{"id":17681,"date":"2026-07-12T14:15:35","date_gmt":"2026-07-12T12:15:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/?p=17681"},"modified":"2026-07-12T14:15:36","modified_gmt":"2026-07-12T12:15:36","slug":"gospa-karmelska-i-skapularska-poboznost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/gospa-karmelska-i-skapularska-poboznost\/","title":{"rendered":"Gospa Karmelska i \u0161kapularska pobo\u017enost"},"content":{"rendered":"\n
\"GOSPA<\/figure>\n\n\n\n

16. srpnja Crkva slavi spomendan Bla\u017eene Djevice Marije od brda Karmela ili skra\u0107eno Gospu Karmelsku. Rije\u010d je o posebnoj pobo\u017enosti, koja se obi\u010dno naziva \u0161kapularska, a koju naro\u010dito njeguju karmeli\u0107anske redovni\u010dke i lai\u010dke zajednice.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iznad lu\u010dkog grada Haife u Izraelu prostire se brdo Karmel<\/strong>, koje je vrlo zna\u010dajno za karmeli\u0107ane, katoli\u010dke redovnike koji su utemeljeni u 12. st. Sam naziv karmel <\/em>dolazi iz hebrejskog jezika i zna\u010di Bo\u017eji vrt, vinograd. <\/em><\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 je starozavjetni  HYPERLINK “http:\/\/www.vjeraidjela.com\/tag\/sv-ilija\/” prorok Ilija u svoje vrijeme boravio na tom brdu, tra\u017ee\u0107i u samo\u0107i i molitvi snagu za svoj proro\u010dki poziv. Kao poseban uzor, sveti \u0107e Ilija djelovati poticajno na mnoge druge, koji su se povla\u010dili iz svakodnevnog \u017eivota u te predjele, kako bi pustinja\u010dkim na\u010dinom \u017eivota slu\u017eili Bogu, a kasnije \u0107e isto \u010diniti i neki kr\u0161\u0107ani.<\/p>\n\n\n\n

U vrijeme kri\u017earskih ratova, u 12. st<\/strong>., neki su se kri\u017eari i hodo\u010dasnici<\/strong> tako\u0111er povukli iz svjetovnog \u017eivota i na Karmelu \u017eivjeli kao pustinjaci. S vremenom \u0107e se oblikovati u zajednicu, koja \u0107e po gori na kojoj prebivaju biti nazvana karmeli\u0107ani<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Kada su muslimani u 13. st. zavladali Palestinom i gorom Karmel, karmeli\u0107ani su trebali napustiti svoje prebivali\u0161te i prije\u0107i u Europu<\/strong>, no u novim okolnostima je postao upitan njihov opstanak. Prema predaji, tada\u0161nji general reda \u0160imun Stock<\/strong> se \u017earko molio Majci Bo\u017ejoj da spasi zajednicu od propadanja, te je 16. srpnja 1251. god. imao vi\u0111enje<\/strong> u kojemu mu se ukazala Gospa i rekla mu da uvijek nosi \u0161kapular<\/strong>, preko kojega \u0107e njega i sve koji ga budu nosili \u010duvati od nagle i nepripravne smrti, te ih blagosloviti posebnim milostima. Od tada se \u0161kapularska pobo\u017enost<\/strong> po\u010dela naglo \u0161iriti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160kapular<\/strong> je gornji dio odje\u0107e koji, po\u010dev\u0161i od srednjeg vijeka, nose mnogi redovnici, a sastoji se od dvije \u0161iroke trake, od kojih jedna pada niz prsa, a druga niz le\u0111a, i se\u017eu do gle\u017eanja, a me\u0111usobno su povezane ramenicama. Naziv dolazi od latinske rije\u010di sapulae, <\/em>\u0161to zna\u010di ramena. <\/em>\u0160kapular je imao prakti\u010dnu funkciju za\u0161tititi habit od habanja, a ima i duboku kristolo\u0161ku i mariolo\u0161ku simboliku.<\/p>\n\n\n\n

Karmelski \u0161kapular<\/strong>, u sme\u0111oj boji, posebno je poznat i cijenjen, a simboli\u010dki predstavlja potpuno predanje Majci Bo\u017ejoj<\/strong>, kao onoj koja nas privodi Isusu.<\/p>\n\n\n\n

Zato \u0161kapular ima veliku va\u017enost ne samo me\u0111u karmeli\u0107anima, nego i me\u0111u svima koji njeguju karmelsku duhovnost, ali za razliku od redovnika, obi\u010dni vjernici imaju poseban, bitno skra\u0107eni \u0161kapular<\/strong>, koji se sastoji od dvije male \u201cplo\u010dice\u201d me\u0111usobno povezane du\u017eim trakama.<\/p>\n\n\n\n

Pobo\u017enost karmelskog \u0161kapulara nema nekakvu posebnu izvanjsku formu, nego se prije svega sastoji od svakodnevnog moljenja posvetne molitve<\/strong> i stalnog no\u0161enja \u0161kapulara<\/strong>. Razumljivo po sebi, naglasak \u0107e biti i na posebnom \u0161tovanju Majke Bo\u017eje u svakoj prigodi, a napose kroz moljenje krunice i na marijanske blagdane.<\/p>\n\n\n\n

Pri tome se oni koji njeguju pobo\u017enost karmelskog \u0161kapulara naro\u010dito oslanjaju na duhovnu ba\u0161tinu\u00a0 sv. Ivana od Kri\u017ea, koji su u 16. st. obnovili karmelski red, te na duhovnost svete Male Terezije. Drugim rije\u010dima, naglasak je na kontemplativnom \u017eivotu i osobnoj izgradnji u krepostima.<\/p>\n\n\n\n

Postoje razli\u010diti oblici pripadnosti karmeli\u0107anskoj zajednici, od mu\u0161kih redovni\u010dkih zajednica \u2013 karmeli\u0107ana, preko bosonogih karmeli\u0107anki koje \u017eive u strogoj klauzuri do strogo\u0107om bla\u017eih zajednica, svjetovnih instituta i lai\u010dkih bratov\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n

Blagdan Gospe Karmelske, koji se slavi 16. srpnja<\/strong>, odobrio je papa Benedikt XIII. 1726. god.<\/p>\n\n\n\n

Posvetna molitva Gospi Karmelskoj<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bla\u017eena Djevice, Majko i Kraljice Karmela, posve\u0107ujem se tebi iz zahvalnosti i ljubavi; obe\u0107avam ti slu\u017eiti u djetinjoj ljubavi i vjernosti. Po tvome uzoru ho\u0107u u vjeri i ljubavi slijediti tvoga Sina, Isusa Krista. \u017delim poput tebe molitvom, \u017ertvom i djelotvornom ljubavlju slu\u017eiti Bogu i ljudima. Poslu\u0161aj, dobra Majko, moje obe\u0107anje i primi ga milostivo. Daj mi milost da pod tvojim okriljem ustrajem u vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi. Amen<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ime dolazi po brdu Karmelu u Izraelu, na koje su se od vremena proroka Izaije 8. st. pr. Krista ljudi povla\u010dili da u ti\u0161ini i sabranosti \u017eive povezanost s Bogom. Zato se u odre\u0111enom smislu mo\u017ee govoriti i o \u201cstarozavjetnim karmeli\u0107anima\u201d. I dana\u0161nji karmeli\u0107ani vide u proroku Iliji svoga duhovnog oca i \u017eele nasljedovati njegov duh – s jedne strane Ilijinu gorljivu djelatnost: \u201cGorljivo sam revnovao za Gospodina Boga nad vojskama\u201d (Ovo se Ilijino geslo i danas nalazi u grbu karmeli\u0107ana: Zelo zelatus sum pro domino deo exercituum) (1 Kr 19,11-14) i s druge strane njegovu neposrednu, konkretnu povezanost s Bogom u molitvi i meditaciji, njegovo \u201cstajanje pred Bogom\u201d koje ga na brdu Karmelu dovodi do osobnog iskustva Boga.<\/p>\n\n\n\n

U 12. st. poslije Krista neki hodo\u010dasnici i kri\u017eari ne \u017eele se vratiti u Europu nego se povla\u010de na brdo Karmel, \u201cblizu Ilijinog izvora\u201d, te ondje zapo\u010dinju \u017eivjeti redovni\u010dkim \u017eivotom u duhu proroka Ilije i posebno \u0161tuju\u0107i Mariju. Zahvaljuju\u0107i tome izrazitom \u0161tovanju Marije karmeli\u0107ani i danas imaju slu\u017ebeno ime \u201cBra\u0107a bla\u017eene Djevice Marije od gore Karmela\u201d. U vezi s tim \u0161tovanjem jest i karmelska pobo\u017enost \u0161kapulara, (danas naj\u010de\u0161\u0107e u obliku medaljice) kojom se vjernici svjesno i izri\u010dito stavljaju pod za\u0161titu Bogorodice.<\/p>\n\n\n\n

Prvotno Pravilo za bra\u0107u na gori Karmelu sastavio je 1209. godine jeruzalemski patrijarh Albert, a slu\u017ebeno ga je prihvatio i potvrdio papa Honorije III. 1222. godine. Kada su muslimani u 13. st. osvojili Svetu Zemlju i goru Karmel, karmeli\u0107ani prelaze u Europu gdje se, da bi pre\u017eivjeli, prilago\u0111uju europskom stilu redovni\u010dkog \u017eivota i za vrijeme pape Inocenta IV. postaju tzv. \u201cprosja\u010dki red\u201d (poput franjevaca ili dominikanaca) te ubla\u017euju prvotnu, uvelike pustinja\u010dku disciplinu.<\/p>\n\n\n\n

U 16. st. dvoje karmeli\u0107ana, Terezija od Isusa (Avilska) i Ivan od Kri\u017ea \u017eele povratak k izvornom stilu \u017eivota u izrazitijoj kontemplativnosti i aktivnosti. Tako nastaje nova grana obnovljenog Karmela koja se zbog razlikovanja od dotada\u0161nje grane reda karmeli\u0107ana – Ordo Carmelitarum (Ocarm) i zbog intenzivnije molitvene discipline naziva \u201cRed bosonogih karmeli\u0107ana\u201d – \u201cOrdo Carmelitarum discalceatorum\u201d (OCD). \u017denska grana OCD \u017eivi u strogoj klauzuri. Mu\u0161ka grana naprotiv, po viziji Obnovitelja i Utemeljitelja Terezije Avilske i Ivana od Kri\u017ea, djeluje i izvan samostana, svuda gdje je Crkvi najpotrebnija. Ipak, mo\u017eda najtipi\u010dnije za karmeli\u0107ane jest \u017eivljenje i svjedo\u010denje molitvenog i duhovnog \u017eivota. Tako \u0107e papa Leon XIII. npr. re\u0107i: \u201c…Bez molitve Karmel je ni\u0161ta!\u201d<\/p>\n\n\n\n

Redovnice koje u duhu Karmela djeluju u svijetu organizirane su u daljnje ogranke (npr. Karmeli\u0107anke Bo\u017eanskog Srca Isusova, ili Karmeli\u0107anke od milosr\u0111a\u2026). U karmelsku obitelj pripada i \u201csvjetovni \u201d ili \u201ctre\u0107i red \u201c, dakle laici koji duhovnost Karmela \u017eive u svijetu (OCDS). Jedan od \u201cpoznatijih\u201d nam svetaca tre\u0107eg reda bosonogih karmeli\u0107ana bio je i sv. Vinko Palotti (1795-1850). Danas Hrvatska Karmelska Provincija Sv. Oca Josipa duhovno skrbi za dvije aktivne zajednice \u201ctre\u0107oredaca\u201d, u Somboru i Zagrebu, kojima pripadaju 132 osobe.<\/p>\n\n\n\n

Karmel je Crkvi podario uistinu predivne sveta\u010dke dragulje. Spomenimo u prvom redu troje crkvenih nau\u010ditelja: sv. Terezija Avilska, prva \u017eena nau\u010diteljica Crkve (\u201cMajka duhovnog \u017eivota\u201d, progla\u0161ena 1970.) (1515-1582), sv. Ivan od Kri\u017ea (\u201cDoctor mysticus\u201d, progla\u0161en 1927.) (I542-1591) i Sv. Terezija od Djeteta Isusa i Svetoga Lica – Mala Terezija (\u201cNau\u010diteljica bo\u017eanske ljubavi\u201d, progla\u0161ena 1997.) (1873-1897), koji su postavili temelje i usavr\u0161ili zdanje bogate i specifi\u010dne karmelske duhovnosti. Tko jo\u0161 nije \u010duo za \u201cZamak du\u0161e\u201d Terezije Avilske, za misti\u010dna djela Ivana od Kri\u017ea, za \u201cPovijest jedne du\u0161e\u201d Male Terezije i njezin put duhovnog djetinjstva\u201d?<\/p>\n\n\n\n

No uz te \u201cvelikane\u201d duhovnosti tu je \u010ditav jedan dugi niz dragih i poticajnih svetaca: \u201cDionizije od Poro\u0111enja (Berthelot), sve\u0107enik (1600-1638) i bl. Redempt od Kri\u017ea (Rodrigues) (1598-1638), brat, koji su umrli mu\u010deni\u010dkom smr\u0107u u misijama na Sumatri, sv. Terezija Margareta od Presvetog Srca (Redi) (1747-1770), bl.16 karmeli\u0107anki: herojska bl. Terezija od sv. Augustina (Lidoine) (1752-1794) i njezinih 15 susestara, mu\u010denica francuske revolucije, sv. Rafael od Sv. Josipa (Kalinowski) (1835-1907), bl. Mirjam od Isusa Raspetoga (Baouardi), (1846-1878), bl. Marija Pilar od sv. Franje Borgie (Garcia) (1877 -1936) i njene dvije susestre, mu\u010denice za vrijeme gra\u0111anskog rata u \u0160panjolskoj, bl. Elizabeta od Presvetog Trojstva (Catez) (1880-1906), sv. Terezija od Isusa (de Los Andes) (1900-1920)… Jedan od posljednjih u nizu ovih predivnih Kristovih karmelskih cvjetova jest bl. Terezija Benedikta od Kri\u017ea (Edith Stein) (1891-1942), filozofkinja i obra\u0107enica iz ateizma, mu\u010denica logora Auschwitz, koja \u0107e 10. listopada 1998. biti progla\u0161ena svetom. I na\u0161 hrvatski karmel. premda relativno mlad, krasi sveta\u010dki lik Sluge Bo\u017ejega o. Gerarda Tome Stanti\u0107a (1876-1956), \u010dija je causa u tijeku.<\/p>\n\n\n\n

Karmeli\u0107anski samostan u Somboru, utemeljen po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a (1904.), u kojem je bilo i karmeli\u0107ana Hrvata, isprva se nalazio u okviru Ma\u0111arske Provincije OCD. Nakon prvog svjetskog rata, kada je Sombor pripao Jugoslaviji, samostan je izdvojen iz ma\u0111arske provincije i stavljen pod neposrednu upravu Reda. Na poziv Sluge Bo\u017ejega kardinala Alojzija Stepinca, karmeli\u0107ani iz Sombora dolaze 1959. u Zagreb, te 1960. u Remetma osnivaju samostan i od tada se brinu za sveti\u0161te Gospe Remetske, \u201cZagovornice Hrvatske\u201d. Danas su Remete dio glavnog grada Hrvatske, ali je samostan u svojoj okolini ipak o\u010duvao zelenilo i mir od gradske vreve, te se s pravom dr\u017ei duhovnom oazom Zagreba. Od 1987. g. u sklopu Katoli\u010dkog Bogoslovnog Fakulteta u Zagrebu u Remetama djeluje i Institut za kr\u0161\u0107ansku duhovnost. Iz Remeta karmeli\u0107ani 1976. osnivaju samostan u Splitu (\u017eupa Kamen) a onda 1996. i u Krku. Hrvatski karmeli\u0107ani, uklju\u010duju\u0107i i samostan u Somboru, imaju status tzv. \u201ckomesarijata\u201d sve do 1990. godine, kada je ustanovljena Hrvatska Karmelska Provincija Svetoga Oca Josipa.<\/p>\n\n\n\n

Klauzurne karmeli\u0107anke, Hrvatice iz pojedinih Karmela u susjednim zemljama, okupile su se, tako\u0111er na poziv Sluge Bo\u017ejega, kardinala Alojzija Stepinca, u Brezovici, gdje je 1939. kanonski utemeljen prvi \u017eenski klauzurni Karmel u Hrvatskoj. Po\u010dev\u0161i od Brezovice sestre se potom dalje razgranavaju. Prvo je oblikovana jedna zajednica koja se nakon nekoliko godina boravka u Jur\u0161i\u0107ima (1965.-1977.) smje\u0161ta u Klo\u0161tar Ivani\u0107u. Ta zajednica iz Klo\u0161tar Ivani\u0107a potom 1987. ra\u0111a\u201d novi Karmel u \u0160arengradu (\u0110akova\u010dko-srijemska biskupija), odakle su sestre na po\u010detku domovinskog rata prognane te danas \u017eive privremeno u Remetama, grade\u0107i samostan u Levanjskoj Varo\u0161i blizu \u0110akova. Trenutno u Hrvatskoj dakle postoje tri \u017eenska klauzurna Karmela u kojima \u017eivi 71 sestra, a zajednica u Brezovici upravo se sprema za osnutak novog samostana u Mariji Bistrici. Da bismo do\u010darali realni \u017eivot dana\u0161njeg hrvatskog karmeli\u0107anina poslu\u017eimo se opisom koji su u svome prospektu pod naslovom Karmeli\u0107ani \u201cna\u010dinili karmeli\u0107anski bogoslovi. Oni, koji \u017eive\u0107i unutar Karmela imaju neposredno iskustvo konkretne karmelske svagda\u0161njice, na pitanje \u201c\u0160to obilje\u017eava Hrvatsku Karmelsku Provinciju Sv. Oca Josipa?\u201d odgovorili su slijede\u0107e: \u201cDuhovne obnove; duhovne vje\u017ebe; nagovori; propovijedi; ispovijedanje; duhovno vodstvo; duhovni razgovori; susreti Svjetovnog karmeli\u0107anskog reda; rad na sijenu i otavi; rad u vo\u0107njaku; vjeronauk; pastoral bolesnika; rad u vinogradu; rad u vinskom podrumu; rad na sebi; rad na izdavanju knjiga (\u201cKarmelski izvori\u201d); Institut za kr\u0161\u0107ansku duhovnost KBF-a Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; predavanja na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu; predavanja na Katehetskom institutu KBF-a Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; bratsko zajedni\u0161tvo i suradnja s klauzurnim karmeli\u0107ankama iz Brezovice, Ivani\u0107 Klo\u0161tra, \u0160arengrada (privremeno u Remetama) i Sore (Slovenija); Sveti\u0161te Majke Bo\u017eje Remetske; \u017eupa Uznesenja B. D. Marije – Remete; podru\u010dna kapela Sv. Petra i Pavla u Be\u0161i\u0107ima; podru\u010dna kapela Sv. Terezije Avilske u \u010cretu; \u017eupa Sv. Mihovila na Kamenu (Split); Caritas \u017eupe i samostana M. B. Remetske; Caritas \u017eupe Sv. Mihovila (Kamen – Split)…\u201d<\/p>\n\n\n\n

Karmel u Hrvatskoj, kako mu\u0161ka, tako i \u017eenska grana pokazuje i nadalje tendencije rasta i to je razlog da se uz pomo\u0107 Bo\u017eju nadamo dobroj i lijepoj budu\u0107nosti u tisu\u0107lje\u0107u koje nadolazi.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

16. srpnja Crkva slavi spomendan Bla\u017eene Djevice Marije od brda Karmela ili skra\u0107eno Gospu Karmelsku. Rije\u010d je o posebnoj pobo\u017enosti, koja se obi\u010dno naziva \u0161kapularska, a koju naro\u010dito njeguju karmeli\u0107anske redovni\u010dke i lai\u010dke zajednice. Iznad lu\u010dkog grada Haife u Izraelu prostire se brdo Karmel, koje je vrlo zna\u010dajno za karmeli\u0107ane, katoli\u010dke redovnike koji su utemeljeni u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[154],"tags":[],"class_list":["post-17681","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-naslovna"],"blocksy_meta":[],"qubely_featured_image_url":null,"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"NASLOVNA<\/a>","qubely_excerpt":"16. srpnja Crkva slavi spomendan Bla\u017eene Djevice Marije od brda Karmela ili skra\u0107eno Gospu Karmelsku. Rije\u010d je o posebnoj pobo\u017enosti, koja se obi\u010dno naziva \u0161kapularska, a koju naro\u010dito njeguju karmeli\u0107anske redovni\u010dke i lai\u010dke zajednice. Iznad lu\u010dkog grada Haife u Izraelu prostire se brdo Karmel, koje je vrlo zna\u010dajno za karmeli\u0107ane, katoli\u010dke redovnike koji su utemeljeni u…","featured_image_urls_v2":{"full":"","thumbnail":"","medium":"","medium_large":"","large":"","1536x1536":"","2048x2048":"","qubely_landscape":"","qubely_portrait":"","qubely_thumbnail":""},"post_excerpt_stackable_v2":"

16. srpnja Crkva slavi spomendan Bla\u017eene Djevice Marije od brda Karmela ili skra\u0107eno Gospu Karmelsku. Rije\u010d je o posebnoj pobo\u017enosti, koja se obi\u010dno naziva \u0161kapularska, a koju naro\u010dito njeguju karmeli\u0107anske redovni\u010dke i lai\u010dke zajednice. Iznad lu\u010dkog grada Haife u Izraelu prostire se brdo Karmel, koje je vrlo zna\u010dajno za karmeli\u0107ane, katoli\u010dke redovnike koji su utemeljeni u 12. st. Sam naziv karmel dolazi iz hebrejskog jezika i zna\u010di Bo\u017eji vrt, vinograd.  Jo\u0161 je starozavjetni  HYPERLINK “http:\/\/www.vjeraidjela.com\/tag\/sv-ilija\/” prorok Ilija u svoje vrijeme boravio na tom brdu, tra\u017ee\u0107i u samo\u0107i i molitvi snagu za svoj proro\u010dki poziv. Kao poseban uzor, sveti \u0107e Ilija djelovati poticajno…<\/p>\n","category_list_v2":"NASLOVNA<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17681"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17682,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17681\/revisions\/17682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}