{"id":17181,"date":"2026-02-15T09:17:14","date_gmt":"2026-02-15T08:17:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=17181"},"modified":"2026-02-15T09:17:16","modified_gmt":"2026-02-15T08:17:16","slug":"zupni-listic-br-6-sesta-nedjelja-kroz-godinu-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/zupni-listic-br-6-sesta-nedjelja-kroz-godinu-godina\/","title":{"rendered":"\u017dupni listi\u0107 br. 6 – \u0161esta nedjelja kroz godinu – godina"},"content":{"rendered":"\n

SMISAO ZAKONA<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Evan\u0111elje\u2003Mt 5,20-22a.27-28.33-34a.37<\/p>\n\n\n\n

\u010citanje svetog Evan\u0111elja po Mateju
U ono vrijeme: Re\u010de Isus svojim u\u010denicima:
\u00bbUistinu ka\u017eem vam: ne bude li pravednost va\u0161a ve\u0107a od pravednosti pismoznanaca i farizeja, ne, ne\u0107ete u\u0107i u kraljevstvo nebesko. \u010culi ste da je re\u010deno starima:
Ne ubij! Tko ubije, bit \u0107e podvrgnut sudu.
A ja vam ka\u017eem:
Svaki koji se srdi na brata svoga,
bit \u0107e podvrgnut sudu.
\u010culi ste da je re\u010deno:
Ne \u010dini preljuba!
A ja vam ka\u017eem:
Tko god s po\u017eudom pogleda \u017eenu,
ve\u0107 je s njome u\u010dinio preljub u srcu.
\u010culi ste jo\u0161 da je re\u010deno starima:
Ne zaklinji se krivo,
nego izvr\u0161i Gospodinu svoje zakletve.
A ja vam ka\u017eem: Ne kunite se nikako!
Va\u0161a rije\u010d neka bude: \u2018Da, da \u2013 ne, ne!\u2019
\u0160to je vi\u0161e od toga, od Zloga je.\u00ab
Rije\u010d Gospodnja.<\/p>\n\n\n\n

Ostala \u010ditanja: Sir 15,16-21; 1 Kor 2,6-10;<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Za prvo \u010ditanje \u0161este nedjelje kroz godinu uzete su ohrabruju\u0107e rije\u010di iz Knjige Sirahove da je \u010dovjek u stanju odr\u017eati Bo\u017eji zakon. Ovome do\u00addaje i jedno ohrabrenje: Svaka Bo\u017eja zapovijed slu\u017ei za \u010dovjekovo dobro. To je poruka namijenjena za nas: nemojmo se bojati Bo\u017ejih zapovijedi, one su izraz njegove ljubavi prema nama.<\/p>\n\n\n\n

U drugom \u010ditanju sveti Pavao svojim vjernicima iz Korinta pi\u0161e o Bo\u017e\u00adjoj mudrosti, koja se o\u010ditovala u Isusu. S Isusom je na svijet stigao novi zakon, zakon ljubavi. Mudar je onaj \u010dovjek koji je to spoznao.<\/p>\n\n\n\n

U evan\u0111elju \u010ditamo Isusovo pouku s obzirom na zakon. Isus je vjero\u00adjatno odgovarao na ne\u010dije pitanje. To proizlazi iz stila, iz tona. Samo \u0161to ne znamo ni tko je postavio pitanje ni s kojom je namjerom to u\u010dinio. Mogu\u0107e jedan pismoznanac kojega je zbunio Isusov neobi\u010dan odnos prema Zakonu, i koji se valjda bojao da \u0107e dosada\u0161nje dru\u0161tvo koje se temeljilo na \u010dvrstim osnovama zavr\u0161iti u kaosu? Mogu\u0107e jedan jednostavni \u010dovjek, koji se s jedva pritajenom \u017eeljom nadao da \u0107e se kona\u010dno osloboditi jed\u00adnog nepodno\u0161ljivog tereta, koji su mu nebrojeni propisi zakona zna\u010dili? Ne znamo. Ali upravo zbog toga svi mo\u017eemo pomalo smatrati svojim to pitanje, i zato Isusov odgovor je upu\u0107en svima nama.<\/p>\n\n\n\n

Kada je rije\u010d o Bo\u017ejem zakonu, izlo\u017eeni smo dvama isku\u0161enjima. Jedno je da Deset zapovjedi osje\u0107amo teretom, prisilom, a drugo je da ga osje\u0107amo toliko lakim i od nas udaljenim, da zapravo ne shva\u0107amo njegovu va\u017enost, pa vjerujemo da svojom snagom, gotovo igraju\u0107i se, mo\u017eemo udovoljiti svakoj pojedinoj zapovjedi. Isus ispravlja oba pogre\u0161na shva\u0107anja. Najprije moramo shvatiti da Deset zapovijedi nisu samovoljni propisi, nije zbirka zakona koji nam ograni\u010davaju slobodu, ve\u0107 naprotiv, temeljni dokument, \u00bbmagna charta\u00ab na\u0161ih najosnovnijih prava. Ukazuje na djeti\u00adnjasti mentalitet kad netko razmi\u0161lja na slijede\u0107i na\u010din: \u00bbKoliko je bolje nekatolicima, njih ne obvezuje zapovijed o neraskidivosti braka, zna\u010di mogu se rastaviti i ponovno stupiti u brak po \u017eelji!\u00ab Koliko je to pogre\u0161an na\u010din razmi\u0161ljanja, to mo\u017eemo otkriti ako jednom prilikom Deset zapovjedi shvatimo kao garanciju na\u0161ih temeljnih prava. Bog ne zabranjuje meni da kradem, la\u017eem, da druge krivo optu\u017eim, za\u017eelim imovinu ili bra\u010dnog druga drugom \u010dovjeka itd., ve\u0107 drugima brani da mene pokradu, da me krivo optu\u017ee, okleve\u0107u, da me iskoriste za svoje sebi\u010dne u\u017eitke. Ni \u010detvrta zapovijed nije pisana za djecu, ve\u0107 \u0161titi na\u0161e ljudsko dostojanstvo i onda kada postanemo stari i senilni. Bog zakona je, dakle, nama naklonjeni Bog, u na\u0161oj nezgrapnosti, \u0161tovi\u0161e, i u na\u0161oj gluposti Bog je Bog ljubavi i za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n

Druga je zabluda da Deset zapovijedi jedva da mo\u017eemo primijeniti na sebe, jer nismo krali, nismo ubili, nismo prevarili bra\u010dnog druga. Ali \u0161to zapravo zna\u010di ubiti? Psiholo\u0161ka analiza je pokazala da je krajnji cilj mr\u017enje uni\u0161tavanje prezrene osobe. Isto tako, velika razbojstva zapo\u010dinju sa sitnim kra\u0111ama i la\u017eima. Juda svog U\u010ditelja nije izdao zato \u0161to bi ga mrzio, ve\u0107 zato jer je vi\u0161e volio novac, zato jer je krenuo nizbrdo, od kuda se svojom snagom vi\u0161e nije mogao vratiti. Grijeh naime ima svoju zakonitost i svoju povijest. Njegova zakonitost je zakon nizbrdice. Mogu\u0107e se jo\u0161 sje\u0107amo iz gradiva osnovne \u0161kole, da ako neki predmet postavimo na nizbrdicu, ono \u0107e se tada po\u010deti sve br\u017ee kotrljati niz kosinu. Na sli\u010dan na\u010din, onaj koji krene putem grijeha kre\u0107e se sve ve\u0107om brzinom nizbrdo. Povijest grijeha pak ka\u017ee da i veliki padovi imaju svoju prethodnicu, naime, sitni prijestupi, nezakonitosti, la\u017ei i nepo\u0161tenja ozna\u010davaju prevaljeni put. Ovdje trebamo razumjeti ono \u0161to osoba koja je potakla Isusov odgovor  vjerojatno nije razumjela, a to je da svojom snagom mi nismo sposobni odr\u017eati zakon, \u0161to je sveti Pavao jasno izrazio, jer nam je narav na\u010deo grijeh. Stoga put savr\u00ad\u0161enstva nije \u0107udoredna vje\u017eba, ve\u0107 je ponizno povjerenje s kojim se \u010dovjek uhvati za milost i uvijek iznova moli od Boga opro\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n

Ima li dakle izlaza? To\u010dno na to uznemiravaju\u0107e pitanje odgovara ovo evan\u0111eosko u\u010denje, a radosna vijest u njemu je: da ima izlaza, nismo prepu\u0161teni vlasti grijeha. Isus nam je pokazao put, kako i gdje trebamo po\u0107i kako ne bismo proma\u0161ili cilj, da ne stupimo na pogibeljnu strminu. Katekizam Katoli\u010dke Crkve <\/em>sa\u017eeto je to izrazio: \u00bbZakon se nije ukinuo, ali \u010dovjek gaponovno treba otkriti u Isusovoj osobi, u kojemu je Zakon postigao svoj savr\u0161enstvo.\u00ab U njemu, nama naklonjeni Bog u svemu \u017eeli na\u0161e dobro. Stoga usudimo se priznati sa psalmistom: Tvoje Zakone volim, Gospodine, jer su oni dobri.<\/p>\n\n\n\n

Isus nas poziva da se ugledamo u njega i da preispitamo svoj \u017eivot, u kojem smjeru se on kre\u0107e? Istovremeno nas upozorava da je obdr\u017eavanje Zakona vi\u0161e od “ne ukradi, ne la\u017ei, ne psuj i ne bludni\u010di!” Savr\u0161eno obdr\u017eavanje Zakona je \u010disto\u0107a, plemenitost i po\u0161tenje srca, osje\u0107aja i misli. I tu spoznajemo koliko smo mali, ili kako je pjesnik rekao: \u00bb\u010covjek je ovdje premalo samom sebi\u00ab. Tomu da \u017eivimo \u017eivot dostojan \u010dovjeku, potrebna nam je milost Bo\u017eja. Isus je do\u0161ao me\u0111u nas, da nam tu milost osigura. Tko dakle njega slijedi, taj se ne mo\u017ee izgubiti na raskri\u017ejima ljudske sudbine. To je temeljna radosna vijest na\u0161e kr\u0161\u0107anske vjere.<\/p>\n\n\n\n