{"id":15957,"date":"2025-03-09T15:59:56","date_gmt":"2025-03-09T14:59:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=15957"},"modified":"2025-03-09T17:19:18","modified_gmt":"2025-03-09T16:19:18","slug":"sedam-stvari-koje-bi-svaki-katolik-trebao-znati-o-korizmi-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/sedam-stvari-koje-bi-svaki-katolik-trebao-znati-o-korizmi-4\/","title":{"rendered":"Sedam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o korizmi"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U\u0161li smo u korizmeno vrijeme, a evo \u0161to bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju.<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Miodrag Vojvodi\u0107<\/p>\n\n\n\n

1. NAZIV<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Naziv korizma<\/em> dolazi od latinskog naziva quadragesima<\/em> (\u010detrdesetnica).  Rije\u010d korizma<\/em> (\u010detrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).<\/p>\n\n\n\n

2. SMISAO<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Smisao i sadr\u017eaj korizmenog vremena sa\u017eeto izra\u017eava Direktorij o pu\u010dkoj pobo\u017enosti i liturgiji<\/em> u kojem \u010ditamo:<\/p>\n\n\n\n

Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspolo\u017euje za slavlje Vazma. Vrijeme slu\u0161anja Bo\u017eje rije\u010di i obra\u0107enja, priprave i spomena kr\u0161tenja, pomirenja s Bogom te s bra\u0107om i sestrama, vrijeme \u010de\u0161\u0107ega posezanja za \u2018oru\u017ejem kr\u0161\u0107anske pokore\u2019: molitvom, postom i dobrim djelima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Krsni vid korizme o\u010dituje se u njezinom shva\u0107anju ne samo kao priprave nekr\u0161tenih na kr\u0161tenje ve\u0107 i priprave cijele zajednice na slavlje spomena vlastitog kr\u0161tenja u vazmenoj no\u0107i. Pokorni\u010dki vid korizme ostvaruje se postom, molitvom i djelima ljubavi.<\/p>\n\n\n\n

3. POVIJEST<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od samih po\u010detaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog ili dva dana posta o \u010demu po\u010detkom 3. stolje\u0107a svjedo\u010di Hipolit Rimski. \u010cetrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stolje\u0107a, a zapo\u010dinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stolje\u0107a po\u010detak korizme pomi\u010de se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Od kraja 11. stolje\u0107a pepeo se radio maslinovih ili palminih gran\u010dica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo ozna\u010dava ozbiljnost i pokoru, \u010dime je obilje\u017eeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnu\u0107e. Ta se srijeda stoga naziva Pepelnica<\/em>. Korizma je, dakle, od samih po\u010detaka imala trostruko zna\u010denje: 1. <\/strong>vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki \u010detvrtak, 2. <\/strong>vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente inicijacije u Vazmenom bdijenju te 3. <\/strong>vrijeme priprave ostalih vjernika na vazmene blagdane.<\/p>\n\n\n\n

4. TRAJANJE<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga \u010detvrtka, to jest Mise ve\u010dere Gospodnje kojom zapo\u010dinje Vazmeno trodnevlje.<\/p>\n\n\n\n

Iako korizma zavr\u0161ava na Veliki \u010detvrtak, to ne zna\u010di kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budu\u0107i da Vazmeno trodnevlje predstavlja sjajni vrhunac \u010ditave liturgijske godine<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Spomenimo kako se \u010detrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:<\/p>\n\n\n\n