Čakovec – Župa sv. Nikole biskupa

Franjevački trg 1, 40000 Čakovec, Hrvatska

(040) 312 806

(040) 310 315

E-mail: fra.cakovec@ofm.hr

E-mail: franjevacki-samostan-cakovec@ck.t-com.hr

https://www.ofm.hr/zupa_cakovec

Povijest župe

Franjevce tek osnovane Ilirske kustodije sv. Ladislava pozvao je u Čakovec 1659. gospodar grada i naselja koje se tek počelo razvijati u trgovačko središte, ban i pjesnik Nikola Zrinski ml. Iste te godine Zagrebački biskup Petar Petretić odobrava franjevcima dolazak u Čakovec. Ban Nikola nije uspio sagraditi franjevcima crkvu i samostan, jer ga je 1664. spriječila nenadana smrt; podigao im je samo malu zidanu crkvicu 1691.

Zbog reforme vjerskih obreda na temelju zaključaka Drugoga vatikanskog koncila, kojoj su sigurno pridonijele i nove tehničke mogućnosti primjenjive i u sakralnim objektima, predikalnica, kako je narod zove, danas je izvan funkcije i predstavlja običan ukras. No, prije dva i pol stoljeća, u vrijeme podizanja i unutarnjeg uređenja crkve, pa još dugo kasnije, ona je bila važan dio crkvenog inventara. Izgrađena je između 1760. i 1766. g. kao mogući majstor kipar spominje se franjevački brat, laik Vital Jehle koji je u drugoj polovici XVIII st. radio i u nekim drugim crkvama tadašnje provincije sv. Ladislava.

Franjevački samostan

Nikolin sin Adam, koji je poginuo kod Slankamena, ostavio je oporučno franjevcima 2000 florena i 500 forinti. 1702. 4. rujna, bivši provincijal fra Maksimilijan Klarić postavio je kamen temeljac za novi samostan; drveni se samostan 1698. bio srušio, a crkva je 1699. izgorjela. 1707. 7. srpnja, postavljen je kamen temeljac i za novu crkvu. God. 1711. crkva je blagoslovljena, a tek 1750. posvetio ju je zagrebački biskup Franjo Klobušicki.

1723. požar je opustošio crkvu i samostan, zatim potres 1738., a veliki požar 1741. nanio je toliku štetu da se franjevci nisu imali kamo skloniti. 1740. izgradila su braća franjevački rezbari Andrija Schumann i Vital Zolerer orgulje; god. 1821. temeljito su obnovljene, a 1906. je Josip Brandl postavio današnje. 1750. darovala je sliku sv. Nikole na glavnom oltaru Ana Marija Althann; njezinom pomoći je 1753. započela izgradnja crkvenog tornja.

1760. izrezbario je, najvjerojatnije brat kipar Vital Lehle, kipove i reljefe na osmerokutnoj baroknoj propovjedaonici; istodobno su izrezbarene i korske klupe.

Nastojanjem gvardijana Bertolda Koglera 1766. započela je izgradnja današnjeg jednokatnog samostana.

1767. spominje se zajednica franjevačkih trećoredaca, a oltar sv. Franje ukazuje da je to bila bratovština franjevačkog pojasa.

Od 1773. čuvaju se u samostanskoj crkvi u staklenoj škrinji moći sv. Vinka, mučenika s ampulom njegove krvi. Relikvije je u Rimu pribavio o. Rupert Hackl, misionar. Samostanska je crkva dobila novi značaj 8. studenoga 1789. kada je biskup Maksimilijan Vrhovac dokinuo župu u Mihovljanu i osnovao novu župu u Čakovcu i povjerio upravu župe franjevcima.Od tog vremena braća u Čakovcu vode dušobrižničku skrb prostrane župe na čijem je području još prije Drugoga svjetskog rata djelovalo 14 osnovnih škola, više srednjih te učiteljska škola; u svima su franjevci pružali učenicima redovitu vjeronaučnu pouku.

Župi su, u ne tako dalekoj prošlosti, pripadale sljedeće filijalne crkve: sv. Petra i Pavla u Mačkovcu, sv. Florijana u Pribislavcu, sv. Roka u Novom Selu Roku i sv. Vida u Vidovcu. Manje kapele su također u mjestima: Ivanovec, Mihovljan, Savska Ves i Šenkovec; u njima se bogoslužje slavilo na svetkovine zaštitnika i važnije blagdane.

25. veljače 1867., umro je u Koprivnici najznačajniji franjevački glazbenik 19. stoljeća fra Fortunat Pintarić, rođeni Čakovčanin. Najaktivniji dio života proveo je u Varaždinu, i to u službi gimnazijskog profesora, vjeroučitelja i učitelja pjevanja i sviranja (1836-1852). Bio je vrstan orguljaš, glazbeni pedagog i skladatelj. Njegovo glazbeno stvaralaštvo obuhvaća 11 zbirki crkvenih popijevki medu kojima je najznačajnija Crikvena lira (1850), 40 različitih misa, zatim figuralne crkvene popijevke te skladbe za orgulje, a onda i svjetovne popijevke kao i svjetovne instrumentalne skladbe.
Čakovečki je samostan danas duhovno središte Međimurja. U prošlosti je u njemu djelovala filozofska škola kao i škole moralnog bogoslovlja i crkvenog govorništva; o toj školskoj djelatnosti svjedoči samostanska zbirka filozofskih i teoloških rukopisa. Franjevci su također poučavali djecu pučkoškolskog uzrasta kao učitelji osnovne škole u gradu.

1997. osnovana je Varaždinska biskupija a 1999. godine varaždinski biskup mons. Marko Culej osnovao je na području velike župe sv. Nikole nove župe sa sjedištem u Mačkovcu, Šenkovcu, Pribislavcu i Ivanovcu te novu župu sv. Antuna u gradu Čakovcu koju je povjerio na upravu također nama franjevcima. Danas se župa sv. Nikole prostire na dijelu grada Čakovca i na filijalama župe koje se nalaze u Mihovljanu i Novom Selu Roku.

Crkva sv. Nikole bogata je baroknim inventarom, a privlačivi vitraji Ive Dulčića (1962) i Branimira Dorotića (1989) znak su prisutnosti suvremenog umjetničkog stvaralaštva. U samostanu postoji zbirka slika, napose iz baroknog razdoblja. Osnovna zadaća ovoga samostanskoga bratstva je pastoralno služenje u župi.