{"id":16130,"date":"2025-04-12T22:48:31","date_gmt":"2025-04-12T20:48:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=16130"},"modified":"2025-04-12T22:48:32","modified_gmt":"2025-04-12T20:48:32","slug":"sto-crkva-slavi-na-veliki-petak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/sto-crkva-slavi-na-veliki-petak\/","title":{"rendered":"\u0160TO CRKVA SLAVI NA VELIKI PETAK?"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>1. \u0160TO CRKVA SLAVI NA VELIKI PETAK?<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>O sadr\u017eaju slavlja Velikoga petka govori nam papa Benedikt XVI:<\/p>\n\n\n\n<p><em>Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predvi\u0111a slavljenje svete mise, no kr\u0161\u0107anska se zajednica okuplja kako bi promi\u0161ljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje priti\u0161\u0107e \u010dovje\u010danstvo i kako bi se ponovno, u svjetlu Bo\u017eje Rije\u010di i potpomognuta dojmljivim liturgijskim \u010dinima, spomenula Gospodinovih patnji\u2026 Tuma\u010de\u0107i Veliki petak, sveti Ivan Zlatousti primje\u0107uje:&nbsp;Prije je kri\u017e ozna\u010davao prezrenost, no danas je on nada spasenja. Postao je doista izvorom beskrajnih dobara; oslobodio nas je zablude, otjerao je na\u0161e tmine, pomirio nas je s Bogom, od nas koji smo bili neprijatelji Bo\u017eji na\u010dinio je svoje uku\u0107ane, od stranaca na\u010dinio nas je svojim bli\u017enjima: ovaj je kri\u017e uni\u0161tenje neprijateljstva, izvor mira, spremi\u0161te na\u0161ega blaga&nbsp;(De cruce et latrone, I,1,4).&nbsp;(Iz kateheza Benedikta XVI.)<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Ni na Veliki petak Crkva ne razdvaja otajstvo kri\u017ea od uskrsnu\u0107a. To vidimo osobito iz drevne&nbsp;antifone koja je preporu\u010dena za pjevanje pri klanjanju sabranih vjernika kri\u017eu:&nbsp;<em>Tvome kri\u017eu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i slavimo sveto uskrsnu\u0107e tvoje, jer evo: drveta radi nastade radost u cijelome svijetu<\/em>. U \u017ealosti za Kristom na kri\u017e raspetim Crkva se raduje \u0161to je smrt Kristova po\u010detak ljudskog otkupljenja. Uz to crvena liturgijska boja, a ne crna kao nekada, nagla\u0161ava i podsje\u0107a kako Veliki petak nije dan tuge, ve\u0107 razmatranja Kristove smrti kao izvori\u0161ta na\u0161ega spasenja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>2.&nbsp;POVIJESNI RAZVOJ<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U prvim stolje\u0107ima kr\u0161\u0107ani na Veliki petak nisu imali posebno liturgijsko slavlje. U 4. stolje\u0107u oblikuju se razli\u010dita neeuharistijska slavlja u \u010demu je glavni uzor ponovno bila jeruzalemska Crkva. U sredi\u0161tu je bilo bogoslu\u017eje rije\u010di i klanjanje kri\u017eu. U Rimu se na Veliki petak najprije odr\u017eavalo samo bogoslu\u017eje rije\u010di s \u010ditanjima, molitvama i pjesmama, a od 7. stolje\u0107a oblikuje se procesija od Lateranske bazilike do rimske crkve svetog Kri\u017ea gdje se \u010dastila relikvija Kri\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<p>Dana\u0161nja liturgija Velikog petka sastoji se od tri dijela: slu\u017ebe rije\u010di, klanjanja kri\u017eu te svete pri\u010desti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>3. SLU\u017dBA RIJE\u010cI<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Liturgija Velikog petka zapo\u010dinje \u0161utnjom.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Sve\u0107enik i slu\u017ebenici u \u0161utnji idu k oltaru bez pjevanja. Ako treba re\u0107i koju rije\u010d uvoda, nek se ka\u017ee prije ulaska slu\u017ebenika. Sve\u0107enik i slu\u017ebenici iska\u017eu po\u010dast oltaru i padnu ni\u010dice na lica; ova prostracija, vlastita obredu ovog dana, neka se marljivo \u010duva, a zna\u010di kako poni\u017eenje&nbsp;zemaljskog \u010dovjeka&nbsp;tako \u017ealost i bol Crkve. A vjernici za vrijeme ulaska slu\u017ebenika stoje te poslije kleknu i tiho mole. (Br. 65).<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nakon molitve slijedi \u010ditanje Bo\u017eje rije\u010di:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\" data-block-type=\"core\">\n<li data-block-type=\"core\">Knjiga proroka Izaije (Iz 52, 13 \u2013 53, 12 \u2013 \u010detvrta pjesma o Sluzi Gospodnjem)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">Psalam (Ps 31, 2.6.12-13.15-17.25 \u2013 tebi se Gospodine utje\u010dem)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">Poslanica Hebrejima (Heb 4, 14-16; 5,7-9 \u2013 Krist \u2013 Veliki sve\u0107enik)<\/li>\n\n\n\n<li data-block-type=\"core\">Muka Gospodina na\u0161ega Isusa Krista po Ivanu (Iv 18, 1 \u2013 19, 42)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>4.&nbsp;KLANJANJE KRI\u017dU<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>Neka se ovaj obred izvr\u0161i sve\u010dano\u0161\u0107u koja je dostojna ovog otajstva na\u0161ega spasenja: i poziv na pokazivanju kri\u017ea i odgovor naroda neka se pjeva i nek se ne propusti \u0161utnja puna po\u0161tovanja poslije svakog poklona, dok sve\u0107enik stoji i dr\u017ei uzdignut kri\u017e.&nbsp;Neka se kri\u017e pru\u017ei na poklon svakome vjerniku, jer je osobni poklon kri\u017eu poglaviti element u ovom slavlju i neka se samo u preobilnom mno\u0161tvu naroda upotrijebi obred poklona sviju zajedno.&nbsp;Neka se za klanjanje dade samo jedan kri\u017e, jer to tra\u017ei istinitost znaka.&nbsp;(Br. 69)<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>5. SVETA PRI\u010cEST<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Posljednji dio obreda je sveta pri\u010dest koja je na Veliki \u010detvrtak pohranjena na pokrajnjem oltaru. Obred po\u010dinje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, ve\u0107 se samo pristupa pri\u010desti. Nakon kratke molitve u ti\u0161ini, mole se dvije molitve: popri\u010desna koja zahvaljuje za \u017eivot, darovan smr\u0107u i uskrsnu\u0107em Kristovim, te molitva nad narodom koja je tako\u0111er vazmene naravi, spominju\u0107i na\u0161u nadu u uskrsnu\u0107e s Kristom. Crkva zatim uranja u ti\u0161inu i\u0161\u010dekivanja Gospodina. Ti\u0161ina je u crkvi i srcima vjernika, ti\u0161ina kojom Bog progovara onima koji su ga spremni slu\u0161ati \u2013 Spasitelj je mrtav da bi nas smrtne izveo u vje\u010dni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>6. POBO\u017dNOSTI VELIKOG PETKA<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>O bogatstvu razli\u010ditih oblika pu\u010dkih pobo\u017enosti vezanih uz Veliki petak papa Beneditk XVI. pi\u0161e:<\/p>\n\n\n\n<p><em>Kako bi se s ve\u0107im sudjelovanjem pro\u017eivjela Otkupiteljeva muka, kr\u0161\u0107anska je predaja razvila mnogostruke iskaze pu\u010dke pobo\u017enosti, me\u0111u kojima su poznate procesije Velikoga petka pra\u0107ene dojmljivim obredima koji se ponavljaju svake godine. No, postoji i pobo\u017ena vje\u017eba Kri\u017enoga puta koja nam kroz cijelu godinu nudi mogu\u0107nost da jo\u0161 dublje ure\u017eemo u svoju du\u0161u otajstvo kri\u017ea. Mogli bismo re\u0107i, koriste\u0107i se izri\u010dajem svetog Leona Velikog, da nas Kri\u017eni put odgaja da&nbsp;raspetoga Krista gledamo o\u010dima srca, tako da u njegovu tijelu prepoznamo svoje vlastito tijelo. Upravo je u tome prava mudrost kr\u0161\u0107anina.<\/em><em><\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>7.&nbsp;STROGI POST I NEMRS<\/strong><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na Veliki petak Muke Gospodnje, kao i na \u010cistu srijedu ili Pepelnicu, obavezan je dan pokore u cijeloj Crkvi i to&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.bitno.net\/vjera\/sto-je-post-sto-nemrs\/\"><strong>nemrsom i postom<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Post za katolika zna\u010di uzeti samo jedan puni obrok u danu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nemrs zna\u010di ne jesti meso.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema sada\u0161njoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navr\u0161ene 18. do zapo\u010dete 60. godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Zakon nemrsa obvezuje one koji su navr\u0161ili 14. godinu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Posta su oslobo\u0111ene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave te\u0161kim fizi\u010dkim radom (prema potrebi).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>1. \u0160TO CRKVA SLAVI NA VELIKI PETAK? O sadr\u017eaju slavlja Velikoga petka govori nam papa Benedikt XVI: Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predvi\u0111a slavljenje svete mise, no kr\u0161\u0107anska se zajednica okuplja kako bi promi\u0161ljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje priti\u0161\u0107e \u010dovje\u010danstvo i kako [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-16130","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":[],"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"1. \u0160TO CRKVA SLAVI NA VELIKI PETAK? O sadr\u017eaju slavlja Velikoga petka govori nam papa Benedikt XVI: Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predvi\u0111a slavljenje svete mise, no kr\u0161\u0107anska se zajednica okuplja kako bi promi\u0161ljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje priti\u0161\u0107e \u010dovje\u010danstvo i kako&hellip;","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"<p>1. \u0160TO CRKVA SLAVI NA VELIKI PETAK? O sadr\u017eaju slavlja Velikoga petka govori nam papa Benedikt XVI: Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predvi\u0111a slavljenje svete mise, no kr\u0161\u0107anska se zajednica okuplja kako bi promi\u0161ljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje priti\u0161\u0107e \u010dovje\u010danstvo i kako bi se ponovno, u svjetlu Bo\u017eje Rije\u010di i potpomognuta dojmljivim liturgijskim \u010dinima, spomenula Gospodinovih patnji\u2026 Tuma\u010de\u0107i Veliki petak, sveti Ivan Zlatousti primje\u0107uje:&nbsp;Prije je kri\u017e ozna\u010davao prezrenost, no danas je on nada spasenja. Postao je doista izvorom beskrajnih dobara; oslobodio nas je zablude, otjerao je na\u0161e&hellip;<\/p>\n","category_list_v2":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16130","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16130"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16130\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16131,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16130\/revisions\/16131"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16130"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16130"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16130"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}