{"id":17090,"date":"2026-01-25T13:29:13","date_gmt":"2026-01-25T12:29:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=17090"},"modified":"2026-01-25T13:29:15","modified_gmt":"2026-01-25T12:29:15","slug":"sveti-toma-akvinski-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/sveti-toma-akvinski-2\/","title":{"rendered":"Sveti Toma Akvinski"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

sve\u0107enik, dominikanac i crkveni nau\u010ditelj<\/strong> (1225. – 1274.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

spomendan 28. sije\u010dnja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sveti Toma, kojega Crkva slavi 28. sije\u010dnja, pripada svakako u red jednog od najve\u0107ih crkvenih umova. Ro\u0111en je 1225. u dvorcu Akvino u ju\u017enoj Italiji. Od malena je pokazivao veliku \u017eelju za znanjem a zavr\u0161avaju\u0107i visoke \u0161kole u Napulju upozna se s dominikanskim redom. Roditelji su se protivili da on kao plemi\u0107ki sin stupi u prosja\u010dki red. Unato\u010d protivljenjima postao je dominikanac a poglavari vidjev\u0161i njegove ogromne intelektualne sposobnosti \u0161alju ga u\u010denjaku Svetom Albertu Velikom.
Ve\u0107 s 23 godine \u017eivota Sveti Toma je postao profesor. Predavao je u Parizu, Rimu i Napulju. Kraj sve svoje velike u\u010denosti ostao je uvijek jednostavan, ponizan i bezazlen redovnik. U poniznosti je postojano odbijao sve ponu\u0111ene mu crkvene \u010dasti. Njegov bistri duh dobro je shvatio da je poniznost evan\u0111eoska krepost i da vi\u0161e vrijedi od sve u\u010denosti, slave i po\u010dasti. Zato je uvijek htio ostati malen.<\/p>\n\n\n\n

Sveti Toma je napisao mno\u0161tvo filozofskih i teolo\u0161kih djela, a najslavnije mu je bez sumnje djelo Teolo\u0161ka suma u tri dijela u kojoj je sustavno obradio svu teologiju. Djelo je prevedeno na sve svjetske jezike te u teolo\u0161koj knji\u017eevnosti zauzima sve do danas jedinstven polo\u017eaj. Sveti Toma je bio i mistik. \u017darko je \u0161tovao Presveti Sakrament te o njemu ispjevao najljep\u0161e himne kao \u0161to su: “Hvali Sion Spasitelja”, “Klanjam ti se smjerno, tajni Bo\u017ee na\u0161”, “Usta moja uzdi\u017eite preslavnome tijelu glas”!<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o Crkvi Sv. Toma izri\u010de i ovu lijepu misao: “Isus je prihvatio muku iz velike \u017eelje koju je imao da sebi ujedini Crkvu kao svoju Zaru\u010dnicu.”<\/p>\n\n\n\n

Sveti Toma zdru\u017eio je u sebi najve\u0107u u\u010denost i najdublju pobo\u017enost. U\u010denost bez pobo\u017enosti ne bi ba\u0161 mnogo vrijedila. On je bio i odvi\u0161e bistar duh pa je to dobro znao, ali nije ostao samo kod znanja, ve\u0107 je i svim srcem gajio iskrenu i duboku pobo\u017enost. Bio je ne samo velik u\u010denjak ve\u0107 i velik Svetac.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u teolozima koji su raspravljali o Euharistiji, prvo mjesto pripada Svetom Tomi Akvinskom. On je promislio o \u201cOtajstvu\u201d upotrijebiv\u0161i sav napor razuma i svu poniznost i \u0161tovanje svoje vjere. Tako Sv. Toma u\u010di da je Euharistija izvor i cilj svih Sakramenata. Ona je \u201csavr\u0161eni i potpuni Sakrament Gospodinove Muke i utoliko sadr\u017ei samoga Krista u njegovoj Muci,\u201d a \u010dovjek je preko tog Sakramenta sudionik te Muke. Euharistija po Sv. Tomi sada daje spasenje, a predozna\u010duje zajedni\u0161tvo s Bogom u slavi. Autor je svih liturgijskih tekstova Tijelova po zadu\u017eenju Pape Urbana IV. koji je 24. svibnja 1264. godine proglasio blagdan Tijelova. \u017divotopisci govore o silnom po\u0161tovanju i ljubavi Svetog Tome prema Gospodinu u Euharistiji: \u201cBio je iznad svega pobo\u017ean prema presvetom Oltarskom Sakramentu. Kao \u0161to mu je bilo dano da o Euharistiji pi\u0161e s velikim dubinama, tako je primio milost da je slavi s velikom pobo\u017eno\u0161\u0107u. \u010cesto je za vrijeme Svete Mise bio obuzet tolikom ljubavlju i pobo\u017eno\u0161\u0107u da je znao biti sav obliven suzama. Sveta su ga otajstva tako velikog Sakramenta obuzimala i nadahnjivala svojim darovima. Euharistijska teologija je u njemu postala \u017eivot i plamtjela u molitvi.\u201d U\u010dinak Svete Pri\u010desti je ovako objasnio Sv. Toma: \u201cEuharistijski Kruh mjesto da se izmjeni u onoga, koji ga blaguje, on pretvara svoga blagovatelja u se. Dosljedno tome glavni u\u010dinak ovoga Sakramenta jest takva pretvorba \u010dovjeka u Krista, da on mo\u017ee s pravom re\u0107i: \u2018\u017divim ja, ali ne \u017eivim ja, nego \u017eivi u meni Krist!\u2019\u201dKad je jednom kle\u010dao pred Raspelom, sam Spasitelj mu je progovorio: \u201cTi si o Meni tako lijepo pisao, \u0161to \u017eeli\u0161 kao nagradu?\u201d Sveti Toma je odgovorio: \u201cSamo Tebe, Gospodine!\u201d Tri mjeseca prije smrti, 6. prosinca 1273. slu\u017eio je Svetu Misu u kapeli Svetog Nikole u Napulju. Pao je u zanos i do\u017eivio viziju Neba. Dobio je duboku spoznaju Presvetog Trojstva. Jednom od svoje redovni\u010dke bra\u0107e se povjerio: \u201cDo\u0161ao je kraj mojim mukama. Sve ono \u0161to sam napisao izgleda da je samo vrlo mnogo slame nakon stvari koje su mi otkrivene.\u201dSveti Toma Akvinski je umro u dobi od 49 godina. Bilo je to 7. o\u017eujka 1274. Bio je tada na putu za Lyon, na op\u0107i sabor Crkve. Klonuo je i zaustavio se u samostanu Fossa Nuova kraj Rima. Prije nego li \u0107e primiti Svetu Pri\u010dest po posljednji put, na samrtnoj postelji pla\u010du\u0107i izrekao ove lijepe rije\u010di: \u201cPrimam Te, Cijeno otkupljenja moje du\u0161e, Popudbino moga \u017eivota, iz ljubavi prema kome sam studirao, bdio, iscrpio se!\u201d Biograf dodaje da je Sveti Toma primiv\u0161i pobo\u017eno sakrament \u2013 izvor \u017eivota, nakon posljednje pomasti \u201cusnuo u Gospodinu.\u201d Relikvije su mu kasnije prenesene u Toulus. Sveti Toma je u sebi zdru\u017eio najve\u0107u u\u010denost i najdublju svetost \u2013 bio je naju\u010deniji Svetac i najsvetiji u\u010denjak. Kako je za \u017eivota patio zbog gastritisa, \u0161to je strpljivo podnosio, postao je za\u0161titnikom od \u017eelu\u010danih i jetrenih bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

sve\u0107enik, dominikanac i crkveni nau\u010ditelj (1225. – 1274.) spomendan 28. sije\u010dnja Sveti Toma, kojega Crkva slavi 28. sije\u010dnja, pripada svakako u red jednog od najve\u0107ih crkvenih umova. Ro\u0111en je 1225. u dvorcu Akvino u ju\u017enoj Italiji. Od malena je pokazivao veliku \u017eelju za znanjem a zavr\u0161avaju\u0107i visoke \u0161kole u Napulju upozna se s dominikanskim redom. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-17090","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":[],"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"sve\u0107enik, dominikanac i crkveni nau\u010ditelj (1225. – 1274.) spomendan 28. sije\u010dnja Sveti Toma, kojega Crkva slavi 28. sije\u010dnja, pripada svakako u red jednog od najve\u0107ih crkvenih umova. Ro\u0111en je 1225. u dvorcu Akvino u ju\u017enoj Italiji. Od malena je pokazivao veliku \u017eelju za znanjem a zavr\u0161avaju\u0107i visoke \u0161kole u Napulju upozna se s dominikanskim redom.…","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"

sve\u0107enik, dominikanac i crkveni nau\u010ditelj (1225. – 1274.) spomendan 28. sije\u010dnja Sveti Toma, kojega Crkva slavi 28. sije\u010dnja, pripada svakako u red jednog od najve\u0107ih crkvenih umova. Ro\u0111en je 1225. u dvorcu Akvino u ju\u017enoj Italiji. Od malena je pokazivao veliku \u017eelju za znanjem a zavr\u0161avaju\u0107i visoke \u0161kole u Napulju upozna se s dominikanskim redom. Roditelji su se protivili da on kao plemi\u0107ki sin stupi u prosja\u010dki red. Unato\u010d protivljenjima postao je dominikanac a poglavari vidjev\u0161i njegove ogromne intelektualne sposobnosti \u0161alju ga u\u010denjaku Svetom Albertu Velikom.Ve\u0107 s 23 godine \u017eivota Sveti Toma je postao profesor. Predavao je u Parizu, Rimu…<\/p>\n","category_list_v2":"NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17090","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17090"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17090\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17091,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17090\/revisions\/17091"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17090"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17090"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17090"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}