{"id":14223,"date":"2023-11-27T19:06:39","date_gmt":"2023-11-27T18:06:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=14223"},"modified":"2023-11-27T19:06:42","modified_gmt":"2023-11-27T18:06:42","slug":"vijesti-iz-perua-24-studenoga-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/vijesti-iz-perua-24-studenoga-2023\/","title":{"rendered":"VIJESTI IZ PERUA 24. Studenoga 2023."},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-image alignleft size-full is-resized\" data-block-type=\"core\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"640\" height=\"480\" src=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/PHOTO-2023-11-24-11-21-06.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-14224\" style=\"width:296px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/PHOTO-2023-11-24-11-21-06.jpg 640w, https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/PHOTO-2023-11-24-11-21-06-300x225.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Nakon dvadeset i \u010detiri sata napornog putovanja, iz Zagreba preko Istambula i Panama Cityja, napokon sam stigao u Limu, u glavni grad Perua.<\/p>\n\n\n\n<p>Ta Ju\u017enoameri\u010dka dr\u017eava je uistinu ogromna, od prilike \u0161esnaest puta ve\u0107a od Hrvatske, sa 33 milijuna stanovnika, a od toga, \u010dak tre\u0107ina \u2013 10 milijuna \u2013 \u017eivi u glavnome gradu. U Limi su ulice \u0161iroke, ali je sam promet izri\u010dito spor, po\u0161to s jedne strane tisu\u0107e i tisu\u0107e auta voze bez ikakvog po\u0161tivanja prometnih pravila, s druge strane u gradu se uvijek ne\u0161to doga\u0111a: karnevali, procesije, demonstracije, nogometne utakmice itd., tako da nam je od aerodroma do samostana trebalo vi\u0161e od sat vremena. Dok smo putovali neprestano sam imao neki osje\u0107aj nedostatka, pa sam napokon primijetio da na ulicama zapravo nema nikakvog zelenila, nikakvih biljaka ili drve\u0107a, a uz kolnik \u010dak ni trava ne raste. Naime uz du\u017e obale, izme\u0111u Tihog Oceana i Anda, to podru\u010dje Perua u klimatskom smislu jest pustinja. Ki\u0161e tokom godine uop\u0107e nema, i uistinu \u010dovjek ako ne zalijeva, osim tu i tamo kojeg kaktusa, ne\u0107e ni\u0161ta opstati. Ta klima je o\u010digledno i ozbiljno utjecala i na arhitekturu ku\u0107a i gra\u0111evina na tom podru\u010dju. Ku\u0107e su nekako za nas Europljane, previ\u0161e otvorene, bez stepenica i bez nekih ozbiljnih ulaznih vrata, ali i bez krovova, po\u0161to nema nikakvih opasnosti od oborina.<\/p>\n\n\n\n<p>I na\u0161a samostanska crkva u Limi, zapravo je bez krova. Iako sam u Europi vidio ogromne samostane, ali ih taj u Limi sve nadma\u0161uje. Tokom stolje\u0107a svaki put kad bi fratri po\u017eeljeli pro\u0161iriti samostan, zapravo bi gradili novi uz staroga. Danas ta gra\u0111evina ima \u010dak osam kvadrata (klaustara), to jest zatvorenih dvori\u0161ta, a najstariji dio funkcionira kao muzej, gdje su izlo\u017eene slike iz 14. stolje\u0107a. Vrijedi napomenuti kako se u okviru samostana nalazi i jedna ogromna poliklinika sa ukupno 70 lije\u010dnika. Iako je kvart u kojem se samostan nalazi relativno blizu povijesnom i turisti\u010dkom dijelu Lime \u2013 predsjedni\u010dka pala\u010da, katedrala itd. \u2013 taj kvart je izri\u010dito siroma\u0161an, na neki na\u010din zapostavljen, a no\u0107u i opasan. Tako da prisutnost fratara u tom kvartu, sa \u017eupom i poliklinikom, zapravo je pun pogodak, \u0161tovi\u0161e jer tu u Peruu, na\u017ealost ne \u017eele svi redovnici i sve\u0107enici \u017eivjeti siroma\u0161no me\u0111u siromasima. Jedna zanimljivost je, kako su ovdje u Peruu ljudi uglavnom niskog stasa, od prilike moje visine, pa \u010dak mo\u017eda i manji, tako da se prvi put u \u017eivotu osje\u0107am potpuno prihva\u0107enim u tom pogledu.<\/p>\n\n\n\n<p>Pustinjski dio Perua je pro\u017eet ostav\u0161tinom \u0161panjolske kolonizacije \u2013 o\u010digledno dominira \u0161panjolska arhitektura, pa \u010dak i obi\u010daji i mentalitet. Nakon dva dana provedena u Limi, krenuli smo u San Ramon, u prijestolnicu na\u0161eg vikarijata (vikarijat je misijska biskupija). Iako je u pitanju samo 300 kilometra, cesta vodi preko najve\u0107e Ju\u017enoameri\u010dke planine, preko Anda, tako da je putovanje trajalo oko deset sati. Samo za iza\u0107i iz Lime, trebalo nam je skoro dva sata. Na toj cesti, kamiona je na tisu\u0107e, svako \u010detvrto vozilo je kamion, pa u zavojima, kojima nije bilo kraja, zapravo smo samo obilazili kamione, uvijek i kad god je to bilo mogu\u0107e. Najvi\u0161a to\u010dka na\u0161eg putovanja je bila na 4800 metara. Kad se \u010dovjek voza po Europskim Alpama, ponekad ispred sebe ima pogled na neku planinu kapitalaca, od dvije ili tri tisu\u0107a metara. Tu u Andama i mi smo imali takve veli\u010danstvene poglede, ali ako smo mi bili na 3-4 tisu\u0107a metara, onda te planine ispred nas su zasigurno bile oko 5-6 tisu\u0107a metara, \u0161to je fascinantno u svakom pogledu. Iako mi je bila muka od zavoja, jo\u0161 sam dobio i visinsku bolest \u2013 naime zbog nedostatka kisika \u010dovjeka po\u010dinje boljeti glava, te osje\u0107a umor i pospanost. Tako da sam u polusnu gledao ta mala indijanska sela kroz koja smo prolazili. \u017divot na takvim visinama je izri\u010dito te\u017eak, surov i zahtjevan. Drugi je to svijet, ti niski ljudi, potomci Inka, koji i dan danas u nekim nedostupnim dolinama, \u0161ibani Andskim vjetrovima, \u010duvaju stado lama; potpuno se razlikuju od ljudi koji \u017eive uz obalu, i po kulturi, obi\u010dajima, ali ponajvi\u0161e po mentalitetu. Druga\u010diji su im izazovi, pa druga\u010diji su im i odgovori, razmi\u0161ljanja i vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Napokon smo se polako po\u010deli spu\u0161tati i to u veliku dolinu Amazonije. U Andama koje su jedne od najve\u0107ih planina na svijetu, pada najvi\u0161e oborine, pa se tu stvara vodom najbogatija rijeka na svijetu, Amazona, koja ima vi\u0161e od deset tisu\u0107a pritoka. Amazonska pra\u0161uma se prote\u017ee na devet dr\u017eava. Ta dolina u koju se mi spu\u0161tamo, zavr\u0161ava na drugom kraju kontinenta, kod Atlantskog Oceana, i naravno ta dolina ima najve\u0107i ekolo\u0161ki sustav na na\u0161oj planeti. Po\u010detak te doline, teritorijalno uklju\u010duje zapravo najve\u0107i dio Perua, me\u0111utim upravo taj dio je najslabije naseljen. Klima je tipi\u010dno tropska, s prosje\u010dnom temperaturom od 30 stupnjeva, tako da nakon prohladnih Anda, po\u010dinje biti sve toplije. Tropska vru\u0107a klima s puno ki\u0161e i vlage, pru\u017ea odli\u010dne \u017eivotne uvjete za biljni svijet. Brda i prekrasni kanjoni brzih rijeka kroz koje prolazimo, ve\u0107 su prekrivene tropskim \u0161umama, sve je napokon zeleno, puno \u017eivota, pa \u010dak i puno divljine. To podru\u010dje na \u0161panjolskom se naziva selva \u2013 pra\u0161uma. Dr\u017eava je zadnjih desetlje\u0107a puno je ulagala u selvu, pa su glavne ceste, iznena\u0111uju\u0107e, u predobrom stanju, svi gradi\u0107i imaju i struju, vodu i \u0161kole, a ve\u0107i gradovi bolnice, \u0161oping centre, neki \u010dak i zra\u010dne luke. Taj kraj se polako naseljava. \u0160uma se sije\u010de i polako ni\u010du planta\u017ee kave, ananasa i banane.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161a je biskupija ogromna, teritorijalno kao cijela Hrvatska. Na tom podru\u010dju ukupno djeluje oko 40 sve\u0107enika, no svaka je \u017eupa sama velika, pa uklju\u010duje 30-40 sela, neke \u017eupe imaju \u010dak i dvjesta. Do susjedne \u017eupe ima\u0161 4-5 sati vo\u017enje, tu ni\u0161ta nije blizu, kad jednom sjedne\u0161 u auto ra\u010dunaj da \u0107e\u0161 u njemu provesti pola dana. I auto naravno mora biti neki d\u017eip, jer po ki\u0161nom razdoblju obi\u010dnim autom ne\u0107e\u0161 sti\u0107i, ni do prvog ugla. Ipak i tome naseljenome podru\u010dju, koje vi\u0161e uop\u0107e nije divljina, do\u0111e kraj. Tada, ako ne \u017eeli\u0161 upropastiti svoj auto, jedino rijekom mo\u017ee\u0161 dalje. Od Puerta Ocope do Atalaye, putovali smo \u0161est sati i to \u010damcem. Rijeka Tambo je zasad \u0161irine Dunava, ali ki\u0161na sezona jo\u0161 nije po\u010dela. Iako nema ni krokodila, ni piranja, pa \u010dak ni komaraca, ipak se osje\u0107a da smo ve\u0107 u pravoj divljini. Uz obalu su mala amazonska indijanska sela, a dalje kilometrima i kilometrima samo pra\u0161uma. U Atalayi imamo najisto\u010dniju \u017eupu, nadalje vi\u0161e nema ni\u0161ta, samo d\u017eungla do Brazilske granice, koja se nastavlja tko zna dokle.<\/p>\n\n\n\n<p>U pra\u0161umi indijanska sela na\u017ealost nemaju ni kapelice ni sve\u0107enika, pa je na\u0161 biskup Gerard, u Atalayi osnovao jedan teolo\u0161ko-u\u010diteljski fakultet, upravo za mlade Indijance, koji bi zavr\u0161ili studij za u\u010ditelje i vjerou\u010ditelje. Time je biskup osigurao barem prisutnost kateheta i vjerou\u010ditelja u tim selima.<\/p>\n\n\n\n<p>Selva je tre\u0107i \u201cobraz\u201d Perua \u2013 tre\u0107a klima, tre\u0107a kultura, tre\u0107i mentalitet koji se opet u potpunosti razlikuje od one u pustinji ili one u planinama.<\/p>\n\n\n\n<p>Odavde iz daleke peruanske pra\u0161ume \u0161aljem lijepe pozdrave svima.<\/p>\n\n\n\n<p>Fra P\u00e9ter Dezs\u0151<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon dvadeset i \u010detiri sata napornog putovanja, iz Zagreba preko Istambula i Panama Cityja, napokon sam stigao u Limu, u glavni grad Perua. Ta Ju\u017enoameri\u010dka dr\u017eava je uistinu ogromna, od prilike \u0161esnaest puta ve\u0107a od Hrvatske, sa 33 milijuna stanovnika, a od toga, \u010dak tre\u0107ina \u2013 10 milijuna \u2013 \u017eivi u glavnome gradu. U Limi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-14223","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":[],"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"Nakon dvadeset i \u010detiri sata napornog putovanja, iz Zagreba preko Istambula i Panama Cityja, napokon sam stigao u Limu, u glavni grad Perua. Ta Ju\u017enoameri\u010dka dr\u017eava je uistinu ogromna, od prilike \u0161esnaest puta ve\u0107a od Hrvatske, sa 33 milijuna stanovnika, a od toga, \u010dak tre\u0107ina \u2013 10 milijuna \u2013 \u017eivi u glavnome gradu. U Limi&hellip;","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"<p>Nakon dvadeset i \u010detiri sata napornog putovanja, iz Zagreba preko Istambula i Panama Cityja, napokon sam stigao u Limu, u glavni grad Perua. Ta Ju\u017enoameri\u010dka dr\u017eava je uistinu ogromna, od prilike \u0161esnaest puta ve\u0107a od Hrvatske, sa 33 milijuna stanovnika, a od toga, \u010dak tre\u0107ina \u2013 10 milijuna \u2013 \u017eivi u glavnome gradu. U Limi su ulice \u0161iroke, ali je sam promet izri\u010dito spor, po\u0161to s jedne strane tisu\u0107e i tisu\u0107e auta voze bez ikakvog po\u0161tivanja prometnih pravila, s druge strane u gradu se uvijek ne\u0161to doga\u0111a: karnevali, procesije, demonstracije, nogometne utakmice itd., tako da nam je od aerodroma do&hellip;<\/p>\n","category_list_v2":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14223","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14223"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14223\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14225,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14223\/revisions\/14225"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}