{"id":15202,"date":"2024-09-08T21:13:45","date_gmt":"2024-09-08T19:13:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=15202"},"modified":"2024-09-08T21:13:46","modified_gmt":"2024-09-08T19:13:46","slug":"sveti-ivan-zlatousti-350-407","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/sveti-ivan-zlatousti-350-407\/","title":{"rendered":"Sveti Ivan Zlatousti (350.-407.)"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Toliko je doga\u0111aja u njegovu kratku \u017eivotu, svega 57 godina, a sve napeto i \u010dudesno.<\/p>\n\n\n\n

Prvo<\/strong>, ro\u0111en u Antiohiji u Siriji oko 350. godine kao sin rimskoga generala Sekunda i Grkinje Antuze, koja je u 20. godini ostala udovica, a Ivanu ne bijahu ni dvije godine. Najvi\u0161e odgoja duguje njoj, majci svojoj, kr\u0161\u0107anki. Kr\u0161ten je u odraslijoj dobi \u017eivota. Zavr\u0161iv\u0161i klasi\u010dan studij, upustio se \u201eu trku po trgu i odu\u0161evljavao kazali\u0161tem\u201d. Potom se priklju\u010dio monasima kod Antiohije.<\/p>\n\n\n\n

Drugo,<\/strong> poslije 6 godina mona\u0161tva zbog zdravlja, koje je sam naru\u0161io nespavanjem i podnose\u0107i hladno\u0107u, morao je napustiti samo\u0107u i lije\u010diti se. Umjesto u kakav sanatorij, on vatrenom du\u0161om hoda po Antiohiji. U 36. godini, tj. 386. zare\u0111en je za sve\u0107enika. Kroz 12 godina propovijedao uzvi\u0161enim stilom i jo\u0161 uzvi\u0161enijim sadr\u017eajem u Antiohiji, gradu od 100.000 kr\u0161\u0107ana, postav\u0161i glasovitim govornikom. Slu\u0161ateljstvo ga \u010desto prekidalo bu\u010dnim pljeskom i vriskom odobravanja!<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107e<\/strong>, glas o njegovu govorni\u0161tvu dopro do carskoga carigradskog dvora. Nije pro\u0161lo ni 12 godina od sve\u0107eni\u010dkoga re\u0111enja, voljom cara Arkadija zare\u0111uje ga za biskupa aleksandrijski patrijarh Teofil, 26. velja\u010de 398., iako se tomu izboru svojski odupirao. Nije tomu bio sklon ni Teofil, ali nije bilo druge. Carska je ja\u010da. I odmah b\u00ee imenovan patrijarhom u Carigradu, prvom sjedi\u0161tu, poslije Rima, na Istoku. \u010cim se zabiskupio, dao se na obnovu Crkve, u vrhu i u svakom dijelu crkvenoga tijela. Svatko na svoje mjesto: i biskupi, i monasi, i sve\u0107enici, i \u010dasne, i \u010dasnici, i car! Ali njegova se revnost ubrzo nasukala na otpor carskoga komfora. Narod ga voli i vrjednuje, a kler obezvrje\u0111uje. \u017destoko ljutita na njega carica Eudoksija i njezin prvi ministar Eutropije. A s druge strane, one aleksandrijske, patrijarh Teofil \u2013 ime mu zna\u010di bogoljub \u2013 \u017eedan za prvom, carigradskom stolicom, pa mu stao stavljati \u201eklipove u to\u010dkove\u201c. Budu\u0107i da je primio k sebi monahe koje je on, Teofil, optu\u017een zbog origenizma, protjerao, to Zlatoustom bija\u0161e prilika da i sam bude optu\u017een zbog origenizma, tj. nauka da \u0107e se na svr\u0161etku svr\u0161etaka svi listom spasiti, i vragovi. Tako do\u0111e, 403. godine, do glasovite \u201eSinode kod hrasta\u201d kod Kalcedona, u blizini Carigrada, gdje b\u00ee optu\u017een sa 46 optu\u017eaba, sve jedna gora od druge, i oboren s patrijar\u0161ke katedre. Tra\u017eio je da ga sudi ekumenski koncil, a ne neprijatelji. Narod ga branio, ali car poslao svoje trupe. Kada je po\u010dela te\u0107i krv ulicama Carigrada, svrgnuti se patrijarh Ivan tre\u0107i dan predao i odveli ga u progonstvo. Ali se ubrzo pomirio s caricom Eudoksijom i ponovo vra\u0107en u Grad. Me\u0111utim, kada je iste godine u jednome svom govoru bocnuo caricu uspore\u0111uju\u0107i je s Herodovom Herodijadom, tomu jadu vi\u0161e nije bilo kraja. Carica mu ne dolazi na Bo\u017ei\u0107nu liturgiju. Zamrznuti odnosi. Rehabilitirani se patrijarh Zlatousti obra\u0107a na Rim, papi Inocentu I. (401.-417.). Papina pisma caru i puku, i njegovi poslanici, koje car nije htio primiti, ni\u0161ta ne koriste. Bilo je sve prekasno. Iz Carigrada prognan u Kukuz, \u201eosamljeni armenski gradi\u0107\u201d, u koji dospijeva nakon 60 dana mrcvarenja, \u201eumoran i bolestan\u201d. Ne preostaje mu drugo doli pismima tje\u0161iti svoje prista\u0161e. Osobito su mu glasovita pisma vjernoj \u201e\u0111akonici\u201c ili poslu\u017eiteljici Olimpiji. Ali i na njegove sljedbenike navalili progoni. Budu\u0107i da je jednom k njemu u Kukuz dohrlilo pravo hodo\u010da\u0161\u0107e iskrenih prijatelja, i jer je uspostavio vezu s Papom, koji je spremao ekumenski koncil da ga posve rehabilitira, progonitelji ga odatle progone 1.400 km dalje, na Crno more, u podno\u017eje Kavkaza. Nakon 4 godine izgnanstva kona\u010dno ispu\u0161ta duh izgovaraju\u0107i omiljele rije\u010di: \u201eSlava Bogu na svemu. Amen\u201d, nagrcav\u0161i se patnje do grla. Bilo je to kod Komane na Crnome moru, 14. rujna 407. godine (spomendan mu se slavi 13. rujna, a 14. rujna Kri\u017eevo).<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrto<\/strong>, nakon njegove smrti sve se po\u010dinje vra\u0107ati i obra\u0107ati. Na zahtjev Rima \u2013 uvjet bija\u0161e obnova zajedni\u0161tva s Istokom \u2013 ne pro\u0111e ni 10 godina od Zlatoustove smrti, a ve\u0107 ulazi u Misni kanon gdje ga kao mu\u010denika spominju i njegovi ljuti protivnici u \u017eivotu, me\u0111u kojima i sv. \u0106iril Aleksandrijski, Teofilov ne\u0107ak, i sv. Epifanije. Car Teodozije, Eudoksijin sin, ve\u0107 438. godine vra\u0107a mu kosti u Carigrad. Danas se ne zna gdje su. Mnogi se gradovi di\u010de da mu posjeduju glavu, jezik ili koju drugu relikviju: Moskva, Rim, Kijev, Messina, Mainz, Venecija, Atos, Dubrovnik. <\/p>\n\n\n\n

Zbog svoje zlatne govorljivosti prozvan je od 6. stolje\u0107a Zlatoustim, Chrisostomos.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Spisi.<\/strong> Jedan je od najplodnijih pisaca svetoota\u010dkoga doba. Najpoznatije mu je djelo, postalo ve\u0107 klasi\u010dno, O sve\u0107eni\u0161tvu<\/em>. Zna\u010dajan mu je spis O Bo\u017ejoj Providnosti<\/em>. Zatim O 58 izabranih psalama.<\/em> Bezbroj djela o svemu, najvi\u0161e biblijskih komentara. Osobito o sv. Pavlu. Neki ka\u017eu da ni sam sv. Pavao ne bi mogao protuma\u010diti sama sebe bolje od svoga poklonika i \u0161tovatelja Zlatoustoga. A oko 1.000 patvorenih, krivih spisa. Crkva ga proglasila svojim nau\u010diteljem, odnosno papa Pio V. sveti, godine 1568. On sa sv. Atanazijem Aleksandrijskim s jedne strane, a sv. Ambrozije i sv. Augustin s druge strane dr\u017ee Petrovu katedru u Bazilici u Vatikanu. Dvojica crkvenih nau\u010ditelja s Istoka, dvojica sa Zapada.<\/p>\n\n\n\n

Na hrvatski mu je preveo i bilje\u0161kama popratio Krsne pouke \u2013 Catecheses baptismales<\/em> franjevac Marijan Mandac, Makarska, 2002. A Ante Frani\u0107 preveo je Govore i homilije o nadi u uskrsnu\u0107e<\/em>, te Govore i homilije o strpljivosti, uskrsnu\u0107u i pashalnom otajstvu Kristovu,<\/em> Verbum, Split, 2018.<\/p>\n\n\n\n

Zagovor<\/strong>. \u0160to su ga vi\u0161e progonili, to se on vi\u0161e borio i molio za pravdu, istinu i mir. I izgovorenom i pisanom rije\u010dju. Nije se bojao ni vojske ni cara, ni Sinode kod hrasta. Nije \u017ealio nikakve \u017ertve, a postao je \u017ertvom koja je pobijedila svoje protivnike. Gotovo je bio ve\u0107i u smrti nego za \u017eivota. Neka zagovara Crkvu Bo\u017eju s Papom na \u010delu da Istina pobijedi la\u017ei, Pravda nepravde, a Mir nemire i nerede!<\/p>\n\n\n\n

Mons. Ratko Peri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Toliko je doga\u0111aja u njegovu kratku \u017eivotu, svega 57 godina, a sve napeto i \u010dudesno. Prvo, ro\u0111en u Antiohiji u Siriji oko 350. godine kao sin rimskoga generala Sekunda i Grkinje Antuze, koja je u 20. godini ostala udovica, a Ivanu ne bijahu ni dvije godine. Najvi\u0161e odgoja duguje njoj, majci svojoj, kr\u0161\u0107anki. Kr\u0161ten je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-15202","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":[],"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"Toliko je doga\u0111aja u njegovu kratku \u017eivotu, svega 57 godina, a sve napeto i \u010dudesno. Prvo, ro\u0111en u Antiohiji u Siriji oko 350. godine kao sin rimskoga generala Sekunda i Grkinje Antuze, koja je u 20. godini ostala udovica, a Ivanu ne bijahu ni dvije godine. Najvi\u0161e odgoja duguje njoj, majci svojoj, kr\u0161\u0107anki. Kr\u0161ten je…","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"

Toliko je doga\u0111aja u njegovu kratku \u017eivotu, svega 57 godina, a sve napeto i \u010dudesno. Prvo, ro\u0111en u Antiohiji u Siriji oko 350. godine kao sin rimskoga generala Sekunda i Grkinje Antuze, koja je u 20. godini ostala udovica, a Ivanu ne bijahu ni dvije godine. Najvi\u0161e odgoja duguje njoj, majci svojoj, kr\u0161\u0107anki. Kr\u0161ten je u odraslijoj dobi \u017eivota. Zavr\u0161iv\u0161i klasi\u010dan studij, upustio se \u201eu trku po trgu i odu\u0161evljavao kazali\u0161tem\u201d. Potom se priklju\u010dio monasima kod Antiohije. Drugo, poslije 6 godina mona\u0161tva zbog zdravlja, koje je sam naru\u0161io nespavanjem i podnose\u0107i hladno\u0107u, morao je napustiti samo\u0107u i lije\u010diti se. Umjesto u…<\/p>\n","category_list_v2":"NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15202","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15202"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15202\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15204,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15202\/revisions\/15204"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15202"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15202"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15202"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}