\/p>\n\n\n\n

Miodrag Vojvodi\u0107<\/p>\n\n\n\n

1. NAZIVI<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U korizmeno vrijeme, a posebno u Velikom tjednu, vjernici vrlo rado obavljaju pobo\u017enost Kri\u017enog puta i pomo\u0107u ove pobo\u017ene vje\u017ebe su\u0107utno prolaze posljednji dio puta kojim je pro\u0161ao Isus tijekom zemaljskog \u017eivota: od Maslinskog brda gdje je Gospodin bio u smrtnoj muci sve do brda Kalvarije, gdje je bio razapet izme\u0111u dva razbojnika, te do vrta gdje je bio polo\u017een u nov grob iskopan u stijeni. Upravo stoga ova je pobo\u017enost dobila naziv Kri\u017eni put.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom 18. st. postaje kri\u017enog puta podi\u017eu se u kapelicama, obi\u010dno na obronku bre\u017euljka, a takva se mjesta nazivaju Kalvarija<\/em>. Ova rije\u010d potje\u010de od latinskog naziva  mjesta na kojemu je Isus bio razapet \u2013 Calvariae locus<\/em>, aramejski Golgota,<\/em> odnosno \u2013 Mjesto lubanje<\/em>. Pretpostavlja se kako je Kalvarija<\/em> svoj naziv dobila zbog oblika sli\u010dnog lubanji. Jedna \u017eidovska predaja ka\u017ee kako je na tom mjestu bio pokopan Adam, zbog \u010dega se u umjetnosti ispod prizora raspe\u0107a \u010desto prikazuje Adamova lubanja.<\/p>\n\n\n\n

2. POVIJEST<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Korijeni ove pobo\u017enosti se\u017eu u vremena prve Crkve kada su kr\u0161\u0107ani doga\u0111aje iz Isusova \u017eivota obilje\u017eavali na mjestima gdje su se oni doista i zbili. Tako su se na Veliki petak okupljali na Kalvariji, a na uskrsno jutro kod Isusova groba.<\/p>\n\n\n\n

Najstarije svjedo\u010danstvo nalazimo u spisima hodo\u010dasnice Egerije iz 4. stolje\u0107a, koja je opisala slavlje Isusove muke u Jeruzalemu. Veliki petak bio je dan putuju\u0107e molitve. U \u010detvrtak nave\u010der kr\u0161\u0107ani su se okupljali u dvorani Posljednje ve\u010dere, zatim u Maslinskom vrtu. U petak opet u dvorani Posljednje ve\u010dere (gdje se \u010duvao stup Isusovog bi\u010devanja), a zatim na Golgoti. Ondje bi biskup izlo\u017eio relikviju svetoga Kri\u017ea na poklon vjernicima. Na svakoj postaji \u010ditali bi se odlomci iz Svetog pisma i pjevali psalmi. Tako je nastala pobo\u017enost Kri\u017enog puta. Pojedine postaje u Jeruzalemu bile su ozna\u010dene kamenjem ili su kasnije podignute spomen-kapelice. Po povratku iz Jeruzalema brojni hodo\u010dasnici u svojim su krajevima opona\u0161ali ono \u0161to se zbivalo u Jeruzalemu. Kako je me\u0111u vjernicima postojala \u017earka \u017eelja da i sami hodo\u010daste u Jeruzalem i ondje pro\u0111u Isusovim kri\u017enim putem, rodila se ideja da se i izvan Jeruzalema vjernicima omogu\u0107i ova pobo\u017enost. Pasionska duhovnost srednjeg vijeka urodila je gradnjom Isusova kri\u017enog puta na Zapadu. Takvo se mjesto prozvalo kalvarija, te se uvijek nalazilo na uzvisini kako bi bilo \u0161to sli\u010dnije Isusovom kri\u017enom putu.<\/p>\n\n\n\n

Kri\u017eni put posebno gorljivo promicali su franjevci, me\u0111u kojima prvo mjesto pripada svetom Leonardu Potomauricijskom<\/strong><\/a> (1676. \u2013 1751.) kojega mo\u017eemo smatrati osniva\u010dem kri\u017enoga puta u obliku u kojem postoji zadnja tri stolje\u0107a i koji je sve do smrti bio posve\u0107en \u0161irenju te pobo\u017enosti. Za nju je napisao vi\u0161e razmatranja, a diljem Italije podigao je 572 kri\u017ena puta od kojih je najpoznatiji onaj postavljen po nalogu Benedikta XIV. 27. prosinca 1750. godine u rimskom Koloseju, nekad masovnom strati\u0161tu kr\u0161\u0107ana. Godine 1964. sv. Pavao VI. obnovio je obi\u010daj da pape ondje predvode kri\u017eni put na Veliki petak.<\/p>\n\n\n\n

3. SMISAO<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vrijednost i smisao ove pobo\u017ene vje\u017ebe najbolje izra\u017eava Direktorij o pu\u010dkoj pobo\u017enosti i liturgiji<\/em><\/strong><\/a> u kojem \u010ditamo:<\/p>\n\n\n\n

U pobo\u017enoj vje\u017ebi Kri\u017enoga puta slijevaju se razli\u010diti karakteristi\u010dni izra\u017eaji kr\u0161\u0107anske duhovnosti: poimanje \u017eivota kao puta ili hodo\u010da\u0161\u0107a; kao prelaska, pomo\u0107u otajstva Kri\u017ea iz zemaljskog progonstva u nebesku domovinu; \u017eelja za dubokim suoblikovanjem Kristovoj muci; zahtjevi nasljedovanja Krista, zbog \u010dega u\u010denik treba i\u0107i za U\u010diteljem, svakodnevno nose\u0107i svoj kri\u017e.<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n

4. BROJ POSTAJA<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kri\u017eni je put najprije imao sedam, zatim dvanaest, te kona\u010dno \u010detrnaest postaja koje je potvrdio papa Klement XII. 1731. godine. U posljednje vrijeme postoji i petnaesta postaja, kod koje se razmi\u0161lja o Isusovu uskrsnu\u0107u. O prikladnosti ovakvog zavr\u0161etka Kri\u017enog puta govori i Direktorij o pu\u010dkoj pobo\u017enosti i liturgiji<\/em>:<\/p>\n\n\n\n

Prikladno je da ona (pobo\u017ena vje\u017eba) bude zaklju\u010dena na takav na\u010din da se vjernici otvore i\u0161\u010dekivanju Uskrsnu\u0107a, i\u0161\u010dekivanju ispunjenu vjerom i nadom.<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n

Vjernici su s posebnom ljubavlju prihvatili pobo\u017enost kojom se spominju Isusove muke kroz pojedine postaje od kojih se ve\u0107ina temelji na evan\u0111eoskim izvje\u0161tajima (su\u0111enje, uzimanje kri\u017ea, \u0160imun Cirenac, susret sa \u017eenama, svla\u010denje odje\u0107e, razapinjanje, smrt na kri\u017eu, skidanje s kri\u017ea i ukop), dok su neke plod pu\u010dke pobo\u017enosti (tri Isusova pada, susret s Marijom, Veronika). O toj ljubavi svjedo\u010de bezbrojni kri\u017eni putovi podignuti u crkvama, sveti\u0161tima, klaustrima i na otvorenom, na poljima ili padinama bre\u017euljaka.<\/p>\n\n\n\n

5. POTPUNI OPROST<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Odlukom Crkve, uz pobo\u017enost Kri\u017enog puta vezana je i milost potpunog oprosta. On se zadobiva uz prethodno ispunjene uvjete: osoba prije svega mora biti vjernik u potpunom zajedni\u0161tvu s Crkvom, mora biti u stanju milosti, potpuno isklju\u010diti svaku neurednu navezanost na grijeh, sakramentalno se ispovjediti, pri\u010destiti se (makar i izvan mise), izre\u0107i molitvu na nakanu Svetog Oca.<\/p>\n\n\n\n

Dodajmo na kraju kako se tijekom Kri\u017enog puta pjeva poznata marijanska sekvenca Stabat Mater dolorosa<\/em> (Stala pla\u010du\u0107 tu\u017ena mati) koju je u 13. stolje\u0107u napisao bla\u017eeni fra Jacopone da Todi. Ove dirljivu sekvencu je izme\u0111u ostalih, uglazbio i Giovanni Battista Pergolesi 1736. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kri\u017eni put – pro\u010ditajte pet informacija o ovoj va\u017enoj pobo\u017enosti! Miodrag Vojvodi\u0107 1. NAZIVI U korizmeno vrijeme, a posebno u Velikom tjednu, vjernici vrlo rado obavljaju pobo\u017enost Kri\u017enog puta i pomo\u0107u ove pobo\u017ene vje\u017ebe su\u0107utno prolaze posljednji dio puta kojim je pro\u0161ao Isus tijekom zemaljskog \u017eivota: od Maslinskog brda gdje je Gospodin bio u smrtnoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-12754","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"Kri\u017eni put – pro\u010ditajte pet informacija o ovoj va\u017enoj pobo\u017enosti! Miodrag Vojvodi\u0107 1. NAZIVI U korizmeno vrijeme, a posebno u Velikom tjednu, vjernici vrlo rado obavljaju pobo\u017enost Kri\u017enog puta i pomo\u0107u ove pobo\u017ene vje\u017ebe su\u0107utno prolaze posljednji dio puta kojim je pro\u0161ao Isus tijekom zemaljskog \u017eivota: od Maslinskog brda gdje je Gospodin bio u smrtnoj…","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"

Kri\u017eni put – pro\u010ditajte pet informacija o ovoj va\u017enoj pobo\u017enosti! Miodrag Vojvodi\u0107 1. NAZIVI U korizmeno vrijeme, a posebno u Velikom tjednu, vjernici vrlo rado obavljaju pobo\u017enost Kri\u017enog puta i pomo\u0107u ove pobo\u017ene vje\u017ebe su\u0107utno prolaze posljednji dio puta kojim je pro\u0161ao Isus tijekom zemaljskog \u017eivota: od Maslinskog brda gdje je Gospodin bio u smrtnoj muci sve do brda Kalvarije, gdje je bio razapet izme\u0111u dva razbojnika, te do vrta gdje je bio polo\u017een u nov grob iskopan u stijeni. Upravo stoga ova je pobo\u017enost dobila naziv Kri\u017eni put. Tijekom 18. st. postaje kri\u017enog puta podi\u017eu se u kapelicama, obi\u010dno na obronku…<\/p>\n","category_list_v2":"NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12754"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12754\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12756,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12754\/revisions\/12756"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}