{"id":8101,"date":"2021-12-03T13:16:16","date_gmt":"2021-12-03T12:16:16","guid":{"rendered":"https:\/\/ofm.hr\/koprivnica-wp\/?p=8101"},"modified":"2022-01-03T14:01:02","modified_gmt":"2022-01-03T13:01:02","slug":"o-zupi-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/o-zupi-2\/","title":{"rendered":"O \u017eupi"},"content":{"rendered":"<p><strong><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-2208 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa-300x191.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"191\" srcset=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa-300x191.jpg 300w, https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg 583w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Ranija povijest<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Prvotni franjeva\u010dki samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagra\u0111en prije 1290. godine. Izgradnju je potpomogao hrvatski ban Henrik Gissing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pe\u010du\u0161ke kustodije i Ugarske provincije, a crkva je nosila titular sv. Jakova i zatim Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a Bl. Dj. Marije.<\/p>\n<p>Godine 1372., nakon ratnih stradanja, samostan je obnovila kraljica Elizabeta Ugarska, supruga Ludovika I. An\u017euvinca (1342-1382).<\/p>\n<p>Godine 1561. zapisi kazuju da franjevaca vi\u0161e nema u Koprivnici, a njihovu je imovinu general Ivan Lenkovi\u0107 trebao razdijeliti preostalim franjeva\u010dkim samostanima.<\/p>\n<p>Godine 1603. franjevce je u Koprivnicu ponovno doveo provincijal Ugarske provincije Franjo Dra\u0161kovi\u0107. Fra Pavao Pribojevi\u0107 iz Hvara nastanio se uz negda\u0161nju franjeva\u010dku crkvu, koja je u to doba slu\u017eila kao \u017eupna crkva. Iz njegova doba sa\u010duvane su dvije povelje.<\/p>\n<p>Godine 1613. franjeva\u010dku je crkvu zaposjeo svjetovni sve\u0107enik, te je nije \u017eelio napustiti, ali je zagreba\u010dki biskup Petar Petreti\u0107 prihvatio odluku cara Ferdinanda III. kojom je 1644. naredio da se franjevcima vrati njihova crkva.<\/p>\n<p><strong><em>Izgradnja samostana i crkve <\/em><\/strong><\/p>\n<p>Od 1662. do 1668. franjevci su uz pomo\u0107 vjernika, osobito Katarine Kukel, podigli drveni samostan s 14 redovni\u010dkih soba. U sljede\u0107em desetlje\u0107u izgradili su i zidanu crkvu.<\/p>\n<p>Novi zidani samostan podignut je od 1675. do 1680. godine, i to isto\u010dno i ju\u017eno krilo. Godine 1685. dovr\u0161ena je i crkva. Godine 1692. sagra\u0111ena je kapela Loretske Gospe koju je donirala Regina Barbara Altenbacher. Ova je kapela sru\u0161ena 1816. godine. Nasuprot nje, podignuta je 1744. kapela Presvetog Spasitelja.<\/p>\n<p>Godine 1729. samostanskoj je zgradi nadogra\u0111en kat. No nekoliko desetlje\u0107a kasnije, 1778., samostan i crkva stradali su od potresa, pa je idu\u0107e godine zapo\u010dela njihova obnova. Fra Petar Moritz je s fra Salamonom Patzleiderom dao izraditi drveni barokni inventar, oltare i propovjedaonicu.<\/p>\n<p>Samostan je ponovo temeljito obnovljen 1816., nakon \u0161to su za Napoleonovih ratova u njemu boravili vojnici. Objekti su ponovo o\u0161te\u0107eni u potresu 1880. godine. Tek 1923. i 1924. sru\u0161en je stari samostan i na njegovu mjestu podignuta nova, sada\u0161nja zgrada.<\/p>\n<p><strong><em>Rad franjevaca u Koprivnici <\/em><\/strong><\/p>\n<p>Uloga franjevaca u Koprivnici je postala osobito va\u017ena kada su preuzeli slu\u017ebu vojnih kapelana 1669., koju su obavljali sve do 1754. godine. Osim u sklopu vojne slu\u017ebe, zna\u010dajan je njihov rad na kulturnom i prosvjetnom planu. Od 1740. do 1785. bili su u\u010ditelji u gradskoj pu\u010dkoj \u0161koli.<\/p>\n<p>U 18. stolje\u0107u povremeno u samostanu djeluju u\u010dili\u0161ta filozofije, moralnog bogoslovlja i govorni\u0161tva. Jo\u0161 1677. bila je osnovana bratov\u0161tina franjeva\u010dkog pojasa, a 1735. i bratov\u0161tina sv. Mihaela. Obje su dokinute 1786. godine. Tek potkraj 19. stolje\u0107a osnovana je zajednica Tre\u0107ega reda i bratov\u0161tine \u0160kapulara te Srca Isusova i Marijina.<\/p>\n<p><strong><em>Novija povijest<\/em><\/strong><\/p>\n<p><em>Pastoralne potrebe grada Koprivnice u pro\u0161lom stolje\u0107u postajale su sve ve\u0107e i jedina \u017eupa sv. Nikole biskupa o\u010dito nije bila dovoljna za sve vjernike ovog grada. Tako je zagreba\u010dki nadbiskup <strong>Franjo Kuhari\u0107, na prijedlog tada\u0161njeg \u017eupnika sv. Nikole pre\u010d. Silvija Brezovnja\u010dkog,&nbsp; 5. srpnja 1979.&nbsp; osnovao Lokalnu samostalnu kapelaniju Glogovac<\/strong> koja je obuhva\u0107ala sela: Glogovac, Bakov\u010dica, Borovljani i \u0160taglinec. <\/em><\/p>\n<p><strong><em>Kapelanija je bila povjerena na upravljanje Franjeva\u010dkom samostanu u Koprivnici i prvi voditelj je bio o. An\u0111elko Rakhel.<\/em><\/strong><em>\u010cetiri godine kasnije, <strong>Dekretom zagreba\u010dkog nadbiskupa kardinala Franje Kuhari\u0107a od 7. rujna 1983. godine osnovana je \u017dupa sv. Antuna Padovanskog u Koprivnici.<\/strong> Kapelanija je ukinuta, a teritorij \u017eupe dijelom je pokrivao gradsko podru\u010dje, a dijelom prigradska naselja Bakov\u010dice, \u0160taglinec, Draganovec i Starigrad. Prvim \u017eupnikom imenovan je o. Petar Kinderi\u0107.<strong>Kona\u010dni oblik \u017eupa dobiva u kolovozu 2003. kada je vara\u017edinski biskup Mons. Marko Culej osnovao \u017eupu u Starugradu te prigradska naselja pripojio novoosnovanoj \u017eupi, a \u017eupi sv. Antuna Padovanskog pripojio dio grada koji je do tada pripadao \u017eupi sv. Nikole.<\/strong><\/em><em>&nbsp;<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ranija povijest Prvotni franjeva\u010dki samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagra\u0111en prije 1290. godine. Izgradnju je potpomogao hrvatski ban Henrik Gissing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pe\u010du\u0161ke kustodije i Ugarske provincije, a crkva je nosila titular sv. Jakova i zatim Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a Bl. Dj. Marije. Godine 1372., nakon ratnih stradanja, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2208,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"qubely_global_settings":"","qubely_interactions":"","footnotes":""},"categories":[158],"tags":[],"class_list":["post-8101","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-zupe"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"qubely_featured_image_url":{"full":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"landscape":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"portraits":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",502,320,false],"thumbnail":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa-150x150.jpg",150,150,true],"medium":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa-300x191.jpg",300,191,true],"medium_large":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"large":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"1536x1536":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"2048x2048":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"qubely_landscape":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"qubely_portrait":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",502,320,false],"qubely_thumbnail":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",140,89,false]},"qubely_author":{"display_name":"Branko","author_link":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"qubely_comment":0,"qubely_category":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/povijest-zupe\/\" rel=\"category tag\">Povijest \u017eupe<\/a>","qubely_excerpt":"Ranija povijest Prvotni franjeva\u010dki samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagra\u0111en prije 1290. godine. Izgradnju je potpomogao hrvatski ban Henrik Gissing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pe\u010du\u0161ke kustodije i Ugarske provincije, a crkva je nosila titular sv. Jakova i zatim Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a Bl. Dj. Marije. Godine 1372., nakon ratnih stradanja,&hellip;","featured_image_urls_v2":{"full":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"thumbnail":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa-150x150.jpg",150,150,true],"medium":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa-300x191.jpg",300,191,true],"medium_large":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"large":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"1536x1536":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"2048x2048":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"qubely_landscape":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",583,372,false],"qubely_portrait":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",502,320,false],"qubely_thumbnail":["https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/images_upa.jpg",140,89,false]},"post_excerpt_stackable_v2":"<p>Ranija povijest Prvotni franjeva\u010dki samostan s crkvom u Koprivnici je bio sagra\u0111en prije 1290. godine. Izgradnju je potpomogao hrvatski ban Henrik Gissing i njegov brat Ivan. Samostan je bio u sastavu Pe\u010du\u0161ke kustodije i Ugarske provincije, a crkva je nosila titular sv. Jakova i zatim Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a Bl. Dj. Marije. Godine 1372., nakon ratnih stradanja, samostan je obnovila kraljica Elizabeta Ugarska, supruga Ludovika I. An\u017euvinca (1342-1382). Godine 1561. zapisi kazuju da franjevaca vi\u0161e nema u Koprivnici, a njihovu je imovinu general Ivan Lenkovi\u0107 trebao razdijeliti preostalim franjeva\u010dkim samostanima. Godine 1603. franjevce je u Koprivnicu ponovno doveo provincijal Ugarske provincije Franjo&hellip;<\/p>\n","category_list_v2":"<a href=\"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/category\/povijest-zupe\/\" rel=\"category tag\">Povijest \u017eupe<\/a>","author_info_v2":{"name":"Branko","url":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/author\/admkp8\/"},"comments_num_v2":"0 comments","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8101","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8101"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8101\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8717,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8101\/revisions\/8717"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8101"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8101"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ofm.hr\/koprivnica\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8101"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}