Trg Sv. Trojstva 1, 35000 Slavonski Brod, Hrvatska
http://franjevacki-samostan.hr/
Na lijevoj obali Save ističe se impozantna građevina franjevačkog samostana u Brodu; ima tri krila, a četvrto zatvara crkva Presv. Trojstva.
1623. boravi u Brodu franjevac samostana u Velikoj i obavlja službu župnika. Brodskim katolicima je 1626. i 1630. biskup fra Toma Ivković dijelio krizmu.
1662. u Brodu djeluje kao župnik fra Ivan Ančić iz Duvna (1624-1685), književnik.
1664. brodskom župom upravlja fra Augustin Jarić. Organizirao je ustaničke čete kad je 1688. Adam Zrinski na čelu kršćanske vojske protjerao tursku posadu iz Broda.
1691. Brod je trajno oslobođen, a Jarića je Eugen Savojski imenovao komandantom Broda i okolice; Jarić podiže drvenu crkvu i nastambu za franjevce.
1709. franjevci poučavaju djecu u osnovima pismenosti; 1758. vode pučku, a od 1769. do 1776. i latinsku školu; 1770. učenici te škole izveli su školsku dramu na hrvatskom jeziku “Judita, pobjednica Holoferna”.
1710. započela je radom filozofska škola; djelovala je od 1720. do 1783. bez prekida.
1723. srušeni su drvena crkva i samostan i položen kamen temeljac za novu crkvu. Crkva je građena sporije od samostana; završena je tek 1748.
1727. započela je izgradnja samostana: najprije je podignuto zapadno krilo, 1729. južno; 1758. sjeverno, a između 1768. i 1770. istočno.
1754. 25. rujna, franjevci su morali zagrebačkom biskupu prepustiti vodstvo župe u koju su spadala naselja; Podvinje, Rastušje, Tomica, Bukovlje, Vrba, Ruščica, Gornja i Donja Bebrina, Ičakarje, Šumeće, Mala Kaniža i Slobodnica.
Crkva je uz glavni oltar Presv. Trojstva imala osam sporednih oltara. Uz oltar sv. Franje bila je od 1747. vezana Bratovština franjevačkog pojasa. Brođani su osobito štovali oltar B. D. Marije. Sakristiju je 1773. izradio rezbar fra Henrik Potzl.
1777. prevezao je iz Čuntića Blaž Tadijanović, bivši provincijal i književnik, orgulje i smjestio ih u brodsku crkvu; 1836. zamijenio ih je fra Marijan Jaić novima. Izradio ih je fra Ignacije Lehner.
1787. 7. studenoga, po državnoj su odredbi franjevci napustili samostan; u samostanu je smještena osnovna škola, a crkvu je preuzeo brodski župnik.
1806. 11. rujna franjevci su se ponovno vratili; preselili su iz Đakova, jer je zamjenu ovih dvaju samostana ishodio đakovački biskup Antun Mandić da bi u đakovački samostan smjestio biskupijsko sjemenište. Obnovu samostana vodio je leksikograf fra Marijan Lanosović. Danas je ovdje njegova leksikografska ostavština, naime tri sveska četverojezičnog rječnika; na Lanosovića podsjeća spomen ploča u crkvi.
1809. započinje radom filozofska škola, a od 1812. pa do sredine 19. stoljeća djeluje teološka škola s programom prvih dviju nastavnih godina medu profesorima ističe se fra Grga Čevapović (1809-1811, 1812-1814).
1814. urušilo se krovište južnog dijela samostana; popravio ga je bivši provincijal fra Ivan Balatović.
1834. obnovio je fra Marijan Jaić, glazbenik, istočno krilo samostana, oštećeno za franjevačke odsutnosti kad je služilo kao skladište soli.
1919. fra Dominik Držaić obnavlja crkvu; radove je izveo Alojz Zoratti.
Slavonskobrodsko stanovništvo u posljednjim desetljećima naglo raste u broju. đakovačka biskupija je stoga osnovala više novih župa. Franjevci osobito njeguju pastoral bolesnika, kult Gospe Lurdske i sv. Antuna. Predstavljaju se kulturnoj javnosti knjižnicom, arhivskom zbirkom, Lanosovićevom ostavštinom i zbirkom rukopisa kao važno uporište kulturnog stvaralaštva u prethodnim stoljećima.