{"id":16280,"date":"2025-05-04T21:49:05","date_gmt":"2025-05-04T19:49:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=16280"},"modified":"2025-05-04T21:49:06","modified_gmt":"2025-05-04T19:49:06","slug":"gospa-trsatska-10-svibnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/gospa-trsatska-10-svibnja\/","title":{"rendered":"Gospa Trsatska \u2013 10. svibnja"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-image alignleft size-large is-resized\" data-block-type=\"core\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"588\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/naslovnica-Marijin-Trsat-1-2017-588x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-16281\" style=\"width:153px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/naslovnica-Marijin-Trsat-1-2017-588x1024.jpg 588w, https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/naslovnica-Marijin-Trsat-1-2017-172x300.jpg 172w, https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/naslovnica-Marijin-Trsat-1-2017-768x1338.jpg 768w, https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/naslovnica-Marijin-Trsat-1-2017-882x1536.jpg 882w, https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/naslovnica-Marijin-Trsat-1-2017-1176x2048.jpg 1176w, https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/naslovnica-Marijin-Trsat-1-2017.jpg 1364w\" sizes=\"auto, (max-width: 588px) 100vw, 588px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Trsatske sedamstoljetno je mjesto osobitoga vjerskog i kulturnog doga\u0111anja i trajnog vjerni\u010dkog okupljanja, ujedno i najstarije hrvatsko marijansko sveti\u0161te s kontinuiranim \u0161tovanjem Majke Bo\u017eje. Danas je Trsatsko sveti\u0161te najzna\u010dajnije marijansko pro\u0161teni\u0161te u zapadnoj Hrvatskoj i duhovno sredi\u0161te Rije\u010dke metropolije. Na Trsat dolaze hodo\u010dasnici iz kontinentalnog dijela Hrvatske, ali i iz Slovenije, Italije i Austrije.<\/p>\n\n\n\n<p>Sveti\u0161te na Trsatu je najve\u0107a i najslavnija zadu\u017ebina hrvatskih knezova Frankopana. Slavni Martin Frankopan pozvao je 1453. godine franjevce da slu\u017ee hodo\u010dasnicima. Kroz pet i pol stolje\u0107a \u017eivjeli su u trsatskom samostanu brojni franjevci koji slu\u017ee hodo\u010dasnicima, ali su svojim djelovanjem na kulturnom polju zadu\u017eili hrvatsku povijest i kulturu. Franjeva\u010dki samostan na Trsatu danas je pak spomenik kulture i sredi\u0161te kulturnih doga\u0111anja u gradu Rijeci.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz sveti\u0161te je vezana legenda o tome da je 10. svibnja 1291. godine Sveta Nazaretska ku\u0107ica, u kojoj je \u017eivjela sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, \u010dudesno prenesena iz Nazareta na Trsat. Zato se vi\u0161e od sedam stotina godina na Trsatu \u2013 hrvatskom Nazaretu \u2013 upu\u0107uju molitve svetoj Obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p>A 10. prosinca 1294. godine (to\u010dno tri godine i sedam mjeseci nakon \u010dudesnoga prijenosa) Ku\u0107ica je nestala s Trsata i na\u0161la se na drugoj strani Jadrana, u \u0161umici nedaleko Loreta. Papa Urban V. je 1367. godine, za utjehu hrvatskim vjernicima koji su u Loretu plakali za Svetom Nazaretskom ku\u0107icom, trsatskom sveti\u0161tu darovao Gospinu sliku koja se otada nalazi na oltaru na\u0161eg Sveti\u0161ta i sve do danas \u010dasti kao Majka Milosti ili Majka Bo\u017eja Trsatska.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je napisao zagreba\u010dki nadbiskup kardinal Josip Bozani\u0107, \u201c<em>Marijin Trsat je osobit povijesni, vjerski, kulturni i graditeljski sklop koji \u010dine Sveti\u0161te Gospe Trsatske i franjeva\u010dki samostan, boravi\u0161te \u010duvara tog Sveti\u0161ta. Naravno, srce je tog sklopa Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje i ono Marijinu Trsatu daje&nbsp;snagu privla\u010dnosti u pro\u0161losti i danas. Ono je i obiteljsko sveti\u0161te, jer su mu po\u010deci vezani uz tradiciju o boravku Marijine ku\u0107ice na Trsatu, prije dolaska u Loreto. Zato je Loreto sestrinsko sveti\u0161te, a Trsat s pravom nosi naslov Hrvatski Nazaret. Ve\u0107 odavno je i najpopularnije sveti\u0161te pomoraca Kvarnerskog zaljeva i duhovno sredi\u0161te zapadne Hrvatske. Iako ima i svoju predfranjeva\u010dku povijest, koju je te\u0161ko precizno razlu\u010diti od legende, bitno ga je oblikovalo stoljetno slu\u017eenje franjevaca koji su ga obilje\u017eili izvornom snagom franjeva\u010dke pobo\u017enosti, bliske \u0161irokom puku.<\/em>\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Kapela zavjetnih darova je jedini iz temelja noviji dio samostanskog kompleksa, a gra\u0111ena je po\u010detkom 20. stolje\u0107a. U njoj su, u rasponu od drvorezbarene skulpture preko srebrnine i drugih zavjetnih darova, naivnog slikarstva koje narativno opisuje konkretan doga\u0111aj, zavjetnih prikaza brodova u oluji, goblena, odba\u010denih \u0161taka i sli\u010dnih pomagala, prezentirana svjedo\u010danstva o \u010dudesnim izbavljenjima i ozdravljenjima prema zagovoru Majke Bo\u017eje Trsatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Osobito su dojmljivi prikazi iz smrtnih pogibelji \u010dudom spa\u0161ene djece. Izlo\u0161ci se stalno mijenjaju i nadopunjuju novim darovima. Sve do druge polovice 20. stolje\u0107a ve\u0107ina je zavjetnih darova bila izlo\u017eena na zidu same crkve. Kapelom dominira vrsna goti\u010dka skulptura Gospe Slunjske iz 15. stolje\u0107a. Gospu su franjevci krajem 16. stolje\u0107a pred Turcima sklonili najprije u Senj, pa ubrzo na Trsat. Stolje\u0107ima se \u010duvala u samom sveti\u0161tu trsatske crkve.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Trsatske sedamstoljetno je mjesto osobitoga vjerskog i kulturnog doga\u0111anja i trajnog vjerni\u010dkog okupljanja, ujedno i najstarije hrvatsko marijansko sveti\u0161te s kontinuiranim \u0161tovanjem Majke Bo\u017eje. Danas je Trsatsko sveti\u0161te najzna\u010dajnije marijansko pro\u0161teni\u0161te u zapadnoj Hrvatskoj i duhovno sredi\u0161te Rije\u010dke metropolije. Na Trsat dolaze hodo\u010dasnici iz kontinentalnog dijela Hrvatske, ali i iz Slovenije, Italije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-16280","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":[],"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Trsatske sedamstoljetno je mjesto osobitoga vjerskog i kulturnog doga\u0111anja i trajnog vjerni\u010dkog okupljanja, ujedno i najstarije hrvatsko marijansko sveti\u0161te s kontinuiranim \u0161tovanjem Majke Bo\u017eje. Danas je Trsatsko sveti\u0161te najzna\u010dajnije marijansko pro\u0161teni\u0161te u zapadnoj Hrvatskoj i duhovno sredi\u0161te Rije\u010dke metropolije. Na Trsat dolaze hodo\u010dasnici iz kontinentalnog dijela Hrvatske, ali i iz Slovenije, Italije&hellip;","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"<p>Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Trsatske sedamstoljetno je mjesto osobitoga vjerskog i kulturnog doga\u0111anja i trajnog vjerni\u010dkog okupljanja, ujedno i najstarije hrvatsko marijansko sveti\u0161te s kontinuiranim \u0161tovanjem Majke Bo\u017eje. Danas je Trsatsko sveti\u0161te najzna\u010dajnije marijansko pro\u0161teni\u0161te u zapadnoj Hrvatskoj i duhovno sredi\u0161te Rije\u010dke metropolije. Na Trsat dolaze hodo\u010dasnici iz kontinentalnog dijela Hrvatske, ali i iz Slovenije, Italije i Austrije. Sveti\u0161te na Trsatu je najve\u0107a i najslavnija zadu\u017ebina hrvatskih knezova Frankopana. Slavni Martin Frankopan pozvao je 1453. godine franjevce da slu\u017ee hodo\u010dasnicima. Kroz pet i pol stolje\u0107a \u017eivjeli su u trsatskom samostanu brojni franjevci koji slu\u017ee hodo\u010dasnicima, ali su svojim djelovanjem na kulturnom&hellip;<\/p>\n","category_list_v2":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16280","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16280"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16280\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16282,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16280\/revisions\/16282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}