{"id":15016,"date":"2024-06-02T20:40:21","date_gmt":"2024-06-02T18:40:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=15016"},"modified":"2024-06-02T20:40:23","modified_gmt":"2024-06-02T18:40:23","slug":"sveti-vid-mucenik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/sveti-vid-mucenik\/","title":{"rendered":"Sveti Vid – mu\u010denik"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

( +304)<\/strong> spomendan 15. lipnja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sveti Vid spada me\u0111u one svece koje puk veoma \u0161tuje, ali i one o kojima malo povijesno zajam\u010deno znamo. Dodu\u0161e, i oko njega se ovila legenda, no kojoj povjesni\u010dari ne daju nikakvu povijesnu vrijednost. Za njegovu povijesnu opstojnost najsigurnije je jamstvo \u0161tovanje \u0161to se oko njegova lika rano razvilo.<\/p>\n\n\n\n

Kako svi \u017eivotopisci spominju legendu, koja se uz njegov \u017eivot i mu\u010deni\u0161tvo razvila, navest \u0107u je i ja. Oko god. 600. u rimskoj pokrajini Lukaniji napisano je djelo Passio S. Viti (Mu\u010deni\u0161tvo sv. Vida). Prema tome spisu Vid se kao sin bogate ali jo\u0161 poganske obitelji rodio na jugozapadnoj obali otoka Sicilije.<\/p>\n\n\n\n

Kad mu je bilo tek 7 godina morao je zbog svoje vjere i pripadnosti Kristu, zajedno sa svojim odgojiteljem Modestom i hraniteljicom Krescencijom, pobje\u0107i u daleku Lukaniju, budu\u0107i da ga je njegov otac, po imenu Hylas, htio prisiliti na otpad od vjere. Njegov je bijeg pao ba\u0161 u doba velikog Dioklecijanova progonstva pa je Vid i u tu\u0111ini za svoju vjeru morao trpjeti.<\/p>\n\n\n\n

Uhva\u0107en kao kr\u0161\u0107anin, sa svojim je skrbnicima odveden u Rim. Tu je Vid u\u010dinio nekoliko \u010dudesa, me\u0111u njima i \u010dudesno ozdravljenje careva sina, koji bija\u0161e opsjednut. Unato\u010d tomu, bio je sa svojim pratiocima osu\u0111en na smrt. Nakon uobi\u010dajenih mu\u010denja ba\u010den je u kotao vrelog ulja. No iz njega bi spa\u0161en od An\u0111ela koji ga otprati u Lukaniju, gdje mladi\u0107 umre. Prema predaji njegovo bi se mu\u010deni\u0161tvo zbilo na po\u010detku Dioklecijanova progonstva negdje oko g. 304. ili 305. O Vidovu mu\u010deni\u0161tvu postoje tri ina\u010dice koje jo\u0161 uvijek nisu dosta prou\u010dene. Vida ozbiljni povjesni\u010dari smatraju vjerodostojnim mu\u010denikom i prema tome svecem, koji je doista postojao, iako je legenda o njegovu mu\u010deni\u0161tvu mo\u017eda izmi\u0161ljena.<\/p>\n\n\n\n

Njegovo je \u0161tovanje u Crkvi veoma staro, a ra\u0161irilo se po cijeloj Europi. Ve\u0107 svr\u0161etkom V. stolje\u0107a posve\u0107eno mu je nekoliko samostana na Sardiniji i Siciliji, a spominje ih u svojim spisima papa Grgur Veliki. Sve\u010dev se blagdan spominje u Gelazijevu sakramentaru, svim povijesnim martirologijima, u takozvanom Napuljskom mramornom kalendaru, pa \u010dak i u bizantskim sinasarima, \u0161to je znak da se njegovo \u0161tovanje pro\u0161irilo i u isto\u010dnu Crkvu. Prema jednoj donjonjema\u010dkoj predaji, sve\u010devo je tijelo g. 583. sa Sicilije preneseno u Italiju, odakle je g. 756. opat Fulrad od Saint-Denisa prenio u svoj pari\u0161ki samostan. Godine 836. Vidove je relikvije opat Hilduin dao slavnome samostanu Korvey na rijeci Weseru.<\/p>\n\n\n\n

Taj samostan kasnije postade sredi\u0161tem \u0161tovanja sv. Vida. Sv. Vjenceslav, \u010de\u0161ki vojvoda, dobio je u Korveyu ruku sv. Vida i prenio je u Prag, sagradiv\u0161i njemu u \u010dast crkvu. Na temeljima te crkve podi\u0107i \u0107e se kasnije divna gotska katedrala, mo\u017eda jedna od najljep\u0161ih crkava katoli\u010dkoga svijeta. Ve\u0107 sam spomenuo da je sv. Vid veoma \u0161tovan svetac. To neka potvrde i ove brojke: oko 150 mjesta tvrdi da posjeduje dio relikvija sv. Vida, \u0161to je znak da se do toga sveca mnogo dr\u017ealo. U srednjem vijeku bilo je oko 1300 mjesta u kojima se \u0161tovao sv. Vid kao za\u0161titnik, a to zna\u010di i s tolikim brojem crkava, kapela i oltara. On je uvr\u0161ten i u slavnu skupinu takozvanih 14 za\u0161titnika u velikoj nevolji. \u0160tovi\u0161e, me\u0111u tim svecima nosi rekordan broj 34, tj. 34. patronata \u2013 bilo raznih \u017eivotnih nezgoda u kojima ga ljudi zazivaju \u2013 bilo \u0161to ga pojedini stale\u017ei slave kao svoga za\u0161titnika.  U Hrvatskoj ima 123 a u Sloveniji 76 crkava posve\u0107enih Svetom Vidu. Sveti Vid je za\u0161titnik grada Rijeke, koji po njemu nosi srednjevjekovno ime Reka ili Rika Svetog Vida. Ra\u0161irenost kulta Svetog Vida  na oko tisu\u0107u lokaliteta u srednjovjekovnoj Europi ukazuje na njegovu omiljelost u puku, koji ga svrstava u skupinu  takozvanih \u010detrnaest svetih pomo\u0107nika<\/p>\n\n\n\n

Nabrojimo ne\u0161to od toga. Svetog Vida zazivaju u pomo\u0107 padavi\u010dari, histerici, opsjednuti. Njegova se za\u0161tita moli za vrijeme grmljavine, nevremena, po\u017eara, neplodnosti i jalovosti, kad valja izvesti neke te\u0161ke zadatke. Kao svoga za\u0161titnika slave ga apotekari, pivari, gostioni\u010dari, podrumari, kazand\u017eije, vinogradari, glumci, gluhonijemi. Ipak njegova primarna za\u0161tita usmjerena je prema takozvanim demonskim bolestima, kao spomen na izlje\u010denje careva sina. Tu su bolesti danas poznate kao epilepsija, histerija, opsesija,strah od vode (hidrofobija) i otrovnih pauka. Tu spada i nesanica.  Preporu\u010duju mu se i ljudi slabog sluha i vida.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

( +304) spomendan 15. lipnja Sveti Vid spada me\u0111u one svece koje puk veoma \u0161tuje, ali i one o kojima malo povijesno zajam\u010deno znamo. Dodu\u0161e, i oko njega se ovila legenda, no kojoj povjesni\u010dari ne daju nikakvu povijesnu vrijednost. Za njegovu povijesnu opstojnost najsigurnije je jamstvo \u0161tovanje \u0161to se oko njegova lika rano razvilo. Kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":true,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-15016","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":[],"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"( +304) spomendan 15. lipnja Sveti Vid spada me\u0111u one svece koje puk veoma \u0161tuje, ali i one o kojima malo povijesno zajam\u010deno znamo. Dodu\u0161e, i oko njega se ovila legenda, no kojoj povjesni\u010dari ne daju nikakvu povijesnu vrijednost. Za njegovu povijesnu opstojnost najsigurnije je jamstvo \u0161tovanje \u0161to se oko njegova lika rano razvilo. Kako…","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"

( +304) spomendan 15. lipnja Sveti Vid spada me\u0111u one svece koje puk veoma \u0161tuje, ali i one o kojima malo povijesno zajam\u010deno znamo. Dodu\u0161e, i oko njega se ovila legenda, no kojoj povjesni\u010dari ne daju nikakvu povijesnu vrijednost. Za njegovu povijesnu opstojnost najsigurnije je jamstvo \u0161tovanje \u0161to se oko njegova lika rano razvilo. Kako svi \u017eivotopisci spominju legendu, koja se uz njegov \u017eivot i mu\u010deni\u0161tvo razvila, navest \u0107u je i ja. Oko god. 600. u rimskoj pokrajini Lukaniji napisano je djelo Passio S. Viti (Mu\u010deni\u0161tvo sv. Vida). Prema tome spisu Vid se kao sin bogate ali jo\u0161 poganske obitelji…<\/p>\n","category_list_v2":"NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15016","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15016"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15016\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15017,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15016\/revisions\/15017"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15016"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15016"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15016"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}