Milana Langa 18, 10430 Samobor, Hrvatska
Na istočnim pitomim ograncima žumberačkog gorja smjestio se gradić Samobor, danas tijesno povezan sa Zagrebom.
· 1525. odobrio je papa Klement VII. nakanu gospodara samoborskog grada Jurja Thurryja da njegovi nasljednici franjevcima u Samoboru podignu samostan. Njegov zet Ivan Ungnad smjestio je franjevce u župsku kuću. Oni su dvije godine vodili samoborsku župu, dok ih Ungnad nije protjerao prešavši u međuvremenu na protestantizam. Napustili su Samobor i prešli u Kotare gdje im je Petar Erdödy 1531. sagradio samostan.
· 1610. poklonila je Ana Marija Ungnad, supruga bana Tome Erdödyja, franjevcima crkvicu “Svete Marije u Polju” i zemljište uz nju. Ondje su se nastanili 1617.
· 1618. počeo je fra Antun Teletinović, kasniji naslovni kninski biskup, graditi samostan koji je 1640. s crkvicom stradao od požara.
· 1644. započeo je fra Franjo Tremanini popravak crkve i samostana.
· 1711. započela izgradnja nove crkve i samostana; u crkvu je ugrađena i stara crkvica “Svete Marije u Polju”; danas je to Lauretanska kapela.
· 1721. završen je samostan, a 1733. crkveni toranj i sama crkva.
· 1736. posvetio je crkvu biskup Juraj Branjug; njegovom darežljivošću podignuti su oltari sv. Antuna i sv. Franje, dok je kanonik Nikola Terihaj podigao baroknu propovjedaonicu. Oltarske slike izradio je barokni slikar Valentin Metzinger, a oltare su izradili franjevački rezbari Dionizije Hoffer, Ivo Schwaiger i Marijan Lohn.
· 1738. postavio je zagrebački graditelj orgulja Antun Weiner orgulje; obnovio ih je 1834. Franjo Saibler.
· 1751. slikao je fresko-sliku u apsidi slovenski iluzionistički slikar Franc Jelovšek, a retabl oltara izradili su franjevački rezbari Severin Aschpacher i Juniper Doller; donator je gospodar samoborskog grada Ivan Josip Auersperg.
· 1771. otvorena je u zapadnom krilu samostana pučka škola, i to sve do 1789. godine; od 1746. do 1784. u samostanu su redovito boravili braća ljekarnici i ranarnici.
· 1787. samostan je kroz tri godine služio za smještaj ranjenih vojnika; također je za vrijeme Prvog svjetskog rata od 1914. do 1917. u samostanu bila vojna bolnica.
· 1880. stradala je crkva od potresa. Kroz pet godina željeznim su šipkama učvršćeni svodovi, a crkva je sva obnovljena; toranj je 1887. dobio sadašnji izgled osmerostrane piramide.
· 1805. do 1807. djeluje filozofsko učilište; ponovno se javlja od 1900. do 1903. te od 1960. do 1964.
· 1944. i 1945. u samostanu borave dominikanci nakon što je bio bombardiran njihov samostan u Zagrebu.
· 1946. u južnom i zapadnom dijelu samostana borave sestre klarise; god. 1965. sele u Zagreb.
· 1964. započinje rad Franjevačka gimnazija; dvije godine kasnije podiže se novo sjemenište; 1978. gimnazija prestaje djelovati.
Sjemenišna zgrada danas služi kao dom duhovnih vježbi, okupljalište za različite crkvene skupove te kao “kuća molitve”.