{"id":17516,"date":"2026-05-31T21:03:28","date_gmt":"2026-05-31T19:03:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=17516"},"modified":"2026-05-31T21:03:29","modified_gmt":"2026-05-31T19:03:29","slug":"blagdan-tijelova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/blagdan-tijelova\/","title":{"rendered":"Blagdan Tijelova"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Blagdan Tijelova u tradiciji se slavi deveti \u010detvrtak nakon Uskrsa, odnosno u \u010detvrtak poslije svetkovine Svetog Trojstva. Za Katoli\u010dku crkvu je to spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki \u010detvrtak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijelovo&nbsp;se u hrvatskoj tradiciji zove i&nbsp;Bra\u0161an\u010devo&nbsp;po bra\u0161nu \u0161to se koristi za hostiju, a povezano je s procesijama. Prva Tijelovska procesija &nbsp;odr\u017eana je u K\u00f6lnu sedamdesetih godina 13. stolje\u0107a. Taj obi\u010daj se u 14. st. ra\u0161irio po mnogim katoli\u010dkim zemljama. U procesiji sve\u0107enik u monstranci (pokaznici) nosi posve\u0107enu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvije\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Radi se zapravo o&nbsp;sje\u0107anju na posljednju ve\u010deru na Veliki \u010detvrtak&nbsp;koju je dan uo\u010di svoje muke i smrti Isus slavio sa svojim u\u010denicima, ali kako je zbog muke Gospodnje na taj dan crkva zaokupljena drugim obredima, nije se ovo Otajstvo moglo proslaviti onako kako to dolikuje zna\u010denju i uzvi\u0161enosti ovog Sakramenta. Blagdan Tijelova se slavi u crkvama i sveti\u0161tima diljem zemlje, stoga se u Hrvatskoj slavi kao dr\u017eavni praznik i progla\u0161en je neradnim danom 2001. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijelovo se, kao poseban blagdan, po\u010dinje slaviti u 13. stolje\u0107u, a na cijelo zapadno kr\u0161\u0107anstvo \u0161iri se stolje\u0107e kasnije i to nakon \u0161to je redovnica sv. Julijana imala vi\u0111enje punog Mjeseca na kojemu je opazila mrlju. Pun Mjesec je tuma\u010dila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se slavio Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na po\u010detku zvao blagdan euharistije. Sv. Julijana je na\u0161la sljedbenike koji su promicali taj blagdan i \u017eeljeli ga pro\u0161iriti na cijelu Crkvu. Na cijelu Zapadnu Crkvu blagdan Tijelova pro\u0161irio je papa Ivan XXII.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Postoje i teolo\u0161ki razlozi uspostave Tijelova. Kr\u0161\u0107ani su se po\u010detkom 11. stolje\u0107a sve manje pri\u010de\u0161\u0107ivali, pa su to nadomije\u0161tali raznim oblicima euharistijskih pobo\u017enosti van mise.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao reakciju na to osporavanje vjernici su zahtijevali blagdan kojim se sve\u010dano ispovijedala i potvr\u0111ivala vjera u stvarnu i djelotvornu Kristovu prisutnost. Tada dolazi do va\u017enosti pokazivanje svete hostije, kao jedan od klju\u010dnih dijelova euharistijskog slavlja koji se zadr\u017eao do danas. Najva\u017enije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Posve\u0107enjem kruha i vina, tako su vjernici prihvatili stvarnu Kristovu prisutnost u posve\u0107enim euharistijama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Blagdan Tijelova u tradiciji se slavi deveti \u010detvrtak nakon Uskrsa, odnosno u \u010detvrtak poslije svetkovine Svetog Trojstva. Za Katoli\u010dku crkvu je to spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki \u010detvrtak. Tijelovo&nbsp;se u hrvatskoj tradiciji zove i&nbsp;Bra\u0161an\u010devo&nbsp;po bra\u0161nu \u0161to se koristi za hostiju, a povezano je s procesijama. Prva Tijelovska procesija &nbsp;odr\u017eana je u K\u00f6lnu sedamdesetih godina [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-17516","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":[],"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"Blagdan Tijelova u tradiciji se slavi deveti \u010detvrtak nakon Uskrsa, odnosno u \u010detvrtak poslije svetkovine Svetog Trojstva. Za Katoli\u010dku crkvu je to spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki \u010detvrtak. Tijelovo&nbsp;se u hrvatskoj tradiciji zove i&nbsp;Bra\u0161an\u010devo&nbsp;po bra\u0161nu \u0161to se koristi za hostiju, a povezano je s procesijama. Prva Tijelovska procesija &nbsp;odr\u017eana je u K\u00f6lnu sedamdesetih godina&hellip;","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"<p>Blagdan Tijelova u tradiciji se slavi deveti \u010detvrtak nakon Uskrsa, odnosno u \u010detvrtak poslije svetkovine Svetog Trojstva. Za Katoli\u010dku crkvu je to spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki \u010detvrtak. Tijelovo&nbsp;se u hrvatskoj tradiciji zove i&nbsp;Bra\u0161an\u010devo&nbsp;po bra\u0161nu \u0161to se koristi za hostiju, a povezano je s procesijama. Prva Tijelovska procesija &nbsp;odr\u017eana je u K\u00f6lnu sedamdesetih godina 13. stolje\u0107a. Taj obi\u010daj se u 14. st. ra\u0161irio po mnogim katoli\u010dkim zemljama. U procesiji sve\u0107enik u monstranci (pokaznici) nosi posve\u0107enu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvije\u0107e. Radi se zapravo o&nbsp;sje\u0107anju na posljednju ve\u010deru na Veliki \u010detvrtak&nbsp;koju je dan uo\u010di svoje muke i&hellip;<\/p>\n","category_list_v2":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/naslovna\/\" rel=\"category tag\">NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17516"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17517,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17516\/revisions\/17517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}