{"id":13325,"date":"2023-05-28T13:10:10","date_gmt":"2023-05-28T11:10:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=13325"},"modified":"2023-05-28T13:10:11","modified_gmt":"2023-05-28T11:10:11","slug":"sveti-justin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/sveti-justin\/","title":{"rendered":"Sveti Justin :"},"content":{"rendered":"\n
\"Vjera
Vjera i djela<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

filozof, mu\u010denik<\/strong> (+165.) spomendan 1. lipnja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u00a0<\/strong>Sveti Justin rodio se po\u010detkom II. stolje\u0107a u gradi\u0107u Flavia Neapolis, u srcu Samarije, sredi\u0161njeg dijela Palestine. Njegov je otac Prisco bio vjerojatno latinskog podrijetla, mo\u017eda je kao slu\u017ebenik do\u0161ao u Palestinu, a obitelj je bila poganska.<\/p>\n\n\n\n

Izgleda da Justin nije bio neki naro\u010dit poznavalac \u017eidovske i samarijske vjere i kulture, jer kao gra\u0111anin posve rimskog naselja nije dolazio u dodir s obli\u017enjim starosjediocima. Flavia Neapolis je bila sagra\u0111ena nakon razorenja Jeruzalema kao novo sredi\u0161te Rimljana, gospodara tada\u0161nje Palestine. U gradu se njegovala gr\u010dka kultura pa je u njoj bio odgojen i mladi Justin. Iz njegovih se kasnijih spisa vidi da je bio prili\u010dan poznavalac govorni\u0161tva, pjesni\u0161tva, povijesti, a naro\u010dito filozofije.
Neumorni filozof i tra\u017eitelj potpune istine tra\u017eio je i dalje. Zato se povukao u jedno samotno mjesto kraj mora nadaju\u0107i se da \u0107e u ti\u0161ini i razmi\u0161ljanju prona\u0107i pravu sre\u0107u i mudrost. Tada se za vrijeme \u0161etnje susreo s nekim tajanstvenim starcem, koji mu otkri da se prava sre\u0107a ne nalazi u Platonovoj mudrosti, ve\u0107 u knjigama Prorok\u00e2 i u novozavjetnim spisima. Isus Krist je onaj jedini koji donosi spasenje i sre\u0107u. Justin se sada svim \u017earom dao na \u010ditanje i prou\u010davanje knjiga Svetoga Pisma, koje su ga tako osvojile i uvjerile u istinitost kr\u0161\u0107anstva da je zatra\u017eio kr\u0161tenje. Ne zna se to\u010dno za vrijeme i mjesto toga doga\u0111aja. On je iskreno tra\u017eio istinu, na\u0161ao je i prihvatio, za nju se kasnije svojim \u017eivotom i spisima zalagao te za nju mu\u010deni\u010dkom smr\u0107u pru\u017eio najve\u0107e i najuvjerljivije svjedo\u010danstvo.<\/p>\n\n\n\n

Sv. Justin svjedo\u010di kako Kristova mudrost nije bila jedini motiv zbog kojega je prihvatio kr\u0161\u0107anstvo. Na njega su djelovali i kr\u0161\u0107ani, s kojima je dolazio u dodir. Upoznav\u0161i ih, vidio je kako su neistinite sve optu\u017ebe kojima se tada udaralo na njih. Justin je preko kr\u0161\u0107ana u kr\u0161\u0107anstvu otkrio vjerodostojnu religioznost, iskrenu pobo\u017enost, veliku \u017eelju za slu\u017eenjem Bogu i bli\u017enjemu, a najvi\u0161e ga je ispunjavala udivljenjem spremnost tolikih kr\u0161\u0107ana da ustraju u svojoj vjeri i uz cijenu \u017eivota.
Obrativ\u0161i se na kr\u0161\u0107anstvo, Justin se dao na apostolat, osobito me\u0111u ljudima ve\u0107e kulture. Njih je nastojao upoznati s mudro\u0161\u0107u Krista Gospodina. Iz vlastitog je iskustva znao da je gr\u010dko-rimski svijet upoznao kr\u0161\u0107anstvo samo preko njegovih neprijatelja, a ta je spoznaja nu\u017eno morala biti iskrivljena, subjektivna i neto\u010dna. Protiv kr\u0161\u0107anstva posvuda su se \u0161irile neto\u010dne vijesti, predrasude, bez ikakva ozbiljnog nastojanja da se u\u0111e u bit objavljenih istina. Sveti Justin upravlja sve svoje nastojanje u to da o kr\u0161\u0107anstvu dade jednu objektivnu sliku.<\/p>\n\n\n\n

Negdje oko g. 135. Justin se u Efezu susreo s jednim \u017eidovskim rabinom te s njime izmijenio misli o tuma\u010denju Pisama. Dvadeset godina kasnije to \u0107e i opisati u svome slavnom spisu Dijalog sa \u017didovom Trifonom. Ina\u010de se on daleko \u010de\u0161\u0107e susretao s ljudima koji su dolazili iz gr\u010dko-rimskih kulturnih sredina, a manje sa \u017didovima.<\/p>\n\n\n\n

\u010citav je Justinov \u017eivot poslije obra\u0107enja na kr\u0161\u0107anstvo, a jo\u0161 vi\u0161e njegova smrt, bilo svjedo\u010denje za istinu Isusa Krista Raspetoga. Povod pak njegovoj smrti vjerojatno je bio ideolo\u0161ki sukob s cini\u010dkim filozofom Krescentom. U svojoj Drugoj obrani Justin pripovijeda kako je taj filozof kr\u0161\u0107anima podmetao podvale, neistine i optu\u017ebe i na taj ih na\u010din ocrnjivao. \u010cak ih je optu\u017eivao da su i bezbo\u0161ci. Na te je optu\u017ebe Justin reagirao svojom Drugom obranom, koju je upravio rimskome Senatu. Krescent ga je tada kao tobo\u017enjeg neprijatelja rimskoga poretka tu\u017eio vlastima i Justin bi ba\u010den u zatvor, a s njime i nekolicina njegovih u\u010denika. Izme\u0111u g. 163\u2013167. Justin je sa svojim drugovima osu\u0111en na smrt i pogubljen. Mu\u010deni\u0161tvo je opisano u Aktima sv. Justina i drugova. Po jednodu\u0161nom sudu povijesne kritike taj spis ima veliku povijesnu vrijednost. Samu smrt ti su sveti mu\u010denici sa svojim hrabrim i u\u010denim predvodnikom najvjerojatnije podnijeli g. 165. za vrijeme cara Marka Aurelija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

filozof, mu\u010denik (+165.) spomendan 1. lipnja \u00a0Sveti Justin rodio se po\u010detkom II. stolje\u0107a u gradi\u0107u Flavia Neapolis, u srcu Samarije, sredi\u0161njeg dijela Palestine. Njegov je otac Prisco bio vjerojatno latinskog podrijetla, mo\u017eda je kao slu\u017ebenik do\u0161ao u Palestinu, a obitelj je bila poganska. Izgleda da Justin nije bio neki naro\u010dit poznavalac \u017eidovske i samarijske vjere […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-13325","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"filozof, mu\u010denik (+165.) spomendan 1. lipnja \u00a0Sveti Justin rodio se po\u010detkom II. stolje\u0107a u gradi\u0107u Flavia Neapolis, u srcu Samarije, sredi\u0161njeg dijela Palestine. Njegov je otac Prisco bio vjerojatno latinskog podrijetla, mo\u017eda je kao slu\u017ebenik do\u0161ao u Palestinu, a obitelj je bila poganska. Izgleda da Justin nije bio neki naro\u010dit poznavalac \u017eidovske i samarijske vjere…","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"

Vjera i djela filozof, mu\u010denik (+165.) spomendan 1. lipnja \u00a0Sveti Justin rodio se po\u010detkom II. stolje\u0107a u gradi\u0107u Flavia Neapolis, u srcu Samarije, sredi\u0161njeg dijela Palestine. Njegov je otac Prisco bio vjerojatno latinskog podrijetla, mo\u017eda je kao slu\u017ebenik do\u0161ao u Palestinu, a obitelj je bila poganska. Izgleda da Justin nije bio neki naro\u010dit poznavalac \u017eidovske i samarijske vjere i kulture, jer kao gra\u0111anin posve rimskog naselja nije dolazio u dodir s obli\u017enjim starosjediocima. Flavia Neapolis je bila sagra\u0111ena nakon razorenja Jeruzalema kao novo sredi\u0161te Rimljana, gospodara tada\u0161nje Palestine. U gradu se njegovala gr\u010dka kultura pa je u njoj bio odgojen…<\/p>\n","category_list_v2":"NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13325","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13325"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13325\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13327,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13325\/revisions\/13327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13325"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13325"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13325"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}